arrow up

Podijelite vijest:

Služen parastos za 24 ubijenih Srba iz Krnjića

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih mještana, danas je kod spomen obilježja u porti Crkve Svetog Proroka Ilije u srebreničkom selu Krnjići, obilježeno je 25 godina od stradanja 24 srpska civila i vojnika iz ovog sela od kojih je 17 ubijeno na današnji dan 1992. godine.

 Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih mještana, danas je kod spomen obilježja u porti Crkve Svetog Proroka Ilije u srebreničkom selu Krnjići, obilježeno je 25 godina od stradanja 24 srpska civila i vojnika iz ovog sela od kojih je 17 ubijeno na današnji dan 1992. godine.
Krnjići – parastos Foto: SRNA

Cvijeće uz spomen-obilježje postavljeno na crkvenom zidu položile su delegacije opštine, Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i Udruženja veterana iz Srebrenice.

Kao i u drugim srpskim selima ove opštine zločin nad srpskim stanovništvom u Krnjićima počinile su muslimanske snage iz Srebrenice i okolnih sela.

Predstavnici Boračke organizacije i srodnici ubijenih Srba iz ovog sela još jednom su ponovili da za zločin nad njihovim najmilijim još niko nije odgovarao.

Radovanu Simiću su masakrirali osamdesetogodišnjeg djeda Iliju, kojeg su sa štapom u ruci i šajkačom na glavi zatekli u kući.

Tog 5. jula u ovom selu su svirepo ubijeni njegov brat Veljko i rođaci Nedeljko i Dragutin.

Članovi porodica ubijenih kažu da ih boli nepravda jer su međunarodno i pravosuđe BiH ostali gluvi na ove zločine, a da Tužilštvo i Sud kao i Institut za traženje nestalih BiH treba ukinuti ili da Republike Srpska prestane finansirati njihov antisrpski rad i jednostran pristup ratnim zločinima.

Kobnog 5. jula dželati su ubili osamdesetogodišnjeg nepokretnog seoskog učitelja u penziji Vasu Paraču, čije je tijelo spaljeno na vatri koju su u kući naložili njegovi bivši učenici.

Neke od žrtava pronađene su tek 15 i više dana nakon ubistava.

Preživjeli mještani Krnjića pričaju da je tog tragičnog dana osim, u kući zapaljenog učitelja Vase, ubijeni i direktor škole Rade Trimanović, starica Soka Vujić, a sveštenik Slobodan Lazarević je ubijen u trenutku dok je obavljao vjerski obred.

Među ubijenim bilo je i šest žena.

Napad muslimanskih snaga na Krnjiće počeo je oko 10.00 časova dok su mještani bili u svojim kućama. Tog dana su opljačkane i popaljene sve kuće, škola, zadružni dom i drugi objekti, a crkva u ovom selu je oskrnavljena.

Ubijeni su svi Srbi koji nisu mogli pobjeći.

U Krnjićima je do rata bilo četrdesetak srpskih domaćinstava i u ovo selo još se nije vratila nijedna porodica jer nema nikakvih uslova za povratak. Put do sela nije obnovljen kao ni kuće u selu.

“Krnjići su jedno u nizu srebreničkih sela u kojima su muslimanske snage počinile stravične zločine i izvršile etničko čišćenje koje su na ovom prostoru započele u aprilu 1992. godine”, izjavio je odbornik u Skupštini opštine Srebrenica Miloš Milovanović.

On naglašava da za te zločine još niko nije odgovarao, ali da se mora istrajati u traženju pravde za sve nevine žrtve i da se ne smiju zaboraviti stravični zločini počinjeni u ovom selu.

“Na nama i našim potomcima ostaje obaveza i amanet da istrajemo u borbi za istinu i pravdu, te da oni koji su počinili zločin odgovaraju”, poručio je Milovanović.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

I Zalazje i Zagoni vape za istinom… | Jadovno 1941.

Parastos za Srbe ubijene u Kravici | Jadovno 1941.

Istorijski, obaveštajni, vojni i medijski kontekst događaja u Srebrenici i odgovornost generala Ratka Mladića (1)

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​