Pravda, 11.02.2010. | Srećko Milovanović PROMOVISANA KNJIGA MILANA BASTAŠIĆA „BILOGORA I GRUBIŠNO POLJE 1941 – 1991.“ U svečanoj sali Instituta za diplomatiju i bezbednost juče je, u organizaciji potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno, održana promocija knjige „Bilogora i Grubišno polje 1941-1991“, autora doktora Milana Bastašića, koji je kao dečak od 12 godina bio odveden u Jasenovac i koji je danas jedan od retkih živih svedoka ustaških zverstava i terora. Svojom knjigom dr Bastašić dao je obiman zahvat u prošlost srpskog naroda sa područja Bilogore. U opisu ovih događanja, autor je poseban akcenat stavio na zbivanja tokom Drugog svjetskog rata, opisujući tragediju svoje i drugih srpskih porodica bilogorskog

Dani Novak When my elder daughter graduated from College we a few of the parents sat together in the living room sharing thought s about the children when the conversation shifted to stereotype Gypsies and negative comments became more and more fearful and full with poison.  Being Jewish, born and raised in Israel I learned that similar accusations were made against the Jews over the centuries, this turned a red signal in my head and I said: “Once similar words have been spoken against the Jews, for example that they drink he blood of children for Passover and thousands of innocent people died because of this over the centuries”. One

Margelov institut | 28.01.2010. Preuzeto sa stranica Margelovog instituta   Osvrt gosp. Saše Musića, glasnogovornika CBH Zagreb o Mili Budaku Stotine tisuća života ljudskih bića ugašeno je maljevima, sjekirama i noževima pod blagoslovom Mile Budaka, zbog svoje nacionalne, vjerske ili ideološke pripadnosti. Mile Budak na svojoj savjesti nosi i više od 20 000 djece mlađe od 13 godina koja su mrcvarena u logoru smrti Jasenovac. Kao potpisnik rasnih zakona koji su zapečatili sudbinu cijelih obitelji, sela i zajednica, kao autor i proklamator nebrojenih huškačkih govora koji su bili otvoreni poziv na zločin jasno se svrstao na stranu jedne fašističke ideologije i jedne genocidne tvorevine. Danas ga se nerijetko opravdava činjenicom

SVN | 26.01.2010. | Nenad Jovanović Preuzeto sa stranica Srpskog Narodnog Vijeća   SNV-e je podržao inicijativu udruženja “Jadovno 1941” o ustanovljavanju spomen dana žrtvama tog logora 24 juna, ali i za njihovo dostojno sahranjivanje, izjavio je prilikom boravka u Zagrebu predsjednik udruženja Dušan Bastašić. Potomci i poštovaoci žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno, početkom godine u Banjaluci osnovali su udruženje čiji je cilj čuvanje od zaborava zločina koji su počinjeni nad srpskim narodom u tadašnjoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Svakako jedan od prvih razloga osnivanja udruženja jeste i činjenica da mjesto stradanja velikog broja žrtava nekadašnjeg logora još uvijek nije dostojno obilježeno. “Kompleks ustaških logora Jadovno bio je jedan od najmasovnijih

Latinica Glas Srpske | Datum: 16.01.2010 18:00 | Autor: Dejan Vujanić Ne mogu da razumijem kako je došlo do posljednjeg rata u bivšoj Jugoslaviji i da tolika mržnja vlada još dan-danas. Hoće li se roditi iko ko će da kaže “ne mrzim nikoga”? Jer, svi smo došli na svijet kao nevina ljudska bića. Niko se nije rodio kao Srbin ili Hrvat i trebalo bi to poštovati. Ovo je za “Glas Srpske” rekao istoričar Đuro Zatezalo, koji je nedavno u Banjoj Luci promovisao kapitalno, dvotomno izdanje “Jadovno, kompleks ustaških logora 1941”. GLAS: Da li je bilo teško da se radi na knjizi o zločinima nad Srbima u Drugom svjetskom ratu? ZATEZALO:

12.01.2010 – BANJA LUKA – Ugledni srpski intelektualac i naučnik iz Hrvatske Svetozar Livada rekao je da bi u Hrvatskoj danas živjelo milion i po Srba, a ne samo 200000, da nije bilo stradanja srpskog korpusa 1941. i 1991. godine. Govoreći o razmjerama zločina, Livada je iznio dio svojih demografskih istraživanja, prema kojima je zločin u Hrvatskoj odnio više od 1 500 000 Srba, upoređujući ga sa pogromom Jermena u Turskoj. “Zločin je takvih razmjera da je rasut svuda po šipražju i ševarju oko naših njiva” – rekao je Livada novinarima u Banjoj Luci. Ugledni istoričari, naučnici, predstavnici Pravoslavne crkve, javni radnici, bivši logoraši i potomci žrtava ustaškog zločina konstatovali su

Hrvatska – zločin – Livada BANJALUKA, 12. JANUARA (SRNA) – Ugledni srpski intelektualac i naučnik iz Hrvatske Svetozar Livada rekao je da bi u Hrvatskoj danas živjelo milion i po Srba, a ne samo 200 000, da nije bilo stradanja srpskog korpusa 1941. i 1991. godine. Govoreći o razmjerama zločina, Livada je iznio dio svojih demografskih istraživanja, prema kojima je zločin u Hrvatskoj odnio više od 1 500 000 Srba, upoređujući ga sa pogromom Jermena u Turskoj. “Zločin je takvih razmjera da je rasut svuda po šipražju i ševarju oko naših njiva” – rekao je Livada novinarima u Banjaluci. Ugledni istoričari, naučnici, predstavnici Pravoslavne crkve, javni radnici, bivši logoraši i

Na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Pres centru, predstavnici Dveri najavili osnivanje Pokreta za život Srbije i predstavili načela nove srpske politike i novog narodnog dogovora. Dveri neće postati samo još jedna politička stranka već široki nadstranački pokret koji počiva na novom narodnom dogovoru. Pojavićemo se na izborima kao nezavisna politička izborna lista na kojoj će se naći veliki broj uglednih ljudi i stručnjaka koji su do sada odbijali da se politički angažuju. Prerastamo u Pokret za život Srbije koji će na izbore izaći pod sloganom Srbija pre svega. Dveri su već godinama politički faktor u Srbiji i više naših kampanja su bile političkog karaktera (protiv novog zakona o

BEOGRAD, 8. FEBRUARA /SRNA/ – Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir smatra da  srpsko kulturno blago može biti vraćeno  u Hrvatsku tek onda kada se vrati srpski narod i obnove porušene pravoslavne crkve i  kuće onih koji su protjerani. “Mene, kao čovjeka koji se do 1995. godine bavio kulturom radeći kao direktor Muzeja Kninske krajine u Kninu, posebno boli kada vidim šta se radi kada je u pitanju naša kulturna baština. Poznato je da je Hrvatska tužila Srbiju i za krađu kulturnog blaga. Ovdje se radi samo o nekoliko stotina ikona i o riznicama dalmatinskih manastira Krke, Krupe i Dragovića, koje su prije rata izmještene