SNV-e je podržao inicijativu udruženja “Jadovno 1941” o ustanovljavanju spomen dana žrtvama tog logora 24 juna, ali i za njihovo dostojno sahranjivanje, izjavio je prilikom boravka u Zagrebu predsjednik udruženja Dušan Bastašić.
Potomci i poštovaoci žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno, početkom godine u Banjaluci osnovali su udruženje čiji je cilj čuvanje od zaborava zločina koji su počinjeni nad srpskim narodom u tadašnjoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Svakako jedan od prvih razloga osnivanja udruženja jeste i činjenica da mjesto stradanja velikog broja žrtava nekadašnjeg logora još uvijek nije dostojno obilježeno.
“Kompleks ustaških logora Jadovno bio je jedan od najmasovnijih stratišta srpskog i jevrejskog naroda u NDH. Nažalost, ostao je u sjenci Jasenovca koji je u Hrvatskoj i regionu postao paradigma za ustaške konc logore i stradanje u njima. Do danas o ovom besprimjernom zločinu nije pisano i govoreno kako dolikuje, a mjesto stratišta je zapušteno i neobilježeno. Krajnje je vrijeme da se takva praksa promjeni, zbog čega smo i osnovali Udruženje”, kaže njen predsjednik Dušan Bastašić.
Izrazio je zadovoljstvo podrškom koju je dobio u razgovoru sa zamjenikom predsjednik Srpskog narodnog vijeća Sašom Miloševićem i predsjednikom SKD “Prosvjeta” Čedomirom Višnjićem, ističući da je prihvaćena ideja da se za spomen dan uzme 24. jun. Kako je najavio tog dana bi se u Zagrebu, Banjaluci i Beogradu održali parastosi za 40.123 žrtava Jadovna, nakon čega bi se autobusima došlo do Šaranove jame na Velebitu, a onda i na otok Pag gdje su se na lokacijama Slano i Metajna nalazili logori u sastavu onog u Jadovnom.
“Osim predstavnika Srba i SPC, tu bismo pozvali i predstavnike ambasade Srbije i Izraela”, kaže Bastašić i najavljuje i postavljanje ploče s prigodnim natpisom koja je tu bila prije rata, a skinuta 1990 godine.
Bastašić je izrazio i zadovoljstvo suradnjom s karlovačkim historičarom Đurom Zatezalom koji je detaljno obradio taj ustaški zločin u Lici u knjizi “Jadovno, kompleks ustaških logora 1941.” podsjećajući da je tih 40.000 ljudi, od kojih su mnogi bili i s područja BiH ubijeno u vrlo kratko vrijeme od samo dva mjeseca i to prije nego što je počeo ustanak.
Mnogo značajnija zamisao bit će ekshumiranje pobijenih, njihova identifikacija gdje je to moguće i gradnja centralnog spomen-obilježja s kosturnicom na nekom dostupnom mjestu kako bi bili dostojno sahranjeni. Ljudska je težnja svakog da njihovi bližnji budu dostojno sahranjeni, kaže Bastašić i ističe da se, ako se to moglo učiniti s 48 kvislinga koje su partizani 1944. pobili na otočiću Daksi kod Dubrovnika, to moglo učiniti i sa žrtvama Jadovnog.
Za razliku od onih na Daksi koji su kao pripadnici kvislinških formacija bili procesuirani od strane partizana i streljani na osnovu sudske odluke, žrtve Jadovnog su bili nevini seljaci i građani koji su dizani iz svojih kuća i ubijani bez presude, pa bi tim prije zaslužili da budu dostojno sahranjeni i da se obilježi mjesto njihovog stradanja, kaže Bastašić.
On ističe da je do sada dobio podršku kabineta premijera SR Milorada Dodika, ali i njegovog savjetnika Ariea Livnea, dok se očekuje i podrške predsjednika Srbije Borisa Tadića. “nakon inauguracije nastojat ćemo stupiti u kontakt i s novim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem o kome smo do sada stekli utisak da je tolerantan čovjek i zainteresiran za očuvanje antifašističkih tekovina, što znači i održanju uspomene na žrtva fašizma”, kaže Bastašić.
I Đuro Zatezalo koji je prisustvovao razgovorima u Zagrebu najavio je da će kao potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH tražiti podršku za taj projekt, ističući kao pozitivnu prošlogodišnju inicijativu SNV i Saveza antifašista koji su organizirali prvi komemorativni skup kod Šaranove jame kome je prisustvovao i predsjednik Stjepan Mesić.
Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.
Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.
