arrow up
Potpukovnik Stoimen Stoimenov

Odbio milione dolara da bi spasao vojničku čast

Kako je potpukovnik Stoimen Stoimenov odbranio kasarnu u dugom selu u Hrvatskoj 1991. godine. Tuđmanovi pregovarači pokušavali da ga podmite i da u ruke ZNG preda značajnu količinu oružja. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 30. jula  2017. godine. Potpukovnik Stoimen Stoimenov, komandant ogromne kasarne JNA u Dugom Selu kraj Zagreba, koji je četiri meseca odolevao u obruču 1991. godine, mogao je da bira između miliona dolara koji su mu nudili Tuđmanovi pregovarači i oficirske časti da ne dozvoli da ogromna vojna tehnika padne u ruke ZNG. Odabrao je da brani obraz JNA i kasarnu u kojoj je bilo više od 200 tenkova, transportera, samohodnih haubica. Svu

Svjedoci na Čemernu kod Ilijaša preživjeli pakao

U Sudu BiH počelo je suđenje komandantima i pripadnicima tzv. Armije BiH, Teritorijalne odbrane i tadašnjih policajaca, zbog zločina u Čemernu, kod Ilijaša. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/09/27/tvclip030986.mp4 Njih 12 iz Kaknja, Vareša i Ilijaša optuženi su da su u “udruženom zločinačkom poduhvatu”, za samo nekoliko časova, 10. juna 1992. godine ubili više od 30 Srba – mještana i izbjeglica, a njihovu imovinu djelimično spalili. Čemerni junski dan, sela Čemerno. Mira Todorović i Stoja Damjanović preživjele su skrivene u “pećini” nadomak sela. Preživjele i o zločinu nakon više od četvrt vijeka, pred Sudom svjedočile. Todorovićeva sa roditeljima, sestrom i tetkom, te porodicom Bunjevac, iz Vareškog sela Draževići, sedmicu ranije izbjegla i spas potražila kod

Grubišno polje: PARASTOS ZA POBIJENE SRBE IZ GRUBIŠNOG POLJA

Na Bilogori danas obilježavanje 76 godina od zločina nad Srbima

Na Bilogori u Hrvatskoj danas će biti obilježeno 76 godina od ustaškog zločina nad više od 500 Srba sa Bilogore i Grubišnog Polja, uglavnom žena i djece, u Drugom svjetskom ratu. “Ustaše su u selima poubijale gotovo sve koje su zatekli. Ubili su 500 osoba i pobacali ih u zajedničke grobnice. Ovaj strahovit zločin počinjen je samo zato što su ovi ljudi bili Srbi”, rekao je Srni predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić. Bastašić je naveo da je u Grubišnom Polju ubijeno 69 ljudi, u Malom Grđevcu 62, Sibeniku 87, Velikoj Peratovici 67, Topolovici 66, Gakovu 48, Maloj Peratovici 37, Brzaji 32, Velikoj Dapčevici 31, Maloj Dapčevici 32 i Lončarici

Po svaku cijenu odbraniti ćirilicu

Državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Srbije Aleksandar Gajović rekao je u Beču, na otvaranju “Srpskih dana kulture”, da Srbi moraju po svaku cijenu da odbrane ćirilicu jer je ona u ovom trenutku ugroženija nego ikada. Gajović je sinoć na skupu u organizaciji bečkog udruženja “Fokus” ocijenio da je dva vijeka od “Srpskog rječnika” Vuka Karadžića u ovom trenutku ćirilica ugroženija nego ikada. “Naša sveta, ali ne i nemoguća misija jeste da je po svaku cenu odbranimo. Svakodnevna upotreba latinice postala je predominantna. Ćirilica je, u stvari, živa i aktuelna koliko se koristi, a to je za sada nedovoljno. Ona se žilavo povija i srećom ne predaje pred naletom

Promocija knjige o Srebrenici

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica promovisaće u Banjaluci knjigu “Bitka za Srebrenicu – rat za civilizaciju”, koja je nastala kao rezultat istraživanja događaja u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine. “U knjizi su posebno analizirani segmenti kao što su rekonstrukcije događaja, analiza stradanja pripadnika 28. divizije takozvane Armije BiH tokom proboja iz okruženja, kao i mnogi drugi. Važno je naglasiti da su u analizi korišćeni, uglavnom, bošnjački izvori”, rekao je direktor Centra Milorad Kojić. Izvor: RTRS Vezane vijesti: Mira Lolić Močević: Dan kada je oslobođena Srebrenica Srebrenica: Pomen mučki ubijenim Srbima u selu Brežani „Srpski zid plača-Srebrenica 1992“, ispred Skupštine Srbije

Zurof: Frustriran sam zbog Starog sajmišta

Frustriran sam, jer ne vidim napredak u osnivanju memorijalnog kompleksa na prostoru nekadašnjeg logora Staro sajmište, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Efraim Zurof, direktor centra “Simon Vizental” iz Jerusalima i čelnik Međunarodnog savetodavnog odbora za Sajmište. “Ja nisam srpska Vlada i ne mogu biti odgovoran za probleme. Moram da kažem da sam vrlo frustriran. Imenovan sam za predsednika Međunarodnog savetodavnog odbora u leto 2015. godine. Prošle su više od tri godine, a ja ne vidim nikakav značajniji napredak. Pretpostavljao sam da će do sada ovaj projekat uveliko napredovati, ali to se, kao što znamo, nije desilo”, kaže Zurof, nakon što je do javnosti došla informacija da ni četvrta verzija

U Ratkovu najveći krst na Balkanu

U samom srcu Guslovog brda na nadmorskoj visini od skoro 800 metara sutra će osvanuti Krst visok 22 metra i težak 30 tona. Ratkovo je, kažu mještani, u proteklom ratu izgubilo najhrabrije vojnike. Krst će biti pomen njima, ali i svim srbima koji su ginuli u ratovima. “To je spomen na sve stradale Srbe od Kosova polja do ovog mjesta. Pomen na sve Srbe na sve pravoslavce, da se ujedinimo, da budemo jedno. I da budemo Srbi svoji na svome, kaže Stanko Guslov iz Udruženja Ratkovo. Oni koji su danas došli da vide kako teku pripreme, kažu da će se za Guslovo brdo nadaleko čuti. “Mogu ti reći da je

Sreto Tanasić: Zalaganje za ćirilicu nije hajka na bilo koje drugo pismo, pa ni latinicu

Nije lepo videti Knez Mihailovu ulicu, a da ne prepoznamo da je to Beograd i Srbija. A ne možemo prepoznati – kad pogledamo nazive, gotovo da nema ćirilice, ilustrovao je Tanasić. Naučni savetnik Instituta SANU za srpski jezik Sreto Tanasić, kao zagovornik obavezne upotrebe ćirilice, ističe potrebu zakonskog usaglašavanja jezičke prakse sa Ustavom i tvrdi da to nije hajka na bilo koje drugo pismo, pa ni latinicu, nego da je reč o tome da „srpski jezik i pismo dobiju status koji im pripada“. Predložene izmene Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama, Tanasić obrazlaže stavom da se radi o izvornom srpskom pismu i podseća da Ustav i zakonske odredbe propisuju

Služen parastos vojvodi Vidakoviću i pripadnicima Bobanske čete

Služenjem parastosa ispred spomenika vojvodi Neđeljku Vidakoviću, danas su obilježene 24 godine od pogibije komandanta Bobanske čete Trebinjske brigade. Parastosu su prisustvovali gradonačelnik Luka Petrović, zamjenik gradonačelnika Mirko Ćurić, pripadnici nekadašnje Bobanske čete i brojni građani. Na Krstovdan – veliki hrišćanski praznik, 27. septembra 1994. godine na brdu Kiser iznad Boračkog jezera poginuli su vojvoda Neđeljko Vidaković, major Dragan Slijepčevič, kapetan Ljubiša Popović, a teško ranjen najmlađi borac Trebinjske brigade i cijelog Hercegovačkog korpusa VRS Aleksandar Masleša, koji je preminuo na VMA u Beogradu nakon tri mjeseca. Jedinica slavnog vojvode Vidakovića osnovana je u selu Šćenica na Trojičindan 1992. godine, a nakon Vidakovićeve pogibije na Boračkom jezeru kod Konjica, 1994.

OPŠTINA GRUBIŠNO POLJE – ЖRTVE RATA 1941-1945 – Jovan Mirković

English Analiza je urađena po mestu rođenja, prema do sada izvršenoj reviziji popisa “ЖRTVE RATA 1941-1945” iz 1964. godine. Ovu analizu, uradio je viši kustos Muzeja žrtava genocida iz Beograda, Jovan Mirković, i prezentovao je na promociji knjige: ” Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.” autora Milana Bastašića.Promocija je održana u Beogradu, 10.februara 2010, na Akademiji za bezbednost i diplomatiju. Izučavajući objavljene izvore i literaturu o jasenovačkim logorima ustanovio sam da memoarska literatura i regionalna i lokalna istoriografija su dve najbrojnije grupe, u uslovnoj podeli literature, i da, uz dosta retke primere objavljenih izvora, stručnih i naučnih radova, predstavljaju najznačajniji izvor spoznaja. Knjigu dr Milana Bastašića pripada korpusu memoarskih

Na Krfu obilježavanje 102 godine od iskrcavanja srpske vojske

Komemorativnim skupom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u Dasiji na Krfu danas je počelo obilježavanje 102 godine od iskrcavanja srpske vojske na ovo grčko ostrvo. Vijence su položili srpski i grčki zvaničnici, predstavnici udruženja, potomci. U mjestu Agios Mateos vijenci su položeni na spomenik Drinske divizije, ali i na spomenik Janisu Janulisu, Grku koji je dao svoju njivu, jedinu imovinu, da se u njoj sahrane borci Drinske divizije, prenijeli su beogradski mediji. Državni sekretar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Negovan Stanković podsjetio je da su na Krfu prije 102 godine utočište i spas našli srpska vlada, vojska i narod. “Nakon više meseci pešačenja gudurama Albanije, na Krf

Ratko_Dmitrovic.jpg

Olujne godine

Republiku Srpsku Krajinu istinski niko nije branio, a oni što su je vodili nisu bili dorasli ni do mesne zajednice. Ratko Dmitrović Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 31. jula  2015. godine. Molim da se ovo što ću spomenuti ne protumači kao samohvala, dokazivanje razumevanja stvari pre a ne posle bitke, pamet usklađena s vremenom. Ništa od toga. Ovo je samo jedno podsećanje iz prve ruke, u ove dane kad Hrvati slave a Srbi tuguju. O Krajini i “Oluji” je reč. Ako se ne varam, u martu, možda aprilu 1990. godine, svakako uoči prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, a održani su 30. maja, objavio sam u NIN-u

Maks Luburić sa ustašama

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Imena i prezimena ustaša koji ubijali i klali! (10)

(Po knjizi „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.) MESTA U KOJIMA SU STRADALI I POKOPANI GLINSKI SRBI 1941 GODINE: Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 22. septembra  2016. godine. Balinac, Banski Grabovac, Beli Manastir, Beograd, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Bosna, Brezinja, Brezovo Polje, Brestik, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Velika  Kladuša, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Veliki Šušnjar, Vlahović, Vojnić, Vranovina, Vrnograč, Gledići, Glina, Glinski Trtnik, Gornja Bačuga, Gornja Bučica, Gornje Jame, Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Viduševac, Gornji Klasnić, Gospić, Groblje Sovinjak (kod Gornjeg Taborišta), Dabrina, Delnice, Dodoši, Dolnjaci, Donja Bačuga, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje

Predavanje i predstavljanje knjige „Hrestomatija srpskog stradanja “

U parohijskom domu Crkvene opštine u Ljubljani, u nedjelju 30. septembra u 11 sati, biće održano predavanje i predstavljanje knjige „Hrestomatija srpskog stradanja“ autora Aleksandra Dikića. Knjiga „Hrestomatija srpskog stradanja“ opisuje stradanje srpskog naroda kroz ratove koji su vođeni u 18. i 19. vijeku sa istorijskim paralelama događaja iz 20. vijeka. Lajtmotiv je nesnalaženje i lakovjernost srpskog naroda tokom velikih ratnih igara, što je rezultiralo da budemo objekat istorije i da kao takvi stradamo zarad interesa moćnih sila. Knjigu je objavila izdavačka kuća Bernar, a recenzenti su dramaturg Rajko Đurđević i istoriograf Radovan Kalabić. Aleksandar Dikić je rođen u Nišu 1978. godine. Po zanimanju je ljekar subspecijalista, klinički toksikolog. Vodi

U subotu 27 godina od herojskog podviga Milana Tepića

U subotu, 29. septembra, navršava se 27 godina od stradanja pripadnika JNA u kasarni u Bjelovaru, u Hrvatskoj, i herojskog podviga majora Milana Tepića, koji je sebe digao u vazduh, zajedno sa skladištem municije, kako bi spriječio da ono padne u hrvatske ruke. Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major JNA Milan Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava “Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, s ciljem sprečavanja njegove predaje pripadnicima hrvatskog Zbora narodne garde /zenge/, digao je magacin u vazduh sa 170 tona eksplozivnih sredstava. Tom prilikom su stradali i on i devetnaestogodišnji vojnik Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda. “Jednom ljudi daju

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.