
Hrvatska „pravaška“ historiografija i Srbi
U evropskoj savremenoj povesti, naročito nakon pada Berlinskog zida novembra 1989. g., ima ne mali broj slučajeva malih i pre svega „neistorijskih“ nacija koje pokušavaju da „dovedu u red“ svoje nacionalne povesnice tako što ih ulepšavaju, heroizuju, europeizuju ali pre svega nastoje da kako-tako dokažu nekakvu povesnu nezavisnost svojih naciona u odnosu na moćne susede kako bi razbili tradicionalnu sliku Evrope i evropske istorijske nauke o njima kao nepovesnim nacijama koje su stolećima bile samo sluge drugima kao „bečki konjušari“ ili „peštanski kočijaši“. Američki povesničar mađarskog porekla Endrju C. Janoš [Andrew C. Janos] je eksplicitno podelio centralnoevropske, istočnoevropske i balkanske nacije u povesnom preseku u dve jasno izražene i međusobno









