Franjo Tuđman: „NDH nije bila samo puka kvinsliška tvorevina i fašistički zločin, već i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda.“ (24. 02. 1990, Prvi opšti Sabor HDZ-a) Milan Kučan: „Zahtevamo ISKLJUČIVO konferedativni status, a ako ga drugi ne prihvate moraćemo da tražimo mjesto u Evropi kao suveren narod sa svojom državom.“ (12. 07. 1990) Alija Izetbegović: „Ukoliko se Hrvatska i Slovenija izdvoje, BiH neće ostati sa ostatkom Jugoslavije.“ (16. 09. 1990, Velika Kladuša) Franjo Tuđman: „Ovakva Hrvatska država nema uvjete za život, ali Hrvatska čak sa granicama banovine ima.“ (1991) Kiro Gligorov: „Makedonija ne prihvata nijedan oblik krnje federacije, niti može da se složi sa predlogom asimetrične federacije“ (25. 02. 1991)

BANJALUKA, (SRNA) – Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske Janko Velimirović rekao je da je film “U zemlji krvi i meda” postigao politički cilj i da je iskrivio istinu, a da su scene nasilja nerealne. “Kada bilo ko pogleda ovaj film van naših prostora, Srbi će mu se zgaditi vječno. Nije to jedini film koji tako prikazuje događaje na ovom prostoru”, rekao je Velimirović, naglasivši da je premijera filma održana u sarajevskoj Zetri, koja je, prema dokumentaciji koju posjeduju, bila logor u kojem su zatvarane Srpkinje i Srbi. “Ko se vraća na mjesto zločina, pokazuje i ova situacija”, istakao je Velimirović na konferenciji za novinare u Banjaluci. Predsjednik

Čitava SFRJ je svojevremeno ludovala kad Rade Šerbedžija ospe ono srceparajuće setno: „Ne daj se, Ines. Ne daj se godinama, moja Ines, drugačijim pokretima i navikama, jer još ti je…“ Ko je sve dobio naconalnu penziju na račun srpske sirotinje komotno i on može da je dobije samo za bravuroznu interpretaciju večno zelene Ines – ako već i nije. Ali, ima Rade i veće zasluge. Na konferenciji za štampu u Berlinu, na kojoj je Anđelina Džoli bar pokušala da prikrije svoje loše režiserske namere tvrdnjom da broj od 50. 000 silovanih žena obuhvata sve Bosanke (što za svet naravno znači samo muslimanke) i perfidnim izgovorom da je i jedna silovana

SARAJEVO, 21. FEBRUARA /SRNA/ – Iznošenjem uvodne riječi optužbe i čitanjem optužnice, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu počelo je suđenje Ibrahimu Čeči za zločin protiv civilnog srpskog stanovništva u sarajevskom naselju Dobrinja, počinjen 1992. godine, saopšteno je iz BIRN-a. Aida Ćatović, tužilac Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, rekla je da će dokazati da je optuženi počinio djelo koje mu se stavlja na teret, i to saslušanjem oštećenog, vještaka medicinske struke, te prezentacijom materijalnih dokaza. U optužnici Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu navodi se da je Ibrahim Čečo, nekadašnji pripadnik Armije BiH, 18. septembra 1992. godine fizički zlostavljao srpske civile, koji su kopali rovove na lokalitetu naselja Dobrinja pet. Optuženi Čečo, smatra Tužilaštvo,

ISTOČNO SARAJEVO, 21. FEBRUARA (SRNA) – Predsjednik Udruženja ”Istina” iz Istočnog Sarajeva Dušan Zurovac uputio je otvoreno pismo reditelju i scenaristi kontroverznog filma ”U zemlji krvi i meda” Anđelini Džoli, javno je pitajući da li ona zna istoriju stradanja Srba na ovim prostorima i šta se zaista dešavalo u proteklom ratu? Zurovac pita Džolijevu da li ona išta zna o Jasenovcu, Gradišci, hercegovačkim jamama bezdanicama u koje su bacana srpska djeca, ne jedno ili dvoje, nego nekoliko hiljada u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (kojoj je pripadala i sadašnja teritorija BiH). Zurovac pita glumicu i rediteljku da li išta zna o Pridvorici, o Jadovnu, o pokolju nad sarajevskim Srbima na Kazanima,

SARAJEVO, /SRNA/ – Pred Sudom BiH danas će se o krivici izjasniti osmorica optuženih za ratni zločin protiv civilnog srpskog stanovništa i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, počinjenih u logoru “Silos” u Tarčinu, magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku i Osnovnoj školi ” 9. maj” u Pazariću. Sud BiH potvrdio 12. januara optužnicu u predmetu “Mustafa Đelilović i drugi” koja Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništa i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Optužnica ih tereti da su svjesno i voljno učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg