arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
sinisa_nadazdin.jpg

Tragedija Prebilovaca je biblijskih razmjera

U Svetom Pismu zapisan je, između ostalog, događaj u kome Bog proroku Jezekilju pokazuje u viziji dolinu prekrivenu starim, isušenim skeletima. Na Božje pitanje šta misli da li stare, isušene kosti mogu oživjeti, prorok Jezekilj odgovara: “Ne znam Gospode, Ti znaš”. Na to Bog izli svog Duha i kosti počese da se vraćaju u žvot, na njih se vratiše žile, zatim meso i koža, a na kraju i život. Isto ovo pitanje moglo bi se postaviti svima nama, s tim što bi u našem slučaju glasilo: Može li se život vratiti u Prebilovce? Priča o Prebilovcima, kao i ova priča iz Svetog Pisma, je neraskidivo vezana za krv i kosti

Uništavanje Spomen hrama i moštiju prebilovačkih novomučenika

Uništavanje Spomen hrama sa kriptom, sarkofagom i kostima hiljada žrtava hrvatskih zločina, kao i seoskog groblja i naselja Prebilovci je bilo dio zločinačkog plana koji koji je ostvarivan u ratu protiv Srba na prostoru bivše Jugoslavije u poslednjoj deceniji 20. vijeka. To potvrđuju i memoari ratnog zločinca Janka Bobetka, objavljeni pod naslovom „Sve moje bitke“, a posebno zapovjest za napad na Prebilovce i hvalospjevna deseteračka pjesma nepoznatog autora, objavljeni u ovoj knjizi.Taj rat se nastavlja i traje i danas samo  drugim sredstvima i usmjeren je protiv  nevinih žrtava srpskog naroda..  Prebilovački mučenici, dva puta ubijani, i dalje su ratna meta, sada preko prikrivanje istina i njegovanja zaborava žrtava. Time bi

Prebilovci

Hercegovci u Srbiji: Prebilovce proglasiti za Memorijalni centar

– Njegovoj Svetosti Patrijarhu Srpskom Irineju – Predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću – Predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – Članu predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću – Predsedniku Vlade Republike Srpske Željki Cvijanović – Episkopu zahumsko-hercegovačkom Grigoriju Predmet: Podrška i pomoć mnogostradalnom i ugroženom selu  Prebilovci u Hercegovini Prebilovci su staro srpsko selo u Hercegovini, na obodu doline Neretve, u sastavu  opštine Čapljina. Svima vama dobro je poznato da je riječ o najstradalnijem selu u Drugom svetskom ratu u Evropi i predstavlja  jedan od najvećih simbola stradanja Srba u genocidu zločinačke NDH. Prebilovci se nalaze u jednom od najstradalnijih područja – Donjoj Hercegovini, gde je srpski narod  skoro potpuno istrebljen ustaškim genocidom u

Prilog BN Televizije o stradanju Prebilovaca /materijal iz 2008./

Posmrtni ostaci 600 mrtvih u Prebilovcima, kao i ostaci drugih Srba iz Čapljine, opštine Stolac i drugih oblasti (po nekim računicama oko 3.000 ljudi, a posmrtni ostaci su prikupljeni u oko 120 drvenih sanduka) izvađeni su iz jame Šurmanci 1990. godine i sahranjeni u novoizgrađenu crkvu u Prebilovcima. Nažalost, u junu 1992, crkva je srušena i svi ostaci su pretvoreni u prašinu i pepeo. To je učinjeno od strane pripadnika HOS-a, HVO-a i redovne hrvatske vojske. Izvor: BN Televizija Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18. januar 2012. godine.

Pribilovci, gradnja parohijskog doma Foto: RTRS

Apel za pomoć Hramu vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima da dobije parohijski dom

U porti Hrama vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima, počela je izgradnja parohijskog doma. Ideja je da taj objekat bude dio manastirskog kompleksa koji će biti građen u ovom svetom, hercegovačkom selu. Radovi se finansiraju donatorksim sredstvima, a za završetak je potrebno oko 150.000 maraka. Za Prebilovčane parohijski dom je mnogo više od konaka u kome bi se okupljali i dočekivali posjetioce. Svaki novi kamen i građevina za njih su i izgradnja života u najstardalnijem mjestu, ispunjavanje zavjeta ubijenim precima- Svetim mučenicima prebilovačkim. Ideja o izgradnji doma potekla je još dok se gradio Hram vaskrsenja Hristovog. Kao što se i hram gradio donatoriskim sredstvima i za prve radove na konaku stigle su

Zaključci sa sastanka Hercegovaca u Srbiji i Eparhije ZHIP: Sačuvajmo srpsko ime i zemlju u dolini Neretve

U Beogradu je 8. februara 2018. godine održan sastanak predstavnika hercegovačkih udruženja u Srbiji sa delegacijom Eparhije ZHIP. Portal Slobodna Hercegovina objavljuje zaključke sa tog sastanka. Zaključci povodom održanog sastanka Koordinacionog odbora hercegovačkih udruženja u Srbiji i zamenika Episkopa ZHiP protojereja stavrofora Radivoja Krulja, sa nadležnim sveštenicima održanog 08.02. 2018. u Beogradu sa sledećim dnevnim redom: 1. Srbi u Hercegovačko – Neretvljanskom i Zapadno – Hercegovačkom kantonu FBIH – stanje, položaj, potrebe, problemi u zaštiti njihovih prava, imovine, očuvanja identiteta, zaštita srpskih kulturno – istorijskih dobara, potreba podrške i pomoći itd. 2. Trajno i dostojno obeležavanje memorijala Prebilovci i drugih stratišta i jama, gde je stradao Srpski narod 3. Obilježavanje

Prebilovci kao vrednost i svetinja

STAV SND PREBILOVCI Po svemu što ih obeležava Prebilovci su posebna, višeznačna, vrednost srpskog naroda i trebalo da budu u rangu Vida, Zejtinlika, Šumarica, Ćele Kule, i drugih, sličnih mesta. Oni zaslužuju da se novim ili hercegovačkim Vračarem. Zbog toga bi trebalo da budu obnovljeni, zaštićeni i sačuvani kao živo selo, kulturno.spomenik i memorijalno područje, etno-park i park-prirode. Za sve to postoje razlozi i uslovi. Ovde ne treba objašnjavati zašto trenutno nemaju pažnju kakvu zaslužuju, što su prepušteni nekažnjenom uništavanju i zaboravu. Nažalost, slična je sudbina i mnogih drugih vrednosti ovoga naroda, ali to nije opravdanje za dalju pasivnost i mirenje sa postojećim. Potpuna i autentična obnova Prebilovaca Prebilovce treba

Predsjednik SND Prebilovci Milenko Jahura

Milenko Jahura: Dan nakon osveštanja Hrama Vaskresenja, Prebilovci su pali u zaborav (VIDEO)

Predsjednik SND Prebilovci Milenko Jahura bio je gost u emisiji „Gnosa“ na TV Most kod autora Luke Balja. Jahura je u emisiji govorio o nekulturi zaborava, istoriji i mučeničkom staradanju Prebilovaca, ali i o problemima u kome se danas nalazi ovo selo tvrdeći da je opstanak ugroženiji nego ikad. On je ukazao da se danas u Prebilovcima otima najvitalnije zemljište, ali niko nije spreman da pomogne SND Prebilovcima u nastojanju da se mučeničko selo zaštiti i obnovi. Jahura je u emisiji podsjetio da su donjohercegovački mučenici upisani u Kalendar SPC na prijedlog SND Previlovci, ali da danas ovo društvo ne nailazi na razumjevanje kod hercegovačkog vladike. Gost emisije Gnosa pričao

Linta traži pomoć RS i Srbije: Ne smijemo ćutati nad pravnim nasiljem koje se sprovodi nad mučeničkim Prebilovcima

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je nedopustivo ćutati nad pravnim nasiljem koje sprovodi opština Čapljina i njen načelnik Smiljan Vidić na prostoru mučeničkih Prebilovaca. Linta je istakao da je u  ratu 1992- 95, i poslije njega,  srpsko stanovništvo u opštini Čapljina po treći put u istom vijeku  teško postradalo  od istih neprijatelja. Ubijeno je oko 2,5% nedužnih Srba, mnogi su preživjeli strashovitu torturu i ponižavanje u hrvatskim logorima  Dretelj, Lora i desetinama drugih. U junu 1992, poslije povlačenja JNA, svo srpsko stanovništvo sa lijeve obale Neretve je bilo protjerano, sva njegova imovina i spomenici kulture su uništeni ili opljačkani što se može kvalifikovati kao etničko čišćenje.

SPCO Čapljina i parohija čapljinska u Šematizmu Mitropolije iz 1900.

Šematizam Mitropolije hecegovačko –zahumske, objavljen u Mostaru 1900. i Spomenica Eparhije hecegovačko – zahumske iz 1928. godine, takođe u Mostaru su dragocijena izdanja, koja su toliko nedostajala. Sačuvana su i pored svih zločina nad našim narodom i njegovom kulturom, razaranja, pljački i paljevina i pojavila se njihova kopija na internetu u PDF formatu. Ona su važni svjedoci našeg postojanja i trajanja na zemlji na kojoj smo pretrpjeli genocid 1941- 45, i genocidno etničko čišćenje 1992- 95. Istovremeno pouzdana su osnova za sagledavanje domašaja ta dva strašna događaja. Istorija naše crkve je i istorija našeg naroda. Iz ovih knjiga možemo da saznamo mnogo toga iz prošlosti Hercegovine, kao šireg zavičaja, ali

U vrijeme austro-ugarske okupacije jedina bogomolja u Čapljini bila je srpska crkva Vaznesenja Gospodnjeg na desnoj obali Neretve

Turski defter iz 15. vijeka: Čapljina je srpska zemlja od davnina

Čija je Donja Hercegovina, posebno Čapljina i okolina , najbolji odgovor su dali Turci kada su je osvojili u drugoj polovini 15. vijeka. Taj odgovor je sačuvan upravo u prvom defteru 1474-77.godine, u popisu mezri Počiteljske nahije, Čapljine, Dretelja i Bivoljeg Brda u kome odavno ne žive pravoslavni Srbi: „ To su srpske zemlje od davnina u posjedu Vladislava i njegovog sina kneza Heraka“! Imena seljaka, ratara i stočara, pomenuta u defteru su, redom, najčistija srpska narodna imena. Muslimana tada nije bilo u okolini izuzev pojedinačnih slučajeva (Bitunja kod Stoca i Žabica kod Ljubinja). IZVOR: SND PREBILOVCI Izvor: Slobodna Hercegovina

sveti-velikomucenici_prebilovacki.jpg

Selo Prebilovci u Hercegovini – srpska Golgota dvadesetog veka

Od 64 miliona ljudi, koliko je u celom svetu stradalo u Drugom svetskom ratu, na srpski narod otpada više od jednog miliona. Prema njegovom ukupnom broju, samo su Jevreji stradali gore od nas. Da podsetimo, u Prvom svetskom ratu Srbija je od 4.500.000 stanovnika izgubila 1.200.000, što je tada bilo 56,7 procenata muškog stanovništva. Koliko bi danas bilo Srba da se ovo nije desilo? Koordinate 43° 06′ 36″ SGŠ i 17° 41′ 60″ IGD, su na prvi pogled kao i svake druge. Međutim, ove koordinate na karti pokazuju jedno malo mesto sa burnom istorijom i mnogo stradanja. Vihor smrti više puta je opustošio ovo selo – Prebilovce. Avgusta 2012. smo

Mnogoja ljeta Pavle Bulutu: Najstariji Prebilovčanin proslavio 90. rođendan!

Najstariji Prebilovčanin, i jedini preostali koji su 1941. preživeli genocid NDH u tom selu proslavio je na Mitrovdan svoj 90. rođendan sa sa svojim bližnjim iz porodice (bratić, bratičine, unuci, snaha od bratića i prija). Sa njima su radost podelili i predstavnici udruženja Srpsko nacionalno društvo Prebilovci Milenko Jahura, Vojo Babić, Jagoda Ekmečić Savić, Milan Bekan, Žarka Ekmečić Milanović i Milena Ekmečić, udova pok. profesora akademika Milorada Ekmečića. Radosni što se njihov doajen i prvi od 12 osnivača uspešno oporavio od nedavne operacije i ponosni što je čio i veseo ušao u desetu deceniju života. Na rođendanskoj torti je bio Hram u Prebilovcima čijoj prvoj gradnji i potonjoj obnovi (posle vandalskog rušenja

Jovica Vlačić

Jovica je rođen na jedan od najkrvavijih Vidovdana u srpskoj istoriji

VJEČNAJA PAMJAT + J O V I C A     V L A Č I Ć Klepci, 28.6.1941 – Beograd, 5.11.2017. Prebrzo,a za sve nas koji smo ga poznavali i prerano , napustio nas je naš Jovica Vlačić, jedan od 12 osnivača udruženja Srpskog nacionalno društvo Prebilovci  iz Beograda. Jovica je rođen na jedan od najkrvavijih Vidovdana u srpskoj istoriji, u Klepcima kod Čapljine, gradića po čijim je mostovima i ulicama, rijekama i jamama tada tekla krv srpskog naroda,  koji je čist i nevin vođen na ljudske klanice. I on je odmah, kao beba došao pod udar duhovnog i fizičkog terora komšija katolika i njihovog predvodnika popa Ilije Tomasa. 

Prebilovčani objelodanili dokaze o vlasništvu nad svojim atarom: Zašto načelnik Čapljine krije ugovor sa Jurkovićem?

Načelnik opštine Čapljina je ozbiljan čovjek na visokoj i odgovornoj funkciji,  na osjetljivom prostoru u  regionu. U njegovom ponašanju,  u slučaju iznajmljivanja zemlje u Prebilovcima,   ne vidim ni ozbiljnost,  ni odgovornost, ni racionalnost. Umjesto da ide ka relaksaciji situacije i njenom logičkom riješavanju u korist zakonitosti, činjenica, pravde i cjelishodnosti, Vidić i dalje  ide ka  zatezanju odnosa i komplikovanju svega do neslućenih razmjera, u skladu sa ciljem koji je postavila hrvatska politika u vezi Prebilovaca. Njegov odgovor je demonstracija sile i nadmjenosti, pravi prkos činjenicama i logici, po sistemu: „Hoćemo  i može nam se!“ Nije ga briga što je dokazano da je prošle godine govorio tolike neistine u vezi ovog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.