arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

NAJPOTRESNIJI STIH SRPSKE ISTORIJE: Mlada Srpkinja u ustaškom logoru je svojom krvlju ispisala ove reči!

Ako se ne zaboravi, istina nikada ne umire. A dr Jovan Babić (81), lekar radiolog i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, nikada nije zaboravio kako su februara 1947. godine, kada je bio sedmogodišnjak, u njegovu porodičnu kuću u Šidu banuli oficiri Ozne. Odveli su njegovog oca Dušana i odneli sav materijal koji je on, kao predsednik posleratne Komisije za ispitivanje zločina ustaša i nacista, do tada prikupio u sremskim selima, ali i u Jasenovcu. Dušanov dokazni materijal o žrtvama i zločincima oznaši su uništili u ime bratstva i jedinstva novoformirane Jugoslavije. Činilo se to uništenje nepovratnim, sve dok posle višedecenijskog traganja dr Babić nije pronašao treći primerak svedočenja preživelih

Dubravka Stojanović: U Jasenovcu stradalo oko 100.000 Srba – kome je to malo neka dodaje!

Protestno pismo javnih ličnosti kojim se traži prestanak licitiranja broja žrtava Jasenovca je zloupotreba istorije u političke svrhe, smatra Dubravka Stojanović. Prenosimo dva odgovora na pitanje redakcije lista „Danas“: Kako komentarišete protestno pismo javnih ličnosti kojim se traži da se prestane sa licitiranjem žrtava Jasenovca u medijima? Dubravka Stojanović: Zloupotreba istorije u političke svrhe Zločin genocida ne zavisi od broja ubijenih. On je definisan kao zločin sa namerom da se uništi jedan narod ili njegov deo. Dakle, ključna je namera, a u slučaju NDH postoji pregršt dokaza da se radilo o zločinu sa namerom da se unište Srbi, Jevreji i Romi. A što se broja žrtava tiče, oni su naučnim

KAKO SU NASTALE USTAŠE? Na HRT-u počinje kontraverzni serijal ‘Nezavisna Država Hrvatska’, donosimo detalje!

Prvi dan nove jesenske šeme Hrvatske televizije uključuje i dugo najavljivani, a onda i dugo odgađani dokumentarni serijal “Nezavisna Država Hrvatska”. Prva od dvanaest epizoda biće prikazana u ponedjeljak, 20. septembra u udarnom terminu od 20:10 časova na Prvom programu. U seriji je, ističu s HRT-a, korišćen arhivski filmski materijal nastao u vrijeme postojanja NDH kojeg hrvatska javnost u najvećoj mjeri do sada nije imala prilike vidjeti. Uvodna epizoda prikazuje kako je 20. juna 1928. godine Puniša Račić, poslanik Radikala u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, izvršio atentat na poslanike Hrvatske seljačke stranke. “Pavle Radić i Đuro Basariček ubijeni su na mjestu, Ivan Granđa, Ivan Pernar i Stjepan

Pismo akademika SANU i profesora zbog umanjivanja broja ubijenih Srba

Grupa srpskih istoričara, članova SANU i univerzitetskih profesora sa Univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kosovskoj Mitrovici, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, kao i saradnici instituta, napisali su protestno pismo zbog kampanje poricanja genocida i umanjivanja broja žrtava logora smrti Jasenovac u srpskim ustanovama i medijima. Pismo, koje su potpisali naučnici, diplomate, generali, umetnici, novinari i javne ličnosti, prenosimo u celosti: Proteklih dana na najuticajnijim medijima u Srbiji, u javnim nastupima direktora Muzeja žrtava genocida Dejana Ristića i hrvatskog istoričara Ive Goldštajna, nastavljena je kampanja umanjivanja broja srpskih žrtava u logoru smrti Jasenovac. To se odavno događa u hrvatskom javnom mnjenju. No, prvi put Radio-televizija Srbije, Politika i Tanjug, javno i bez zazora,

Gerasim

Sveti mučenici Jastrebarski

Molimo Sveti Arhijerejski Sinod da se Komisiji Svetog Arhijerejskog Sabora za kanonizaciju novih svetih dostavi Naš predlog, da se ustanovi praznik Svetih novomučenika – mladenaca Jastrebarskih. E. br. 146/2115. maj 2021. god.Karlovac SVETOM ARHIJEREJSKOM SINODUSRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVEB E O G R A D Predmet: Molba Svetom Arhijerejskom Sinodu da se Komisiji Svetog Arhijerejskog Sabora za kononizaciju novih svetih, dostavi Naš predlog da se uvrsti praznik Svetih novomučenika – mladenaca Jastrebarskih, koji bi ušli u Heortologion i Kalendar svetih naše pomesne Srpske crkve. Molimo Sveti Arhijerejski Sinod da se Komisiji Svetog Arhijerejskog Sabora za kanonizaciju novih svetih dostavi Naš predlog, da se ustanovi praznik Svetih novomučenika – mladenaca Jastrebarskih. Eparhija gornjokarlovačka

Sveti novomučenici jasenovački, molite Boga za nas! (VIDEO)

Zbog vernosti Bogu i Božjoj pravdi postradaste telom – zemlja se rastuži; al’ spasoste duše – Nebo se veseli. A preci se vaši raspevaše Nebom, na kapiji Raja sretoše vas pesmom: Imena su vaša u knjizi večnosti, ulazite u Raj, deco besmrtnosti! Mi na zemlji, rod vaš, kličemo vam u glas: Mučenici novi, molite za nas! Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije stigao je 13. septembra 2021. u manastir Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu povodom obeležavanja praznika Svetih novomučenika jasenovačkih i uspomene na osamdesetogodišnjicu osnivanja koncentracionih logora smrti u Jasenovcu (fotogalerija). Patrijarh je načalstvovao svetom arhijerejskom Liturgijom. Snimak možete pogledati na internet stranici TV Hram.  Izvor: SPC

SUSRET SA ISTORIJOM: Zagreb nastavlja ono što su ustaše počele

Stari cinik je davno rekao da je istorija lepa žena koja se preudaje. Ili, kako bi rekao Marks, ponavlja se dva puta. Piše: Ivan Miladinović Prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa. Sutra u Hrvatskoj počinje popis stanovništva. Rezultati su izuzetno važni za nacionalne manjine, jer se neka od njihovih prava ostvaruju na osnovu brojnosti utvrđene na popisu. Zato je i predigra bila zanimljiva. Još sredinom avgusta pojavili su se plakati i bilbordi, širom ove države, sa natpisom „Popis stanovništva 2021“ i označenim rečima „Hrvat“, „Pravoslavac“ i „Hrvatska pravoslavna crkva“ kojima se Srbi pozivaju da se izjasne kao Hrvati i vernici „Hrvatske pravoslavne crkve“. Glavni inicijator bio je čovek

jasenovac_topola.jpg

Svjetlana Đuričić: Relativizacija ustaških zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

U jeku sveopšte revizije istorije, činjenica da proustaški dio hrvatske javnosti negira i umanjuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima počinjen na području Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata, nije nikakvo iznenađenje. Međutim, čak i dobre poznavaoce prilika zapanjuju pokušaji da se umanje značaj i razmjere užasnih zločina u NDH, kao i da se pot-puno obesmisle svi dokazi o ovim strahotama. Prije svega, riječ je o relativizaciji sistematičnog genocida, čije je oličenje logor smrti Jasenovac i Donja Gradina. I, zaista, mnogobrojni su primjeri pokušaja kvaziistoričara, novinara i drugih navodnih intelektualaca da se negira genocid nad Srbima, Romima i Jevrejima u NDH, a jedan od najsvježijih je onaj samoproglašenog hrva-tskog

Ković: Istoričari protestuju zbog umanjivanja broja ubijenih u Jasenovcu

Članovi SANU, profesori savremene nacionalne istorije na univerzitetima u Srbiji i Republici Srpskoj uputili su javnosti protestno pismo zbog umanjivanja broja žrtava Jasenovca u vodećim medijma u Srbiji, rekao je Srni istoričar Miloš Ković, jedan od inicijatora tog pisma, uz poruku da licitacija brojem žrtava ne dolazi u obzir. Ković je istakao da su se u javnosti Srbije u proteklih nekoliko dana suočili sa pravom medijskom kampanjom koja se vodi u najvećim i najuticajnijim medijima. „Uglavnom takva vrsta vesti dolazi iz Tanjuga, koji je sada privatizovan, kao i iz RTS-a, Politike i ostalih velikih medija koji koriste Tanjugove vesti“, rekao je Ković. Ković je naveo da je protestno pismo pokrenula

DR MOMČILO DIKLIĆ: U Hrvatskoj je uvijek birana poslušna manjina!

Istoričar dr Momčilo Diklić, autor knjige Svetac, govori o ulozi Alojzija Stepinca i srpskom pitanju u Hrvatskoj . Naučno djelo istoričara dr Momčilo Diklić Svetac – Može li Alojzije Stepinac biti svetac posljednjih mjeseci probudilo je veliko interesovanje javnosti. Specifičnu težinu knjizi daje činjenica što je njen autor najveći dio svoje bogate naučne karijere posvetio izučavanju srpskog pitanja u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je tek nekoliko dana uoči prvih demokratskih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj u aprilu 1990. magistrirao na toj temi. – Smatrao sam u tom odnosu nema ničega između Srba i Hrvata o čemu se ne može govoriti rečnikom nauke. Vrijeme je pokazalo da nisam bio u pravu –

Tanjug o susretu patrijarha i predsednika: Utvrđeni spiskovi navode 83.000 i 88.000 žrtava Jasenovca

Tačan broj žrtava Jasenovca nije nikada utvrđen. Spomen park Jasenovac je do 2012. utvrdio spisak od oko 83.000, dok je Muzej žrtava genocida sačinio spisak od oko 88.000 žrtava, prenosi RTS pisanje Tanjuga. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem povodom 80 godina od osnivanja sistema koncentracionih i logora smrti u Jasenovcu i obnove spomen kompleksa manastira Jasenovac. Sastanku u prostorijama Patrijaršije SPC prisustvuje i istoričar Dejan Ristić. Posle sastanka predviđene su izjave za medije. Logor Jasenovac bio je najveći koncentracioni i logor smrti na prostoru okupirane Kraljevine Jugoslavije za vreme Drugog svetskog rata. Formirala ga je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) u avgustu 1941. godine,

Petar Dragišić: USTAŠE U BUGARSKIM DOKUMENTIMA

U dve bugarske knjige pronašli smo više informacija o stanju u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a deo izvoda iz izabranih dokumenata preveli smo na srpski. Iz Dnevnika bugarskog ratnog premijera Bogdana Filova prenosimo pasus u kojem nalazimo Pavelićevo priznanje o ubistvu 400 hiljada Srba u NDH do proleća 1942. godine i planu da se pobije još toliko preostalih Srba. Druga knjiga predstavlja zbirku dokumenata o vezama Bugarske i NDH koju je 2004. godine objavio bugarski državni arhiv. Iz ove zbirke preveli smo nekoliko strana na kojima nalazimo izjave čelnih ljudi ustaškog režima o teroru nad Srbima, politici NDH prema muslimanskom faktoru, ali i ekstravagantna razmišljanja Ivana Vanče Mihailova, koji se tokom

STRADANjE PORODICE IZ ŠIDA: Draganovog pradedu streljali sa Savom Šumanovićem

Draganu Petroviću iz Šida u antifašističkoj borbi stradalo petoro predaka. Na Veliku Gospojinu 1942. ustaše su odvele i mučki ubile 200 Šiđana Velika Gospojina, 28. avgusta ratne 1942. godine, u istoriji sremske varošice Šid ispisana je najcrnjim slovima. U koloni od dvesta ljudi, ugledni domaćini, radnici, učitelji, advokati… ujutru u šest sati, odvedeni su put Sremske Mitrovice. I niko od njih više se nije vratio. Mučeni su i streljani dan-dva kasnije i sahranjeni u zajedničkoj grobnici. Među njima je bio i ugledni proizvođač hmelja Sima Raketić, tada četrdesetdevetogodišnjak, a njegov praunuk Dragan Petrović i danas se trudi da sačuva od zaborava njegovo stradanje i stradanje još četvoro članova familije tokom

Podsećanje na stratišta zla u hrvatskom ustaškom logoru Jasenovac

(Odlomci iz knjige „U mučilištu-paklu JASENOVAC“ Đorđa Miliše, vlastito fototipsko izdanje, Zagreb, 1945, reprint: NIP Politika, Beograd, 1991.) Uslijed stalnog pridolaska, u paklu Jasenovcu sakupio se golemi broj zatočenika. O podne, svi zatočenici pred kazanima čekali su poredani po dvoje u dugim nizovima („repovima“). Ođednom dojurio do pred same kazane automobil i iz njega izašao Ljubo Miloš. Dozvao glavnog kuhara i upitao, koliko ima zatočenika. Odgovorivši da će odmah izviditi i javiti mu broj, Miloš jedva spomene: „Nije potrebno, vas je“… nastavi svom šoferu, da mu iz auta preda njegovu „šmajsericu“, s kojom prostrelja nekoliko stotina zatočenika. Svi ostali razbježani zatočenici morali su se vratiti i preko mrtvih drugova primati

Studenti istorije u posjeti srpskim stratištima u Hercegovini

Grupa od 70 studenata i pet profesora, uglavnom sa Departmana za istoriju Filozofskog fakulteta iz Niša, ali i sa drugih studijskih programa posjetila je danas jamu Ržani Do i spomen kosturnicu u selu Veličani, gdje su došli u okviru stručne ekskurzije – zajedničkog programa filozofskih fakulteta iz Istočnog Sarajeva i Niša. Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, jedan od inicijatora i domaćin studentske posjete istorijskim mjestima stradanja Srba na ovim prostorima, izrazio je zadovoljstvo što su studenti iz Niša sa svojim profesorima imali priliku da vide srpska stratišta u Hercegovini. On je naveo da je sa kolegama sa Filozofskog fakulteta u Nišu došao na ideju o ovoj

NAJNOVIJE VIJESTI

Ju­ga kao tu­ga

Dok se ovih da­na za­tr­pa­nim isto­rij­skim go­di­šnji­ca­ma tra­ži i od­go­vor na pi­ta­nje

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.