arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
klecka-jama-2013-4.jpg

KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINjU I DANAS

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji, danas je služen parastos za 453 Srbina koja su ubijena 1941. godine. Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su ljudi, koji su postradali zarad ispovijedanja vjere pravoslavne i pripadnosti srpskom narodu, svojom krvi ovom mjestu dali sveti značaj. „Obaveza pravoslavnih hrišćana je da dolaze na mjesta stradanja i da se mole za pokoj duša predaka, da ih ne zaboravljamo kako naši potomci sutra ne bi zaboravili nas“, rekao je paroh plaščanski otac Goran Slavnić. Zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević izrazio je zadovoljstvo što se na ovom mjestu potomci i poštovaoci žrtava okupljaju drugi put, 72 godine nakon zločina. On

crni-lug-3.jpg

CRNI LUG, DA SE NE ZABORAVI !

Udruženje „Ognjena Marija Livanjska“ svake godine organizuje niz parastosa u livanjskom kraju u znak sjećanja na žrtve genocida. Ustaše su krajem jula i početkom avgusta na najsvirepiji način umorile 1.587 Srba sa šireg područja Livanjskog polja, kao i veći broj dovedenih iz drugih krajeva, te onih Srba koji su se zatekli na širem području Livna. Za istinu o stradanju u Livanjskom kraju mnogo je značajna knjiga Bude Simonovića Ognjena Marija Livanjska. Knjiga je posvećena ustaškim pokoljima nad Srbima u Livnu i okolini, odnosno u selima na rubu Livanjskog polja, počinjenim u proljeće i ljeto 1941. godine, a ponovljenim i u najnovijim ratnim sukobima na tom području, posebno tokom 1992. i 1993.

Jadovno i Prebilovci krvlju i moštima Novomučenika Srpskih povezani (FOTO)

Martirijumska veza Jadovna i Prebilovaca osveštana moštima novomučenika, neraskidiva, svjedoči o duhu jedinstva identiteta srpskih prostora stradanja i prebivanja, prostora koje ne smijemo zaboraviti, napustiti, od kojih ne smijemo odustati. Odustati od sjećanja na mučenike značilo bi za srpski rod nestati u ništavilu. Kamen temeljac Hrama Vaskrsenja Gospodnjeg u Prebilovcima osveštan je 3. avgusta 2013. godine. Veličinu trenutka kojeg sada nismo svjesni osjetili su i predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banjaluke. Prebilovci, dva puta srušeni zločinačkom rukom u ovom vijeku, opet žive ili kao što reče prilikom parastosa  umirovljeni  Episkop hercegovački Atanasije: „ Prebilovci su od prebivanja, Prebilovci prebivanju, prebivaju, ostaju, traju i pretrajavaju. To je kosovski zavet u Prebilovcima

prebilovci-2013-21.jpg

Jadovno i Prebilovci krvlju i moštima Novomučenika Srpskih povezani (FOTO)

Martirijumska veza Jadovna i Prebilovaca osveštana moštima novomučenika, neraskidiva, svjedoči o duhu jedinstva identiteta srpskih prostora stradanja i prebivanja, prostora koje ne smijemo zaboraviti, napustiti, od kojih ne smijemo odustati. Odustati od sjećanja na mučenike značilo bi za srpski rod nestati u ništavilu. Kamen temeljac Hrama Vaskrsenja Gospodnjeg u Prebilovcima osveštan je 3. avgusta 2013. godine. Veličinu trenutka kojeg sada nismo svjesni osjetili su i predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banjaluke. Prebilovci, dva puta srušeni zločinačkom rukom u ovom vijeku, opet žive ili kao što reče prilikom parastosa  umirovljeni  Episkop hercegovački Atanasije: „ Prebilovci su od prebivanja, Prebilovci prebivanju, prebivaju, ostaju, traju i pretrajavaju. To je kosovski zavet u Prebilovcima ostvarivan. Srbi su

Garavice

POMEN ŽRTVAMA USTAŠA U GARAVICAMA

U Garavicama kod Bihaća, u subotu (3.08.2013.),  održan je  pomen povodom 72 godina od stradanja više od 14.000 Srba, Jevreja i Roma tog kraja, koje su pobile ustaše. Služen je parastos i položeni su vijenci, a pomenu je prisustvovao i potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki.   Predsjednik Zavičajnog udruženja „Una“ Boško Stojisavljević rekao je da se veliki pokolj u Garavicama dogodio od 28. jula do 4. avgusta 1941. godine kada su ustaše pobile oko 10.000 civila.  „Ubijanje je bilo svakodnevno, a ljudi su spaljivani u kućama, štalama, bacani su u jame i bezdane. Većina žrtava zatvarana je u Bihaćku kulu gdje su prebijani i zvjerski mučeni, nakon čega su odvoženi na stratišta“, istakao je Stojisavljević. 

prebilovci-parastos2013-vn.jpg

Prebilovci: Pomen Srbima iz 12 jama

U PREBILOVCIMA, poslednjem srpskom selu u dolini Neretve, natopljenom krvlju i bolom, u subotu je održano bogosluženje namenjeno svetiteljima za hiljade srpskih novomučenika koje su ustaše žive bacali u jame 1941. godine. Po drugi put osveštan je i kamen temeljac crkve u koju će biti položeni posmrtni ostaci 4.000 Srba koji su skončavali u 12 bezdanih jama oko Prebilovaca. Prvi put crkva je na ovom mestu podignuta 1991. godine, a osveštao ju je patrtijarh Pavle. Samo godinu dana kasnije, 1992. godine, hrvatska vojska pod komandom Janka Bobetka, u kojoj su bili potomci dželata iz Drugog svetskog rata, minirala je hram sa kosturnicom srpskih žrtava. Genocid u Zahumlju, započet u Drugom svetskom ratu bacanjem

ognjena-marija-livanjska.jpg

PARASTOS ZA 1.600 UBIJENIH SRBA 1941. GODINE

U hramu Uspenija Presvete Bogorodice i nad spomen – kosturnicom u kapeli Svete velikomučenice Marine u Livnu danas je služen parastos za oko 1.600 Srba sa područja Livanjskog polja koje su ustaše ubile krajem jula 1941. godine. Parastos je služio paroh livanjski protojerej stavrofor Željko Đurica, a organizator pomena je Udruženje „Ognjena Marija Livanjska“. Predsjednik ovog udruženja Nikola Petrović rekao je Srni da je pomenu nevino stradalim Srbima prisustvovao veći broj ljudi iz Banjaluke, Beograda i drugih krajeva, kao i Srba koji sada žive na području livanjske opštine. On je naveo da je nakon parastosa organizovano i druženje, a što je bila prilika da se porazgovara o planovima i daljim aktivnostima Udruženja, prvenstveno u vezi sa aktuelnim konkursom za

devic-prebilovci4.jpg

3.08.2013. – SJETIMO SE PREBILOVACA !

U subotu, 3. avgusta 2013. godine, u 8 časova, kod ruševine-gradilišta Spomen hrama u Prebilovcima kod Čapljine, Hercegovina, služiće se Sveta liturgija, sa pomenom u produžetku, a povodom 72-ge godišnjice stradanja stanovnika ovog sela i Srba iz okolnih sela od ustaša. U toku ljeta 1941. ustaše su u brojnim kraškim jamama, rijekama i drugim stratištima poubijale preko 4000 Srba iz Donje Hercegovine. Samo iz Prebilovaca od 1000 stanovnika, ubijeno je njih 826 , a do kraja rata broj poginulih popeo se na 850, od oko 1000 predratnih stanovnika. Od toga njih 600 su žene i djeca, najviše postradali u Šurmanačkoj jami kod Međugorja, u koju su živi gurnuti 6.avgusta 1941. Njihove kosti, izvađene iz

Garavice

GARAVICE: DAN SJEĆANjA 2013.

03.avgusta 2013. godine sa početkom u 11.00 časova u Bihaću, u spomen-području Garavice, u organizaciji Zavičajnog udruženja Una, održaće se tradicionalno obilježavanje stradnja Srba, Jevreja i Roma Bihaća i Bihaćkog kraja. U ovom mjestu, prije 72 godine, u ljeto 1941. godine, zvjerski je pobijeno preko 12 000 nevinih žrtava. Ubijanje nevinih civila od strane ustaških zločinaca i njihovih pomagača, obuhvatilo je žrtve sa područja velike župe Krbava i Psat, Bihaća, Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca, Cazina i Donjeg Lapca kao i susjednih opština – Slunja, Korenice, Drvara i Velike Kladuše. Ubijanje je bilo svugdje i na svakom mjestu, ljudi su živi spaljivani u kućama, štalama, bacani u jame i bezdane, a

prijakovci.jpg

U Prijakovcima nakon 72 godine pomen srpskim žrtvama

Ustaše su 02. avgusta 1941, pobile 36 mještana samo zato što su bili pravoslavni Srbi. U Crkvi vaznesenja Gospodnjeg u selu Prijakovci kod Banjaluke, 28. jula 2013 godine sa početkom u 9 časova, biće služen pomen žrtvama ustaškog zločina.  Nakon molitvenog dijela, obaviće se parastos u 11 časova u mjestu Durale, nedaleko od crkve, za 36 srpskih žrtava koje su ustaše svirepo ubile 2. avgusta 1941. Bio je to jedan od prvih većih zločina na području Banjaluke u Drugom svjetskom ratu, o kojem se, sve do nedavno ćutalo. Veliki broj potomaka žrtava i mještana tri banjalučka sela – Prijakovaca, Dragočaja i Ramići, prošle godine su se prvi put organizovano prisjetili žrtava, na mjestu njihovog stradanja. Žrtve su

prebilovci-kazuo.jpg

JAPANSKI PROFESOR POSJETIO PREBILOVCE

Profesor sociologije na japanskom Univerzitetu Hirošima Kazuo Zaiki posjetio je Prebilovce, opština Čapljina, kako bi istraživao problem održivog povratka izbjeglih sa ovog područja, javlja Srna. Zaiki je, nakon susreta sa srpskim povratnicima u Prebilovcima, posjetio mjesto gdje se nalaze mošti mučenika iz ovog kraja i gradilište hrama Vaskrsenja Hristovog, gdje ga je dočekao paroh Danilo Boro. Prebilovački paroh je Zaikija upoznao o stradanju stanovnika ovog naselja i drugih hercegovačkih mjesta u Drugom svjetskom ratu i o planu obnove hrama, u kojem će smiraj naći mošti više od četiri hiljade Srba sa prostora južne Hercegovine, koje su ustaše bacile u 12 jama. Paroh Boro je podsjetio na tokijski list “Ašai Šimbun” /Asahi Shimbun/, koji

ognjena-marija-livanjska.jpg

Poziv na kolektivni odlazak u Livno na parastos povodom 72. godišnjice stradanja Livanjskih Srba u Drugom svetskom ratu

Negovanje sećanja na Srbe – Livanjske mučenike nevino pobijene od strane ustaša jula 1941. godine i tokom Drugog svetskog rata, jedan je od značajnih zadataka potomaka okupljenih u Udruženju Ognjena Marija Livanjska. Svake godine poslednjih dana jula održavaju se parastosi u Beogradu i Banja Luci, a u Livnu na sam dan velikog pogroma naših predaka i sunarodnika, 30. jula, na dan Svete Velikomučenice Marine-Ognjene Marije. Imajući u vidu želju mnogih koji žive u Srbiji da se na tu tužnu godišnjicu nađu na mestu gde su prenete sa stratišta i sahranjene kosti naših postradalih predaka, Udruženje Ognjena Marija Livanjska organizuje kolektivni odlazak na parastos koji će se u livanjskoj crkvi Uspenja

zalazje.jpg

Sedamdeset godina od zločina u Zalazju kod Srebrenice

SREBRENICA, 24. JUNA /SRNA/ – U Srebrenici je danas služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na pravoslavni praznik Trojice 1943. godine u ovoj opštini i selu Zalazje. Parastosom, koji je služen kod spomen – kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici, paljenjem svijeće i polaganjem cvijeća obilježeno je 70 godina od njihovog stradanja. Parastos je služio srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović, a delegacije Boračke organizacije i Srba u opštinskoj vlasti Srebrenice položile su cvijeće kod spomenika. Tačan broj nastaradalih i sahranjenih u ovoj kosturnici nije nikada utvrđen. „U Srebrenici su ustaše, prema njihovim pisanim dokumentima, 14. juna 1943. godine ubile više od 150 – do 200 srpskih civila, te jednu jevrejsku porodicu i

ilija-ivanovic.jpg

Govor gospodina Ilije Ivanovića, predstavnika stradalnika srpskog naroda u Jasenovcu 12.05.2013.

Živeći i radeći na ciglani, svakodnevno sam odlazio na pumpu blizu Ustaškog zapovjedništva, gdje je bila časnička menza, tako da sam skoro svakodnevno vidio Picilija, Ljubu Miloša, Dinka Šakića, fra. Filipovića Majstorovića i ostale. Pozdravljam sve prisutne, uključujući rukovodstvo Republike Hrvatske, na čelu s Predsjednikom. Palo mi je u čast da se obratim ovom skupu, kao predstavnik srpskog naroda i stradalnik Jasenovca. Ja sam dotjeran u Jasenovac 1942. Godine, kao dječak od nepunih 14 godina. Bio sam u logoru raspoređen u grupi – Djeca. Pored ostalih grupa, radnih grupa, u tom logoru postojala je i dječja grupa, možda jedinstvena i u svijetu. Sa mnom je tada dotjerano negdje oko 300 do

bijeli-potok2013-3.jpg

Bijeli Potok 11. maja 2013.

U organizaciji udruženja „Bijeli Potok“ Banja Luka, a uz podršku Administrativne službe Grada Banja Luka, SUBNOR-a i sveštenika SPC parohije Vrbanjske, u subotu 11. maja 2013. godine, služen je parastos srpskim žrtvama postradalim u ustaškom pokolju na Vaskrs 05. aprila 1942. godine, kao i drugim žrtvama postradilim sa tog područja u pediodu Drugog svjetskog rata. Vijence kod Spomen obilježja su položili delegacije: Kabineta Predsjednika Republike Srpske, Administrativne službe Grada Banjaluka, GO SUBNOR-a Banja Luka, Gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih borada i nestalih civila,  Boračke organizacije Čelinaca kao i domaćina skupa, Udruženja „Bijeli Potok“ Banja Luka. Skup su osim građana Banje Luke, Bijelog Potoka, Vrbanje, Debeljaka i Zelenog Vira, uveličali

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.