arrow up
bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje

Polovinom 6. stoljeća prodiru sa istoka plemena Avara s kojima stižu i brojna slavenska plemena. Tada su Južni Slaveni uglavnom naselili prostore Balkanskog poluotoka i Panonije. Od slavenskih plemena, koja su seobom naroda prešla Karpate, jedino su Srbi i Hrvati očuvali svoja imena. Nazivi Slovenaca i Slovaka najbliži su općem pojmu Slavena. Tom prilikom, izgleda da su se Hrvati i Srbi „mimoišli” jer su Hrvati prešli na zapadnu stranu, dok su Srbi sa zapada, iz Polablja-Lužice, prešli na istočnu stranu Balkana. Vizantijski car Konstantin Porfirogenet u zapisima iz 10. stoljeća navodi rijeku Cetinu kao granicu između hrvatskih plemena na zapadu i srpskih na istoku. Avarska država pada pod udarima moćne

Saborna crkva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata

Mitropolit dabrobosanski Nektarije (Krulj) o ustašama

Hrabri mitropolit dabrobosanski, g. Nektarije Krulj, jedan je od velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve koji su dali značajan doprinos u borbi za istinu o ustaškim zločinima. Na suđenju katoličkom svešteniku dr Dragu Dujmušiću (po kome je Rimokatolička crkva nazvala novootvoreni studentski dom u Sarajevu), mitropolit Nektarije Krulj dao je iskaz i time pokazao kako se ne libi da, umesto bilo koje ideologije, iznošenje istine zameni oportunim ciljevima. „Kad su ustaše provele svoj program, onda su pristupili teroru koji će kulturna historija slavenska napose žigosati kao nekršćansko, nečovječno i nekulturno djelo, kakvo povijest nije zabilježila na svojim stranicama ni kod najezde Vandala i drugih barbarskih naroda. Ova nekulturna djela grozno pojačava i

Milan_Bastasic_jedini_prezivjeli_od_77_srpskih_djecaka_3.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Uvod

Istorijsko iskustvo porodice, pa i cijelog jednog naroda, jeste riznica koja se ne puni sama od sebe. Rad članova porodice, ali i institucija jednog naroda na dopunjavanju te riznice predstavlja dug prema precima, ali, u isto vrijeme, i odgovoran odnos prema potomstvu. Mnogo je činilaca koji opstruiraju građenje istorijskog iskustva, ali ono se, unatoč nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, isprepletenosti sukobljenih interesa u miljeu različitih društvenih sistema odvija, makar i običnim usmenim predanjem, sa koljena na koljeno. Bilogorske porodice činile su do 1941. godine najbrojniju zapadnu enklavu srpskog pravoslavnog naroda, smještenu točno na dijagonali Budimpešta–Rim. Kao najistureniji pravoslavni klin, zabijen još početkom XV vijeka u neprikosnoveno prozelitističko katoličko okruženje, okrenut

Prof. dr Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Hrvati i Srbi o Jasenovcu u poslednje dve godine

U protekle dve godine u Beogradu je objavljena samo jedna knjiga u kojoj je pomenut Jasenovac Poznato je zašto stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a naročito (zbog brutalnosti) u Jasenovcu, nije imalo posebno mesto u istoriografiji. Kako je komunistička Jugoslavija polako propadala kao državna zajednica, i jugoslovenska istorijska nauka se cepala na nacionalne. Naučno-istraživački, muzeološki, arhivski i medijski sistem koji je uspostavljen u Hrvatskoj mogao bi da posluži kao primer šta je trebalo uraditi u Srbiji. Problem nastaje posle prvog pitanja: Ko će i kako postaviti temelje srpske istoriografije? Kako stvari stoje, teško da će do toga i doći! Nažalost, primat u postavljanju nekakvih osnova preuzeli su amateri

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

Baba, koliko je Stanića ubijeno u ratu?

Dobro se sećam da je moja baba rekla da je mnogo Stanića stradalo od ustaša, više od 20-30 ljudi. Ja sam uvek smatrao te brojke verovatno preteranim… bože koliko sam bio naivan. Sedoh pre neki dan malo da pogledam nešto iz istorije i naletim na sajt Muzeja genocida i tu pronađem javno dostupne popise ljudi stradalih u II svetskom ratu po republikama. Setim se kako je baba pričala da je u ratu pobijeno mnogo Stanića, pa pomislim kako bi bilo dobro da udarim jedan search i vidim koliko je taj broj tačan. Skinem .pdf fajlove za Bosnu i Hrvatsku kod sebe na komp. Iznenadim se koliko su veliki ti fajlovi (33 i

Završena obnova spomenika u Veljunu

Završena je obnova veljunskog spomenika. U obnovi je značajnom financijskom pomoći sudjelovalo i Srpsko narodno vijeće. Spomenik je više puta devastiran, ukradene su ploče sa imenima žrtava koje su kasnije prodane kao sekundarna sirovina. Daljnja devastacija je zaustavljena, a počinioci su pronađeni. No, netragom je nestalo prvih 16 ukradenih ploča s imenima 109 ubijenih žrtava. Zahvaljujući pomoći pokojnog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala, ipak se došlo do imena stradalih civila tako da ih se sada opet na spomeniku nalazi njih 525. Autor: M.C. Izvor: PORTAL NOVOSTI Vezane vijesti: Sa Svetim Vukašinom u Veljunu na Kordunu | Jadovno 1941. Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta Petka i Srbi u Plamenu Gdje leže kosti kolarićkih mučenika

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe i danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci.

Obilježeno 75 godina od herojske epopeje na Sutjesci

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe, danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci. Sa svečanosti, koju je organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, poručeno je da je Bitka na Sutjesci simbol borbe za slobodu jugoslovenkih naroda i nesalomivog duha partizanskih boraca, koji su uz ogromne gubitke uspjeli da se odupru šest puta brojnijem neprijatelju, što je kasnije imalo velikog uticaja na konačan slom fašizma. Predsjednik Odbora i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović naveo je da borbu partizana protiv fašizma ne treba poistovjećivati sa slabostima bivše države. „Ovdje je

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima

Reportaža: Prebilovci, pravoslavni Feniks iznikao iz zločina i pepela

Na mestu na kome je general HVO Janko Bobetko minirao crkvu sa kostima prebilovačkih mučenika nikao je impozantni hram Hristovog Vasksenja. Osveštavajući ga, vladika je rekao: “Dođite ma gde da ste i ma koliko daleko bili, čekaće vas oni, mučenici prebilovački. A sa njima čekaće vas i sam Hristos.” Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. septembra 2016. godine. Ima jedno biblijsko mesto u Hercegovini, u blizini mora, u kome se desilo čudo – vaskrsao je život nad strašnom smrću. Prebilovci. Selo iz kojeg su zajedno sa žrtvama iz mnogih drugih sela i mjesta Istočne Hercegovine, ustaše 1941. u jame bacile oko 4000 srpske

Šokantna ispovest bivšeg logoraša: Jeli smo jedni druge …

Independent je objavio detalje iz zahteva za odštetu izvesnog Britanca Harolda Le Druileneca nakon što je u Drugom svetskom ratu preživeo 3 koncentracijska logora. Od svih koje je prošao, kaže, Bergen – Belsen bio je najgori. „Među zatvorenicima je vladao zakon džungle. Preko dana ili si ubijao ili si bio ubijen, preko noći svuda je bilo kanibalizma“, napisao je. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 05. aprila 2016. godine. Za sebe kaže da je preživeo s puno sreće i zahvaljujući sposobnosti da, verovatno emocionalno, živi van svega toga. Nacisti su ga zarobili 1944. dan uoči savezničkog iskrcavanja u Normandiji, na ostrvu Džersi, jednom

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

Na današnji dan ustaše su počele zvjerska ubijanja Srba na stratištu Garavice kod Bihaća. Do sredine avgusta 1941. godine na Garavicama je pobijeno preko 12 000 Srba. Istog dana 1992. godine ubijeno je 32 Srba u selu Čemerno kod Ilijaša. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 09. juna 2015. godine. Luke – Bare – Garavice, kraj Ličkog Petrovog Sela, u blizini Bihaća. 10. juna, 28. juna, 24. jula i 29. jula, pa do sredine augusta 1941. godine, ustaše poklale ili na druge načine izmasakrirale 12.000 srpskog življa iz sela: Vaganca, Komadina, Kesića, Banjaca, Grubića, Vignjevića, Došena, Cvijanovića, Domazeta, Ličkog Petrovog Sela, i drugih

Foto: Tanjug

SRAMOTA NA HRVATSKOJ TELEVIZIJI: U Jasenovcu se igrao fudbal, bilo je zabava (VIDEO)

Igor Vukić, proustaški revizionista, a koji je inače i advokat „Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac“, gostovao je juče u emisiji „Bujica“ na Z1TV Igor Vukić, proustaški revizionista, a koji je inače i advokat „Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac“, gostovao je juče u emisiji „Bujica“ na Z1TV, gde se svim snagama trudio da opravda, umanji ili negira zločine ustaškog režima i NDH, a najveća sramota je izjava „anonimnog svedoka Jasenovca“, koji je rekao da se „nedeljom igrao fudbal i da su bile priređivane priredbe“, a kasnije je tu izjavu potvrdio i Vukić.  Emisija je počela klasičnom jadikovkom hrvatskih ekstremista o tome kako „za vreme komunizma nije bilo moguće istraživati

Genocid nad Srbima u Hercegovini: Užas Kapavičke jame i zločin u Izgorima

Ljubinjski srez Hrvatske vlasti su početkom juna 1941, započele plansku lividaciju Srba u istočnoj Hercegovini kako bi se riješili buntovnog epskog srpskog elementa prema crnogorskoj granici i kako bi uvukli muslimane u zločine i time ih vezali za NDH, a suprotstavili ih Srbima i izložili ih tako srpskoj eventualnoj srpskoj odmazdi. Mora se reći da su se muslimani u velikoj većini prihvatili uloge koju im je za njih Zagreb odredio. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 10. juna 2017. godine. Od 3. do 8.juna ustaško vođstvo u Ljubinju na čelu sa Leom Togonalonm, koje je na raspolaganju imalo masu hrvatskih ustaša iz Popova

U Gradskom pozorištu u Foči večeras su predstavljeni film i knjiga "Dušu nisu ubili" novinarke Mire Lolić Močević, kao i istorijska monografija "Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku" istoričara Drage Mastilovića.

Prikazan film „Dušu nisu ubili“

U Gradskom pozorištu u Foči večeras su predstavljeni film i knjiga „Dušu nisu ubili“ novinarke Mire Lolić Močević, kao i istorijska monografija „Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku“ istoričara Drage Mastilovića. Film i dvije knjige govore o masovnim stradanjima Srba u dva svjetska rata, kao i o srpskim žrtvama u građanskom ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Močevićeva je rekla da narod u BiH nema pravo na zaborav. „Srpski narod u BiH je iz 20. vijeka izašao sa demografskim manjkom od 15 odsto. Zajednička osobina 59 svjedoka u knjizi `Dušu nisu ubili` je da su njihove porodice stradavale u sva tri rata“, rekla je Močevićeva. Ona je

Partizani za vreme bitke na Sutjesci

Savanović: Bitka na Sutjesci – prekretnica u Drugom svjetskom ratu

U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, u nedjelju, 10. juna, na Tjentištu će biti obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci, prekretnice u Drugom svjetskom ratu na području bivše Jugoslavije, izjavio je danas predsjednik ovog odbora Milenko Savanović. „Po svom obimu i značaju Bitka na Sutjesci, koja se u istoriografiji naziva i Peta neprijateljska ofanziva je najkrvavija i bitka sa najviše žrtava, koja je vođena u najtežim okolnostima“, rekao je Savanović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske. On je na konferenciji za novinare u Banjaluci naglasio da je osnovni cilj nacističke Njemačke bio da ovlada jadranskim zaleđem, s obzirom da su saveznici

NAJNOVIJE VIJESTI

Pravdu na čistac

Država je dozvolila teroristima da mi u ratu sruše vikendicu. Ostatak kuće

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.