arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Crkva župe Svih svetih u centru Đakova i autor knjige Igor Vukić

Sin logoraša: Jasenovac bio kao letnjikovac, mesto zabava, razvijenog kulturnog i sportskog života?!

U katoličkoj crkvi u Đakovu promocija knjige sa užasnim prikazom ustaškog stratišta. Autor Igor Vukić tvrdi da su logoraši imali primerenu lekarsku brigu, uslove za školovanje dece i veoma ugodne životne uslove ZAGREB – OD STALNOG DOPISNIKA Promocija zastrašujuće, revizionističke knjige Igora Vukića „Radni logor Jasenovac“, u kojoj autor negira monstruozne zločine ustaškog režima, najavljena je u crkvi župe Svih svetih u centru Đakova, uprkos mnogobrojnim protestima građana tog slavonskog grada. Pre toga je ista knjiga promovisana i na Kaptolu u Zagrebu, uz ovacije prisutnih kada je Vukić rekao da su preterane i potpuno neutemeljene tvrdnje o masovnom teroru i likvidacijama u Jasenovcu, jer za to „nema dokaza“. Nažalost, stravični

Promovisana knjiga "Prijedorski logor Ciglana

Prijedor: Promovisana knjiga „Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“

„Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“ naziv je knjige koja je promovisana u prijedorskoj Gradskoj čitaonici. Logor Ciglana djelovao je od ljeta 1942. do proljeća 1943. godine. Kroz ovaj logor prošlo je 14.500 logoraša. Kako bi se sačuvalo od zaborava stradanje i patnja naroda u Kozarskoj ofanzivi, u knjizi autora Mladena Vučkovca, predočena je istina o prijedorskom logoru koji je bio jedan od 11 logora kojima je Kozara bila opkoljena. „Iz tih sabirnih logora oni su deportovani dalje u te zloglasne logore, kao što je Jasenovac, Gradiška, Banjaluka, Beograd, zatim čak do Norveške i u Aušvicu“, kaže Mladen Vučkovac, autor knjige „Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“. Logor „Ciglana“ nalazio se na

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Događanja pred Prvi i Drugi svjetski rat

Krajem 19. i početkom 20. vijeka, pa i kasnije, pravaštvo je važna i značajna komponenta hrvatske povijesti. Fraza o „ocu domovine” je proizvod pravaškog pokreta. Njegovi pripadnici slavili su i slave Starčevića kao proročku, karizmatsku figuru. Starčevićevo učenje izvire iz spleta reakcija na stvarnu društveno-političku uvjetovanost, ali i iz njegova karaktera. Umjesto da se Starčevićeva sadašnjost i budućnost shvati kao naša prošlost, njega se pretvara u uzornoga suvremenika sa funkcijom mita. Starčevićevo djelovanje uvjetovano je položajem Hrvatske u Habzburškoj monarhiji s glavnim pitanjem – ostvariti hrvatsku državnost unutar Monarhije ili izvan nje. Svoje uvjerenje da su, osim Bugara, svi Južni Slaveni zapravo Hrvati, Starčević je prvi put formulirao 1852. kao

Foto: Ministarstvo odbrane Srbije

Vulin: Izložba Dijanina deca će nastaviti da živi

Ministar odbrane Aleksandar Vulin obišao je danas Izložbu „Dijanina deca“ u Domu Vojske Srbije u Beogradu, poslednji dan pred njeno zatvaranje Ministar odbrane Aleksandar Vulin obišao je danas Izložbu „Dijanina deca“ u Domu Vojske Srbije u Beogradu, poslednji dan pred njeno zatvaranje. Vulin je izrazio veliko zadovoljstvo, jer može da kaže da je izložba o Dijaninoj deci i sve ono što je Dijana Budisavljević uradila za srpsku, jevrejsku, romsku decu, za čovečanstvo, naišla na veliku pažnju građana. „Više od 5.000 naših sugrađana videlo je izložbu o Dijani Budisavljević, svemu što je uradila i kako je spasavala srpsku decu od ustaškog noža. Ðaci više od 30 osnovnih i srednjih škola prvi

Nedeljko Čubrilović Foto: RTRS

Spomen-područje Donja Gradina zaslužuje posebnu pažnju institucija

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je Spomen-područje Donja Gradina jedinstvena javna ustanova u Srpskoj koja zaslužuje posebnu podršku Vlade i institucija u njenom nastojanju da doprinese širenju istine o stradanju u ovom stratištu. „Ovo je stratište nezapamćeno kroz istoriju na ovim prostorima, gdje su stotine hiljada grobova, a prostor je prilično neuređen. Meni je zadovoljstvo da je Narodna skupština baš u ovom sazivu uspjela da usvoji Deklaraciju o genocidu počinjenom nad Srbima na ovom prostoru“, rekao je Čubrilović koji je danas posjetio Spomen-područje Donja Gradina u Kozarskoj Dubici. On je podsjetio da je donesena i odluka o izgradnji Memorijalnog centra Donja Gradina i jačanju Spomen

Kako je NDH u Potkozarju pokatoličavala Srbe? Foto: RTRS

Kako je NDH u Potkozarju pokatoličavala Srbe? (VIDEO)

Trećinu ubiti, trećinu protjerati, ostale pokatoličiti, to je bio plan nekadašnje NDH u Drugom svjetskom ratu. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. aprila 2016. godine. O tome i danas govore preživjeli svjedoci. I zbog toga, kažu, u Prijedoru u to vrijeme nije bilo građana pravoslavne vjere. Jedni su ubijeni u pokolju krajem jula i početkom avgusta ’41. ili završili u Jasenovcu. Drugi protjerani u Srbiju, a preostali Srbi pokršteni u katoličku vjeru. Dokazi o pokatoličavanju Srba , tvrde svjedoci, mogu se naći u svakoj školi na prostoru bivše NDH, gdje su sačuvane matične knjige. O pokrštavanju pravoslavaca u Prijedoru svjedoči porodica Ostojić.

Zaigrajmo za Prebilovce

Poziv sportistima, sportskim klubovima i društvima da podrže akciju pod sloganom „Zaigrajmo za Prebilovce“. Slogan je poziv svim sportistima da se uključe u projekat izgradnje prvog sportskog terena u Prebilovcima, mesta gde tuga i žalost ne biva, nego gde se vaskrsenje zbiva. „ Da unesemo loptu pod koš i pred gol tamo gde je još nema“ Izvor: Slobodna Hercegovina Vezane vijesti: Prebilovci: Izgradnja višenamjenskog sportskog terena Umesto cveta i sveće na kamenu prebilovačkom prilažem, za sada, reč VIDEO: Prebilovci u Hristovom naručju Mesto srpskog vaskrsa

Ulaz u ustaški logor Jasenovac (Foto Vikipedija)

Laž kao nož i metak

Ideja nekih od revizionista da Hrvatska treba da preduhitri srpsku stranu i prva snimi film o Jasenovcu kako bi predočila „pravu istinu“ nije nikakva prazna prijetnja. Piše: Nenad TADIĆ Brojni desničarski i konzervativni portali u Hrvatskoj nastavljaju ofanzivu na istorijsku istinu o koncentracionom logoru Jasenovac, uz stalne pokušaje da se žrtve svedu na minoran broj, a Jasenovac pokaže kao stratište „hrvatskih domoljuba“, koje su ubili partizani. Ni osude iz svijeta, iz srpske i jevrejske zajednice, ali ni sve češći izvještaji evropskih mediji o ustašizaciji Hrvatske nisu zaustavili svakodnevnu bjesomučnu kampanju za reviziju istorije i negaciju svih dosadašnjih relevantnih naučnih radova o ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Komentari ovih /čitanih/ portala

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje

Polovinom 6. stoljeća prodiru sa istoka plemena Avara s kojima stižu i brojna slavenska plemena. Tada su Južni Slaveni uglavnom naselili prostore Balkanskog poluotoka i Panonije. Od slavenskih plemena, koja su seobom naroda prešla Karpate, jedino su Srbi i Hrvati očuvali svoja imena. Nazivi Slovenaca i Slovaka najbliži su općem pojmu Slavena. Tom prilikom, izgleda da su se Hrvati i Srbi „mimoišli” jer su Hrvati prešli na zapadnu stranu, dok su Srbi sa zapada, iz Polablja-Lužice, prešli na istočnu stranu Balkana. Vizantijski car Konstantin Porfirogenet u zapisima iz 10. stoljeća navodi rijeku Cetinu kao granicu između hrvatskih plemena na zapadu i srpskih na istoku. Avarska država pada pod udarima moćne

Saborna crkva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata

Mitropolit dabrobosanski Nektarije (Krulj) o ustašama

Hrabri mitropolit dabrobosanski, g. Nektarije Krulj, jedan je od velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve koji su dali značajan doprinos u borbi za istinu o ustaškim zločinima. Na suđenju katoličkom svešteniku dr Dragu Dujmušiću (po kome je Rimokatolička crkva nazvala novootvoreni studentski dom u Sarajevu), mitropolit Nektarije Krulj dao je iskaz i time pokazao kako se ne libi da, umesto bilo koje ideologije, iznošenje istine zameni oportunim ciljevima. „Kad su ustaše provele svoj program, onda su pristupili teroru koji će kulturna historija slavenska napose žigosati kao nekršćansko, nečovječno i nekulturno djelo, kakvo povijest nije zabilježila na svojim stranicama ni kod najezde Vandala i drugih barbarskih naroda. Ova nekulturna djela grozno pojačava i

Milan_Bastasic_jedini_prezivjeli_od_77_srpskih_djecaka_3.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Uvod

Istorijsko iskustvo porodice, pa i cijelog jednog naroda, jeste riznica koja se ne puni sama od sebe. Rad članova porodice, ali i institucija jednog naroda na dopunjavanju te riznice predstavlja dug prema precima, ali, u isto vrijeme, i odgovoran odnos prema potomstvu. Mnogo je činilaca koji opstruiraju građenje istorijskog iskustva, ali ono se, unatoč nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, isprepletenosti sukobljenih interesa u miljeu različitih društvenih sistema odvija, makar i običnim usmenim predanjem, sa koljena na koljeno. Bilogorske porodice činile su do 1941. godine najbrojniju zapadnu enklavu srpskog pravoslavnog naroda, smještenu točno na dijagonali Budimpešta–Rim. Kao najistureniji pravoslavni klin, zabijen još početkom XV vijeka u neprikosnoveno prozelitističko katoličko okruženje, okrenut

Prof. dr Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Hrvati i Srbi o Jasenovcu u poslednje dve godine

U protekle dve godine u Beogradu je objavljena samo jedna knjiga u kojoj je pomenut Jasenovac Poznato je zašto stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a naročito (zbog brutalnosti) u Jasenovcu, nije imalo posebno mesto u istoriografiji. Kako je komunistička Jugoslavija polako propadala kao državna zajednica, i jugoslovenska istorijska nauka se cepala na nacionalne. Naučno-istraživački, muzeološki, arhivski i medijski sistem koji je uspostavljen u Hrvatskoj mogao bi da posluži kao primer šta je trebalo uraditi u Srbiji. Problem nastaje posle prvog pitanja: Ko će i kako postaviti temelje srpske istoriografije? Kako stvari stoje, teško da će do toga i doći! Nažalost, primat u postavljanju nekakvih osnova preuzeli su amateri

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

Baba, koliko je Stanića ubijeno u ratu?

Dobro se sećam da je moja baba rekla da je mnogo Stanića stradalo od ustaša, više od 20-30 ljudi. Ja sam uvek smatrao te brojke verovatno preteranim… bože koliko sam bio naivan. Sedoh pre neki dan malo da pogledam nešto iz istorije i naletim na sajt Muzeja genocida i tu pronađem javno dostupne popise ljudi stradalih u II svetskom ratu po republikama. Setim se kako je baba pričala da je u ratu pobijeno mnogo Stanića, pa pomislim kako bi bilo dobro da udarim jedan search i vidim koliko je taj broj tačan. Skinem .pdf fajlove za Bosnu i Hrvatsku kod sebe na komp. Iznenadim se koliko su veliki ti fajlovi (33 i

Završena obnova spomenika u Veljunu

Završena je obnova veljunskog spomenika. U obnovi je značajnom financijskom pomoći sudjelovalo i Srpsko narodno vijeće. Spomenik je više puta devastiran, ukradene su ploče sa imenima žrtava koje su kasnije prodane kao sekundarna sirovina. Daljnja devastacija je zaustavljena, a počinioci su pronađeni. No, netragom je nestalo prvih 16 ukradenih ploča s imenima 109 ubijenih žrtava. Zahvaljujući pomoći pokojnog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala, ipak se došlo do imena stradalih civila tako da ih se sada opet na spomeniku nalazi njih 525. Autor: M.C. Izvor: PORTAL NOVOSTI Vezane vijesti: Sa Svetim Vukašinom u Veljunu na Kordunu | Jadovno 1941. Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta Petka i Srbi u Plamenu Gdje leže kosti kolarićkih mučenika

NAJNOVIJE VIJESTI

Pravdu na čistac

Država je dozvolila teroristima da mi u ratu sruše vikendicu. Ostatak kuće

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.