Promocija knjige Josipa Pečarića i Stjepana Razuma u Zagrebu. Autori istakli da nije bilo ustaških zločina, a da je logor bio radni. Nije bilo ustaških zločina u Glini i Srbu, a u radnom logoru Jasenovac je za četiri godine rata umrlo 1.360 ljudi, većinom od bolesti. Ukupno je u Jasenovac bilo dovedeno 18.600 ljudi, a sve druge brojke su laž – rečeno je na promociji knjige Josipa Pečarića i Stjepana Razuma „Razotkrivena jasenovačka laž“ koja je u četvrtak veče promovisana u Zagrebu. U prepunoj dvorani Crkve Srca Isusovog u Palmotićevoj ulici, istoj onoj gde se svake godine održava misa za ustaškog koljača Antu Pavelića, pljeskalo se na svako spominjanje da

Savezničke fotografije, nastale krajem rata, dokaz masovne grobnice u Jasenovcu. Snimke u škotskom arhivu slučajno otkrio dr Goran Hutinec. Fotografije koje je snimio iz vazduha američki pilot u januaru 1945. godine otkrivaju razmere zločina u koncentracionom logoru Jasenovac, ali i o pokušaju ustaških zločinaca da zametnu tragove. Zagrebački „Nacional“ objavio je fotografije koje je u arhivu Nacionalne zbirke vazdušnih fotografija u Edinburgu pronašao istoričar dr Goran Hutinec i na kojima se vide masovne grobnice iz kojih su ustaše pred sam kraj rata vadili leševe i spaljivali ih kako bi prikrili stravične zločine koje su napravili u tom logoru. Cilj je bio da se ubiju svi zatvorenici koji su se u

Жupanijski sud u Bjelovaru odlučio je danas da ne odredi pritvor Ivanu Đakiću, sinu poslanika u hrvatskom parlamentu, Josipa Đakića, koji je na fejsbuku, na dan pravoslavnog Božića, objavio užasavajuću fotografiju ustaše koji u ruci drži odrubljenu glavu Srbina. Kako je preneo portal Indeks, Đakić je pušten uz mere opreza redovnog javljanja policiji, prenosi Tanjug. Sud u Bjelovaru je na ročištu odlučivao o predlogu virovitičkog Opštinskog državnog tužilaštva za određivanje jednomesečnog pritvora Đakiću (22), zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog dela javnog podsticanja na nasilje i mržnju. Ivan Đakić priveden je u prostorije Жupanijskoga suda u Bjelovaru oko 16.45, u pratnji advokata. Kako se navodi, doveden je s lisicama na rukama.

Inicijativa Javne ustanove Spomen-područje „Donja Gradina“ za prikupljanje dokumenata, fotografija i predmeta, koji svjedoče o stradanju civilnog stanovništva za vrijeme NDH, i u 2018. godini naišla je na jako dobar odziv građana, potvrdila je direktor te javne ustanove Tanja Tuleković. „Sve prikupljeno značajno uvećava naše zbirke, te želimo da zahvalimo svima koji su nam se javili i dostavili dragocjene materijale koji doprinose našem istraživanju i dokumentovanju strahota koje su pretrpjeli naši preci“, rekla je Tulekovićeva u izjavi Srni. Ona je najavila da je jedan broj prikupljenih fotografija već objavljen u četvrtom broju stručnog časopisa „Topola“, koji je promovisan na Međunarodnom sajmu knjige u Beogradu u oktobru. „Dio fotografija će ući

Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica izjavio je danas da je film o Jasenovcu u povoju i da bi trebalo da dobije svoju osnovu. On je naglasio da će sigurno raditi na temi stradanja u Jasenovcu, ali nikako u duhu u kojem je u posljednje vrijeme srpska kinematografija snimila nekolicinu, kako kaže, prigodnih filmova. „Sada praviti film naglo, odjednom o Jasenovcu, to bi bilo kao snimati film o Prvom svjetskom ratu, a mislim da to nije dobro, jednostavno zato što film mora prije svega da izraste, kako rekoh, iz dobrog ambijenta. Nije ista stvar napraviti vodoskok i film. A ovdje se ti pojmovi brkaju“, rekao je Kusturica za „Sputnjik“. On je

  Najupečatljiviji događaj u Hrvatskoj u protekloj godini nije bio slučaj „Agrokor“ ni uspjeh hrvatskih fudbalera na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, već presuda Prekršajnog suda u Požegi, koji je ustaški pozdrav „Za dom spremni!“ proglasio za „izraz volje i legitimiteta vlasti u Hrvatskoj“. Priredio: Nenad TADIĆ Hrvatsko društvo je u 2018. godini zaokružilo proces otvorene revizije ishoda Drugog svjetskog rata, a samozvani istoričari otkrivali su „novu istinu“ – da su u Jasenovcu ubijane ustaše, te da su „crne legije“ spasavale srpsku djecu. Godina je počela djelimičnom legalizacijom ustaškog pozdrava „Za dom spremni!“, koji je dopušten, navodno, samo na amblemima HOS-a, da bi kasnije hrvatski sudovi otvoreno presuđivali u korist simbola