arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Obeležje za 40.000 žrtava

Ministarstvo kulture i Jevrejska zajednica podržali obeležavanje masovnih grobnica. U subotu, 77 godina od otvaranja logora na Sajmištu. U logoru na Sajmištu nastradalo 30.000 Srba i 7.000 Jevreja i Roma. AKCIJU “Novosti”, da se dostojno obeleže masovne grobnice u kojima počivaju logoraši, mahom civili, nastradali u logoru na Sajmištu, posle gradonačelnika Beograda i Skupštine grada podržali su i Ministarstvo kulture Srbije i Jevrejska opština Zemun. – Ministarstvo kulture i informisanja podržava obeležavanje mesta na kojima su sahranjene žrtve logora na Starom sajmištu. Način i vrstu obeležavanja potrebno je utvrditi u saradnji s nadležnom ustanovom zaštite kulturnih dobara, odnosno Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Ministarstvo učestvuje u izradi nacrta

Javni čas: 8. decembar – Logor na Sajmištu

Centar za primenjenu istoriju (CPI) poziva sve zainteresovane da se u subotu, 8. decembra 2018, pridruže obeležavanju 77. godine od osnivanja logora na Sajmištu i deportacije jevrejskih i romskih žena i dece. “Jevrejski logor Zemun”, poznatiji kao logor na Sajmištu, osnovan je decembra 1941. godine od strane nacističkih snaga u Beogradu u cilju definitivnog uništenja jevrejske, pa i romske populacije Beograda i okupirane Srbije. Do maja 1942. godine kroz njega će proći oko 6.400 Jevreja i 600 Roma. Dok su Romi u većini pušteni, skoro su svi Jevreji ubijeni upotrebom specijalnog gasnog kamiona. Logor će narednih godina biti namenjen interniranju srpskih civila sa teritorija Nezavisne države Hrvatske kao i pripadnika

KOMISIJA ZA “STARO SAJMIŠTE”: Obeležiti sva mesta stradanja

Zakon kojim će biti regulisan status memorijala na Sajmištu, u Beogradu, gde je tokom Drugog svetskog rata postojao jedan od najvećih logora na jugoistoku Evrope, uskoro će biti završen. ZAKON kojim će biti regulisan status memorijala na Sajmištu, u Beogradu, gde je tokom Drugog svetskog rata postojao jedan od najvećih logora na jugoistoku Evrope, uskoro će biti završen. Da li će se u okviru njega naći i neobeležene masovne grobnice u Beogradu, gde je sahranjeno između 11.000 i 14.000 Srba i više od 6.000 Jevreja, još se ne zna. – Sve masovne grobnice trebalo bi dostojno obeležiti – kaže episkop Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije zadužene za memorijalni kompleks na Sajmištu.

NA GARDOŠU ZABORAVLjENA GROBNICA 6.500 SRBA

Na Jevrejskom groblju na Gardošu u Zemunu nalazi se zaboravljena masovna grobnica u kojoj počivanju posmrtni ostaci 6.500 Srba, mahom civila sa Kozare, ubijenih ili umrlih u nacističkom logoru Staro sajmište, pišu beogradske “Večernje novosti”. Pored grobnice nalazi se bijeli spomenik, koji je davnih dana podigao SUBNOR i na kojem piše samo “Žrtvama fašističkog terora 1941-1945”. Nigdje nema table da je pored masovna grobnica, da su u pitanju srpski civili, da ih je bilo 6.500 i da su stradali u monstruoznom logoru na Starom sajmištu, navodi list. Predsjednik Jevrejske opštine Zemun Nenad Fogel rekao je da se na Jevrejskom groblju nalaze tri masovne grobnice, od kojih je najveća ova sa

Nikola Milovančev: Da li postoje srpske žrtve logora Zemun?

  Dušan Komarčević, novinar Radija Slobodna Evropa, objavio je 28. septembra 2018. izjavu g. Efraima Zurofa i prilog pod nazivom „Frustriran sam zbog Starog Sajmišta“. Članak je vezan na donošenje zakona o uređenju muzeja na mestu nacističko-ustaškog logora Zemun (tzv. Sajmište), u kojem su zločinci od 1941. do 1944. ubili veliki broj nevinih ljudi – uglavnom Srba, Jevreja i Roma. Ja se ovde neću osvrtati na samu izjavu g. Zurofa i donošenje zakona, koje je u toku, već na novinarski komentar – smanjivanje broja žrtava nacističko-ustaških monstruma, i to žrtava iz reda srpskog naroda, kao i na prikrivanje činjenice da je to bio logor u kojem je vršen genocid nad

Nemanja Dević

Nemanja Dević: Vređanje uspomena na žrtve

Svako društvo i svaka nacija na svetu imaju svoje simbole, datume i ličnosti po kojima grade identitet u savremenom dobu. U istorijskoj svesti Srba, pored znamenja, epova i zadužbina iz srednjeg veka, sećanja na žrtve u dugim periodima robovanja i oslobodilačkoj borbi 19. veka, kada je obnovljena i državnost, posebno mesto zauzimaju i događaji iz savremene istorije. (Povodom teksta „Spomen, omen ili Golem“ Jovane Krstić, objavljenog u Kulturnom dodatku „Politike“ 22. septembra 2018.) Na prvom mestu, to su podvizi iz Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata i žrtve Drugog svetskog rata. Međutim, Srbi nikada nisu izračunali koliko ih je nestalo u proteklom veku. Žrtve nisu popisane ni za ratove 1912–1918,

Zurof: Frustriran sam zbog Starog sajmišta

Frustriran sam, jer ne vidim napredak u osnivanju memorijalnog kompleksa na prostoru nekadašnjeg logora Staro sajmište, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Efraim Zurof, direktor centra “Simon Vizental” iz Jerusalima i čelnik Međunarodnog savetodavnog odbora za Sajmište. “Ja nisam srpska Vlada i ne mogu biti odgovoran za probleme. Moram da kažem da sam vrlo frustriran. Imenovan sam za predsednika Međunarodnog savetodavnog odbora u leto 2015. godine. Prošle su više od tri godine, a ja ne vidim nikakav značajniji napredak. Pretpostavljao sam da će do sada ovaj projekat uveliko napredovati, ali to se, kao što znamo, nije desilo”, kaže Zurof, nakon što je do javnosti došla informacija da ni četvrta verzija

Sporni ime i status Sajmišta

Nema saglasnosti o izradi spomen-kompleksa, Jevreji imaju najviše primedaba na predloženi propis. Traže da zakon bude specijalan, da se kompleks zove „Sajmište“ i da nad njim ingerencije ima Vlada. Ni četvrta verzija zakona o Starom sajmištu, za koju se još koliko prošle nedelje nagađalo da bi mogla biti konačna, nije naišla na saglasnost svih članova Komisije za Sajmište. Kako saznajemo, velike primedbe imaju predstavnici jevrejske zajednice, kao i članovi komisije prof. Milan Koljanin, istoričar i Veran Matić, predsednik Upravvnog odbora Fonda B 92. Jučerašnji sastanak Komisije je otkazan, jer je predsednik, vladika Jovan Ćulibrk, hitno otputovao u Izrael, a predstavnici jevrejske zajednice su proslavljali veliki praznik Sukot. -Naše sugestije, koje

Nikola Živković: Nemci neće nikada promeniti svoj stav prema Srbima

Gost emisije “Kontrapunkt” na Radio Beograd 2, bio je Nikola Živković, novinar, prevodilac i publicista koji je svoj radni vek proveo u Berlinu. Povod za razgovor je šesti tom Živkovećivih “Zapisa iz Berlina”, koji uskoro treba da se pojavi iz štampe. Nikola Živković je i autor knjige “Kosovo, dnevnik 1999/2000”, koju čine dokumentaristički zapisi o tragičnim dešavanjima na Kosovu i Metohiji u prvim mesecima po dolasku snaga Kfora, a između ostalog na srpski jezik je preveo knjigu “Specijalni zadatak Balkan”, glavnog Hitlerovog diplomate za Balkan Hermana Nojbahera. Živković je rođen je u žumberačkom selu Dragoševci, u današnjoj Hrvatskoj. Preko dve godine – od jeseni 1969. do leta 1972. godine –

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Aleksandar Saša Nećak: Podneo sam ostavku zbog stavova Veljka Đurića Mišine

Uveren sam da svako ima pravo da se opredeli i usvoji, u skladu sa svojim moralnim vrednostima i dostignutim stepenom društvene svesti, bilo koju ideološku i političku opciju. Takođe smatram da svako tu svoju opredeljenost mora da uskladi sa javnom funkcijom koju u ime društava obavlja, pa tako i direktor Muzeja žrtava genocida dr Veljko Đurić Mišina. Kao antifašista, kao građanin Srbije i kao član Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida obavezan sam da se u skladu sa mojim mogućnostima i sposobnostima, svim legalnim i legitimnim sredstvima suprotstavim prekrajanju istorijskih činjenica. Negiranje učešća i bilo kakve odgovornosti Milana Nedića u stradanju Jevreja tokom Holokausta u okupiranoj Srbiji je neprihvatljivo iskrivljavanje istorijskih

U Spasićevom paviljonu, planiranom za muzej Holokausta, nalazi se teretana ,foto N.Fifić

Memorijalu ime po Sajmištu

Komisija za memorijalni kompleks odbila nacrt propisa Ministarstva rada. Matić: Neprihvatljivo da se kompleks zove Ustanova spomen-žrtve Komisija za Staro sajmište složila se na sednici u petak, uprkos disonantnim tonovima koji su se mogli čuti, da ne prihvati Nacrt zakona o ovom memorijalu koji je predložilo Ministarstvo za rad, uz korekcije Sekretarijata za zakonodavstvo, saznaju “Novosti”. – Članovi Komisije bili su za to da zakon bude “leks specijalis”, koji bi bio usvojen zajedno sa statutom kojim se jasno definiše autonomija muzeja koji će postojati unutar Memorijala – objašnjava za naš list Veran Matić, član Komisije. – Imovinski poslovi i uslovi za eksproprijaciju zemljišta na kome će se nalaziti Memorijal trebalo bi

U glavnu kulu nedavno se uselila porodica Foto N. Fifić

Kasne i zakon i memorijal

Nezadovoljstvo zbog sporosti u donošenju propisa za kompleks Staro sajmište. Za ustanovu spomen-žrtve biće nadležno Ministarstvo kulture Ni posle brojnih najava da će Srbija ove godine dobiti zakon o Starom sajmištu tj. zakon o ustanovi spomen-žrtve, od toga još nema ništa, a i od izgradnje memorijalnog centra smo prilično daleko. U Centralnu kulu, u kojoj su se godinama nalazili ateljei umetnika i koju su gradske vlasti iselile, nedavno se uselila jedna romska porodica. I Italijanski i Češki paviljon imaju stanare, pa je pitanje kada će biti osposobljeni za rekonstrukciju, dok se u Turskom paviljonu, u kome je bila logorska mrtvačnica, nalazi restoran. Spasićev paviljon, gde je bila bolnica, i koji

Efraim Zurof i episkop Jovan Ćulibrk (Foto: Tanjug)

Kada će Srbija dobiti Memorijalni centar Staro Sajmište?

Onaj ko kontroliše prošlost – kontroliše budućnost. Onaj ko kontroliše sadašnjost – kontroliše prošlost. Ovaj citat preuzimam iz pogovora Zigmunda Baumana njegovom delu „Modernost i holokaust”. Naslov pogovora glasi: Dužnost, prisećati se – ali čega? Piše: Veran Matić Iako mislim/o da smo deo opštih mesta, ispravne uloge naših predaka, različiti oblici ponašanja društva, elite, lidera, u najmanju ruku zbunjuju, a bliži smo oceni da postoji svesna namera revizije. Više od deset godina mislio sam da učestvujem u jednom nacionalno i globalno nedvosmisleno važnom i činjenično potvrđenom projektu: priči o zločinima na Starom sajmištu u centru Beograda. Iako mi nikada nije padala na pamet kao moguća, kao da je ova dilema

Milan Nedić (Foto: Vikipedija)

R. Tucović, V. Đurić Mišina, A. Roknić: Polemika o Nediću

Iz lista „Danas“ prenosimo polemiku o generalu Milanu Nediću i o tome da li je njegova vlast „aktivno učestvovala u rešavanju jevrejskog pitanja u Srbiji“ Radosav Tucović: Nedićeva vlada aktivno učestvovala u rešavanju „Jevrejskog pitanja“ u Srbiji Istoričar Radosav Tucović o kolaboraciji Specijalne policije sa nacistima u Drugom svetskom ratu, za Danas Sva petorica zloglasnih šefova Specijalne policije u vreme nacističke okupacije Jugoslavije od 1941. do 1944, Božidar Bećarević, Svetozar Vujković, Ilija Paranos, Radislav Grujičić i Nikola Gubarev, dobrovoljno su sarađivali sa nacistima, odnosno sa Gestapoom, zaključak je master rada istoričara Radosava Tucovića, pod nazivom „Kolaboracija u Drugom svetskom ratu na primeru saradnje vodećih ličnosti Specijalne policije sa Gestapoom (1941-1944)“

Kafana postoji još od 1938. Foto P. Mitić

“Kalenić” jevrejskoj zajednici

Doneto novo rešenje po zakonu o otklanjanju posledica Holokausta. Čuvena beogradska kafana pripadala Adolfu Sabu, ubijenom u logoru Čuvena kafana “Kalenić”, simbol opštine Vračar, vraćena je Jevrejskoj opštini Beograd, potvrđeno je, za “Novosti”, u Agenciji za restituciju. Tačnije, Jevrejskoj opštini, odlukom Agencije, pripala je trećina poznate kafane i po trećina od tri lokala u istoj zgradi, u Mileševskoj ulici 2. Ostatak objekta, za koji nije bilo zahteva za povraćaj, ostaće u vlasništvu države. Naime, trećina poslovnih prostora zgrade u čijem se prizemlju decenijama nalazilo prebivalište mnogih pesnika i novinara, i u kojoj je, tik iznad kafane živeo pisac i boem Jakov Grobarov, i često noću sanjao kako mu krevet propada

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.