arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ilija Vujnović

Divoselo – zločinom do pustoši – zapisi Ilije Vujnovića

U jesen 2003. godina, nakon 10 godina provedenih u izbjeglištvu uputio sam se iz Gospića u Divoselo. Na izlazu iz Gospića, kod pravoslavnog groblja pokraj mene se zaustavio auto, čujem poziv: „Ilija gdje si se uputio?“. Priđem, pozdravim, ali nisam uspio da prepoznam koga sam sreo, pa kažem: „Ja nikako ne mogu da te prepoznam, a ti mene prepozna u vožnji“.„Nije ni čudo, nismo se vidjeli 13 godina, ja sam Mićo Dragaš“.„Nisi se ti puno promjenio, ali ja sam u godinama kad sve prekriva tama zaborava. Pošao sam u Divoselo, ne vjerujem da ću stići do ostatka moje kuće, nije ni važno, želja mi je da vidim što uspijem“. Dosta

Đurđica Dragaš: Narod koji se plaši da sam sebi prizna da je nad njim počinjen genocid, ne može očekivati da to učini neko drugi

Narod i država koji nisu uspeli da prebroje ni žrtve svog poslednjeg stradanja – NATO agresije – ne mogu ništa bolje ni da očekuju! I objavi Džeruzalem post sramni tekst u kojem izvesni David Goldman tvrdi da u Jasenovcu nije stradalo više od 4 i po hiljade ljudi! I optuži nas besprizornik da smo lagali, da lažemo i dalje i da moramo smesta da prestanemo sa „sramotnom zloupotrebom Holokausta“. I rekoše mnogi da Goldman i ne zaslužuje komentar, ali ja ipak moram da napišem par rečenica. Navikli smo mi, Srbi, na ovakve priče, tekstove, satanizovanje po svetskim medijima. Navikli smo da u američkim filmovima Srbin mora da bude terorista, ratni

Jadovničani svoj deseti Časni krst podigli uz jamu Tučić ponor kod Gračaca

U subotu 02. jula 2022. na Velebitu i Ličkom polju, trinaestu godinu za redom, u organizaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941. Tom prilikom su Jadovničani uz blagoslov Oca Predraga Pantelića, paroha Gračačkog, uz jamu Tučić ponor postavili i osveštali Časni krst. Krsno znamenje našim postradalim Srbima, Svetim Novomučenicima Gornjekarlovačkim i Jadovničkim. Nakon parastosa i osveštanja Časnog krsta, stihove svoje pjesme „Oči Jovanove“, govorila je autor Đurđica Dragaš. Okupljenima se potom obratio Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke. Braćo i sestre, Ovo je Jama Tučić ponor. Nalazi se između železničke stanice Gračac i sela Štikada kod naselja Vrace, udaljena

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Donjeg Lapca i Srba

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA DONjI LAPAC I SRB Savka Vlatković Stojanović, Donji Lapac  „Radije u smrt! Nećemo se pokrštavati!” Savka Vlatković-Stojanović svedoči o stradanju svoga oca Jandrije Vlatkovića: „Prije rata mi smo živjeli u Donjem Lapcu. Moj otac Jandrija bio je trgovac. Tu smo dočekali i uspostavljanje Nezavisne države Hrvatske 1941. godine. Čim su ustaše preuzele vlast u Lapcu, odmah su nam oduzele trgovinu i sve što smo imali. Sve su odnijeli i opljačkali, a ono što je ostalo uništili su. Čak su i slike sjekli bajonetima. Meni je

DECA, ŽRTVE POKOLjA U NDH, NOVI SVECI: Mučenici Jastrebarski i Sisački u kalendaru SPC

Iz saopštenja za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve sa redovnog zasedanja održanog u Sremskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. maja 2022. godine. Ovogodišnje redovno zasedanje Svetog Arhijerejskog Sabora  Srpske Pravoslavne Crkve započeto je 15. maja u Sremskim Karlovcima, jednom od sedišta Patrijaraha srpskih, a povodom proslave značajnog jubileja – stogodišnjice ujedinjenja srpskih pokrajinskih Crkava u jednu i jedinstvenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu i vaspostavljanja statusa autokefalne Srpske Patrijaršije (1920). Proslava ovog značajnog jubileja već dva puta je odlagana usled pandemije koronavirusa. Saborski oci su posebnu pažnju posvetili temi svetih ugodnika Božjih. Prepoznajući u primeru njihovog vrlinskog života, mučeništva, ispovedništva i podvižništva neugasivu revnost za veru, Srpska Pravoslavna

NOVA KNjIGA MILETA RAJČEVIĆA: Svjetla ugašenih ognjišta

Upravo je izašla iz štampe knjiga: Mile Rajčević: Svjetla ugašenih ognjišta u kojoj autor želi da ostavi pisani trag istoriji, da se ne „počupa korijenje i sačuvaju istine o srpskom narodu“ koji je vijekovima živio na ovim prostorima, imao svoju bogatu istorijsku i kulturnu baštinu. U knjizi se nalaze istine o zločinima koji su se dogodili srpskom narodu u nekadašnjoj opštini Gospić i okolnim srpskim selima koja su etnički očišćena, započeto u 2.svjetskom ratu 1941 – 1945.godine, a dovršeno u građanskom ratu u Hrvatskoj pedeset godina kasnije 1991 – 1995.godine. Čitaoci će u knjizi pronaći podatke o Kaznionici Okružnog suda u Gospiću, prvom koncentracionom logoru za Srbe 1941. godine, „Kristalnim

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film „Sons of Herod“

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

Đurđica Dragaš: Kako nam je korona „vratila“ slavu

Rodila sam se i odrasla u kraju u kojem se nije išlo u crkvu, nisu se slavili verski praznici, a deca nisu krštavana. Doduše, to je važilo gotovo isključivo za nas, Srbe. Bilo je jednostavno takvo vreme i takve okolnosti. Ipak, dva datuma su se u mojoj porodici uvek obeležavala. Pokrov – seoska slava u selu u kojem je rođena moja mama i Sveti Jovan – krsna slava njenih roditelja. Priznajem da nisam baš mnogo znala o tome šta tačno slavimo, ali ta dva dana imala su posebno mesto u našim životima. Pokrov sam „vezivala“ za neku vrstu vašara. Mnogo skromnijeg nego ovde, u Srbiji, ali ipak dovoljno zanimljivog svakom

NAKON VIŠE OD 30 GODINA ZAŽIVJELA TESLINA CRKVA: Ogromna čast i odgovornost za oca Dragana koji služi u rodnom mjestu naučnika

Crkvena zvona u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Smiljanu oglašavaju se i tokom ovih božićnih dana, slaveći rođenje Hristovo. Tako je već šest godina, od kada je za parohijskog sveštenika postavljen otac Dragan Mihajlović, koji je oko crkve sabrao ono malo preostalih pravoslavaca ovog kraja. Na Božić se u Smiljanu prisećaju Nikole Tesle, koji je u ovom selu rođen, a umro je 7. januara 1943. Danas u Smiljanu slovom i brojem živi dvoje vremešnih Srba, u obližnjem Gospiću ima osam pravoslavnih kuća iako su nekada Srbi činili polovinu stanovništva tog kraja. POMEŠANA OSEĆANjA Kako je za Srpski telegraf ispričao otac Dragan, on je prvi pravoslavni sveštenik koji je

Stradanje učvrstilo veru Krajišnika

Vladika gornjokarlovački Gerasim (Popović), episkop jedne od teritorijalno najvećih, ali i najstradalnijih eparhija Srpske pravoslavne crkve, uključujući i stravične zločine u Drugom svetskom ratu, ističe u intervjuu za “Frankfurtske Vesti” da pravoslavnim vernicima i sveštenstvu SPC ovog dela Hrvatske nikada nije bilo jednostavno i lako, ali da su ta stradanja i patnja “učvrstila pravoslavlje u krajiškom narodu, koji se i danas bori za svoj opstanak”. Samo u katastrofalnom zemljotresu koji je decembra prošle godine pogodio prostor Banije, oštećeno je ili uništeno oko 9.000 objekata. Godinu dana kasnije, episkop Gerasim na pitanje da li se život polako vraća u ovaj deo Hrvatske objašnjava da će proći dosta vremena kako bi se

Epska bitka Srbina iz Like: Spasava zemne ostatke ustaških žrtava – pre velikog potopa

Tri srpska i tri hrvatska sela u Lici, u dolini podno Velebita, kuće, crkve i grobove, potopiće akumulaciono jezero. Dok katolička crkva vodi uzaludnu kampanju kako bi spasila imovinu, jedan Srbin spasava kosti svojih sunarodnika koje su ustaše bacile u jame, ali i tela američkih avijatičara, koje su ubili meštani Hrvati. Autor: Senka Miloš Kosinj, tako se zove dolina između Gospića i Otočca, kroz koju protiče reka Lika, na jednoj obali su hrvatska, a na drugoj srpska sela, Mlakva, Gradina i Poljan. O izgradnji brane govori se još od 1912. godine, a priprema za realizaciju projekta oko koga se ovih dana digla bura u Hrvatskoj počela je 2010. godine. Srbin

Ko se borio u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine?

Sa današnje istorijske distance je čudna dugogodišnja naivnost Srba na svoj položaj i stradanje u Hrvatskoj. Rijetko je koji evropski narod toliko stradao od drugog naroda (svojih komšija) a da je to istovremeno nepoznato u pravoj mjeri svjetskoj javnosti, pa čak i potomcima žrtava. Piše: Đorđe Pražić Uvod Srbi u Hrvatskoj su svoj doprinos antifašističkoj borbi i ogromne sopstvene civilne žrtve ugrađivali u „temelje bratstva i jedinstva“, da bi nakon sedamdeset godina sve to bilo zaboravljeno i hrvatskim istorijskim falsifikatima drugačije interpretirano. Srbi antifašisti su postali „fašisti“ a potomci fašista su postali „antifašisti“. Jedan od razloga je i srpska zabluda prema hrvatskim komunistima i partizanima, koji su glavni uzročnici zabluda.

RUŠILI MU SPOMENIK, SAD GA SLAVE: Licemeran odnos Hrvatske prema najvećem srpskom naučniku Nikoli Tesli

Nikola Tesla je po nacionalnosti bio Srbin, njegova je veličina neupitna u globalnim razmerima i možemo biti samo ponosni na njega. Rodio se u Smiljanu na području Hrvatske, živeo uglavnom u SAD, a građani su ti koji su sugerisali da na jednoj kovanici evra bude njegov lik. Piše: Jurica Kerbler – stalni dopisnik Novosti iz Zagreba Ovo je izjavio hrvatski premijer Andrej Plenković nakon reakcija iz Srbije i Narodne banke Srbije o planu da Teslin lik bude na hrvatskim evrokovanicama. – Nikome Teslu ne uzimamo, a moj stav da sam na čelu Narodne banke Srbije bio bi da čestitamo – tvrdi Plenković. Potpredsednik Vlade Hrvatske i predstavnik srpske manjine Boris

Osvećenje zvona u Gradini Koreničkoj

U Gradini Koreničkoj, dana 22. jula 2021. godine, sabrao se verni narod Like, grada Korenice i okolnih mesta, kod hrama Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, kako bi prisustvovali osvećenju zvona, koje je osvetio Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački G. Gerasim. Preosvećenom Episkopu Gerasimu su sasluživali: arhimandrit Mihailo (Vukčević), arhimandrit Naum (Milković), protoprezviter – stavrofor Mićo Kostić, protoprezviter Mile Ristić, protonamjesnik Predrag Sušić, prezviter Dragan Mihajlović i protođakon Nebojša Anđić. Hram Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila je tokom Drugog svetskog rata mnogo postradao, i trenutno se nalazi u fazi obnove, trudom, ljubavlju i nesebičnoj pomoći  g. Branka Drakulića koji je poreklom iz Gradine Koreničke, a danas živi u Beogradu, zvona ovoga hrama

Medak: Neka zvona zvone do Velebita VIDEO

Medak – Tu podno gorostasnog Velebita, skrasio se Medak. Primiro se u svom miru i tišini. Tišina je ovdje, moj ti brate sve glasnija, kaže onako kroz sjetu, naš domaćin, Mirko Zagorac. Ipak igra mu oko, jer mu je, kaže, drago što nas ponovo vidi. Dodaje kako se puno toga, od zadnjeg susreta, ovdje ipak, promijenilo nije. „Pa eto, živi se i dalje ponajviše od tih mirovina ili penzija. To su sve ovdje ljudi u godinama. Eto kad sam ja jedan od mlađih. A imam 74 godine. E onda možete zamisliti kako se ovdje živi. A i malo nas je. Počitelj, Medak, Papuča i Kruškovac broje tek četrdesetak stanovnika. Toliko

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.