arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Jama Radača

INTENZIVIRANE AKTIVNOSTI NA EKSHUMACIJI JAME RADAČA

Jama Radača Specijalistički alpinistički timovi Sipe, MUP-a Republike Srpske i Federalne uprave policije intenzivirali su aktivnosti na ekshumaciji jame Radača kod Mostara i u narednim danima mogli bi doći do dubine od 70 do 80 metara, gdje se očekuje pronalazak posmrtnih ostataka više žrtava, uglavnom srpske i bošnjačke nacionalnosti. Timovi su dosad stigli do dubine od 60 metara. Potraga za posmrtnim ostacima je izuzetno otežana zbog činjenice da su tijela koja su bačena u jamu, radi skrivanja dokaza, posipana građevinskim otpadom i raznim drugim materijalima, kao i eksplozivnim napravama, saopšteno je iz Tužilaštva BiH. Proces pretrage jame vodi se pod nadzorom Tužilaštva BiH, a iskopavanju je prisustvovao i šef Odjeljenja

Parastos_u_Mostaru.jpg

Buna kod Mostara- Sjećanje na srpske žrtve (VIDEO)

Na današnji dan 1992. godine, na Buni kod Mostara, nakon zarobljavanja i odvođenja iz kuća, zvjerski je ubijeno 29 srpskih civila i boraca. Na današnji dan 1992. godine, na Buni kod Mostara, nakon zarobljavanja i odvođenja iz kuća, zvjerski je ubijeno 29 srpskih civila i boraca. Parastos u Mostaru Foto: RTRS Ovaj zločin nikada nije rasvijetljen. Na mostu, na rijeci Buni, zapaljene su svijeće i spušteno cvijeće, u znak sjećanja na stradale Srbe iz doline Neretve.  Kao nestali vodi se 97 Srba, a u spomen-kosturnici u Nevesinju nalaze se posmrtni ostaci 52 žrtve koje bi trebalo da budu identifikovani, neke čak iz razmjena tokom ratnih dejstava. 15. jun se obilježava i kao dan

Nevesinje_pomen_za_brigadu.jpg

Obilježena 23. godišnjica formiranja Nevesinjske brigade

U Nevesinju je obilježena dvadeset treća godišnjica formiranja Nevesinjske brigade Vojske Republike Srpske. Prošla je težak ratni put. U temelje Republike Srpske život je ugradilo 475 boraca, a više od hiljadu ranjeno. Na spomen-obilježje položeno je cvijeće i zapaljene svijeće. Nevesinje: Pomen za brigad  Stvorena je samoorganizovanjem, od dvije jedinice, nakon protjerivanja srpskog stanovništva iz doline Neretve. Sa Drugom lakom brigadom, na sjeveru, branila je oko 23o kilometara fronta. Vojno sposobni, kažu borci, tražili su raspored i ratna zaduženja. Ranko Prodanović, bivši komandant Nevesinjske brigade prisjeća se junaštva i predanosti boraca: „To je karakteristika Nevesinja, stepen mobilizacije bio 98 odsto“. U toku rata granica odbrane nije pomjerena. Na Brigadu su

Polaganje_vijenaca_na_spomen_plocu_pobijenim_Srbima_u_Bradini.jpg

SLUŽEN PARASTOS ZA UBIJENE SRPSKE CIVILE U BRADINI

Polaganje vijenaca na spomen ploču pobijenim Srbima u Bradini Služenjem Svete arhijerejske liturgije i parastosa u obnovljenoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini, kod Konjica, danas su obilježene 23 godine od spaljivanja ovog i okolnih sela, pri čemu je ubijeno 48 srpskih civila, dok je veliki broj protjeran i odveden u logore, a crkva zapaljena i srušena. Sveštenici Srpske pravoslavne crkve služili su Svetu liturgiju nakon čega je služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježju srpskim žrtvama otadžbinskog rata u BiH. Vijence na spomen-obilježje položio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je rekao da je Bradina simbol stradanja Srba. „Obaveza je svih nas da dođemo i poklonimo pažnju nevinim

Masakriran_trinaestogodisnji_Zeljko_Masic.jpg

CRNOGORSKO TUŽILAŠTVO ISTRAŽUJE ZLOČIN NAD SRBIMA U ČAJNIČU

Crnogorsko Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ratnih zločina i terorizma pretresa spise i dokazne materijale u vezi sa slučajem ratnog zločina nad Srbima u Čajniču 1993. godine, u kojima su učestvovali crnogorski državljani iz okoline Pljevalja, piše „Politika“. „Postoje ne samo indicije već i neoborivi dokazi da su u zvjerskim likvidacijama 25 civila, ranjavanju više njih i odvođenju u zarobljeništvo, silovanjima i izlaganju torturi, učestvovali ljudi sa područja Bukovice, u opštini Pljevlja“, rekao je za ovaj list inspektor policije, koji je nedavno „dobrovoljno“ penzionisan. Iz tog vremena, naveo je ovaj izvor, postoji krivična prijava policije iz Čajniča protiv 38 državljana Crne Gore, od kojih neki žive u

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 25. maj 1992. Godišnjica stradanja Srba u Bradini

Zločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće.

Crkva_Vaznesenja_Gospodnjeg_u_Bradini.jpg

SJEĆANjE NA VELIKI ZLOČIN, KOJI NIJE KAŽNjEN

Tog 25. maja 1992. godine u Bradini je ubijeno najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, izvršeno je pet silovanja, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće… Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini Priredio: Ognjen BEGOVIĆ Pravoslavna crkvena opština Konjička, obilježiće u ponedjeljak, 25. maja, u Bradini 23. godine od spaljivanja ovog i okolnih sela, kada je brutalno ubijeno 48 srpskih civila, veliki broj protjeran i odveden u logore, a crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljena i srušena. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirko Vranić napominje za Srnu da žrtve zločina u Bradini i okolnim selima u opštini Konjic i

Vesna_Andric.jpg

Ćirilica – i kao trebinjska posebnost

„Mislim da bi bila veoma lijepa slika Trebinja, za ljude koji dolaze sa strane, kada bi firme na radnjama i drugi javni natpisi u gradu bili ispisani ćirilicom. Možda bi izrada ćirilične firme povećala troškove vlasnicima tih objekata, ali smo i u tom pravcu imali neke vrlo praktične prijedloge – kako tim ljudima ponuditi neke povoljnosti da se sami opredijele za ćirilicu…“, kaže Vesna Andrić, predsjednik SU „Ćirilica“ Trebinje. Nedavno osnovano Srpsko udruženje „Ćirilica“ Trebinje još nije pošteno ni sabralo svoje redove, niti povezalo sve konce budućih aktivnosti, a već je pobralo simpatije i naklonost širokog fronta istomišljenika. Poručuju, osnivanjem društva Trebinje je postalo dio širokog pokreta koji u zemljama

Masakriran_trinaestogodisnji_Zeljko_Masic.jpg

POKRENUTA ISTRAGA O ZLOČINIMA NAD SRBIMA U ČAJNIČU

Specijalno tužilaštvo Crne Gore za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ratnih zločina i terorizma, vodi istragu u šest slučajeva ratnih zločina počinjenih na teritoriji te ili drugih država, u koje su uključeni crnogorski državljani, pišu „Večernje novosti“. Prema saznanjima ovog lista, jedan od tih slučajeva je i zločin nad srpskim stanovništvom u selima oko Čajniča u Republici Srpskoj, počinjen 19. februara 1993. godine, koji je do sada čamio u fiokama tužilaštava u Podgorici i Sarajevu. Naime, postoje više nego jake indicije da su u zvjerskim likvidacijama 25 civila, ranjavanju više njih i odvođenju u zarobljeništvo, silovanjima i izlaganju torturi, učestvovali ljudi sa područja Bukovice, u opštini Pljevlja. „Tuda je muslimanska

Osvestana_spomen_kapela_u_Konjicu.jpg

SPOMEN-OBILjEŽJE SVJEDOČENjE O POSTOJANjU SRBA

Osveštana spomen kapela u Konjicu Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije juče je u Konjicu služio Svetu liturgiju, parastos i osveštao novoizgrađenu kapelu i Spomen-obilježje sa imenima 330 Srba sa područja ove opštine, Jablanice i Prozora, ubijenih u proteklom ratu. Kapela Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog na pravoslavnom groblju Musala u Konjicu, nakon obnove unutrašnjosti, pretvorena je u Spomen-obilježje srpskim žrtvama konjičkog kraja stradalim tokom rata od 1992. do 1995. godine. Vladika Grigorije je, između ostalog istakao da će ovo spomen-obilježje svjedočiti o postojanju Srba na ovim prostorima na koje treba čuvati trajnu uspomenu. Predsjednik Udruženja Srba iz Konjica i njihovih potomaka u dijaspori Mišo Lazarević rekao je da

Ratni_zlocinac_Ibro_Macic.jpg

MACIĆU 10 GODINA ZATVORA ZA ZLOČINE U KONjICU

Sud BiH osudio je danas Ibru Macića na 10 godina zatvora za ubistvo četiri starice srpske nacionalnosti u selu Blace, opština Konjic, te za zločine počinjene nad zarobljenicima u logoru „Musala“. Macić je osuđen da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Optužnica je teretila Macića da je kao pripadnik takozvane Armije BiH 13. juna 1992. godine u selu Blace, opština Konjic, ubio četiri starice srpske nacionalnosti, čija tijela nikada nisu pronađena. Macić je osuđen za ubistvo Ane Kuljanin, rođene 1908. godine, Danice Kuljanin (1910), Cvije Kilibarda (1912) i Jelke Kilibarda (1910), koje je našao u kući kako sjede na krevetu i u njih ispalio više metaka iz

Sluzenje_parastosa_u_Krtinama_kod_Miljevine.jpg

OBILjEŽENE 22 GODINE OD STRADANjA SRPSKIH BORACA

Služenje parastosa u Kratinama kod Miljevine Služenjem pomen-parastosa, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u Kratinama kod Miljevine u Foči danas su obilježene 22 godine od pogibije 11 boraca Miljevinskog bataljona. Borci Vojske Republike Srpske nastradali su 23. aprila 1993. godine na putu prema prvoj liniji fronta u zasjedi muslimanske vojske. Predsjednik Boračke organizacije Foča Srđan Stanković kaže da se poimenično zna ko je napravio zasjedu. „Naši saborci su mučki ubijeni. Mi smo nadležnima dostavljali podatke, ali sud nikada nije pokrenuo postupak“, kaže Stanković. Mara Đajić tog dana izgubila je sina. „Sve se zna, ali se sve zataškalo. Pobili su ih na kukavički način“, kaže Mara. U zasjedi muslimanske vojske, u

Spomenik_poginulim_borcima_VRS_u_Kratinama_kod_Miljevine.jpg

SUTRA 22 GODINE OD STRADANjA U KRATINAMA

U Kratinama kod Miljevine sutra će biti obilježene 22 godine od pogibije 11 boraca Vojske Republike Srpske, najavljeno je iz Boračke organizacije Foča. Pripadnici Miljevinskog bataljona poginuli su 23. aprila 1993. godine u zasjedi muslimanske vojske, na putu Miljevina-Kratine. Pomen parastos kod spomenika u Kratinama počinje u 11.00 časova. Izvor:  Vezane vijesti: OBILjEŽENE 22 GODINE OD ZLOČINA NA … – Jadovno 1941. Bolno sjećanje na Papratnu njivu – Jadovno 1941. Želim da moje dijete, nikada ne doživi ono što smo mi i naši …  

Ibro_Macic_iskopavanje_zrtava_u_Bradini.jpg

Mučitelji Srba se opet izvukli!

Za zločine nad srpskim stanovništvom Ibro Macić osuđen na 10, a Indira Kamerić na tri godine. Macić mučio zarobljenike u logoru Musala u Konjicu. Indira u Brodu stotine žena vodila na silovanje SUD Bosne i Hercegovine osudio je u petak Ibru Macića na 10 godina zatvora za ubistvo četiri starice srpske nacionalnosti u selu Blace, u opštini Konjic, kao i za zločine počinjene nad zarobljenicima u logoru „Musala“. Macić je, kao pripadnik takozvane Armije BiH, 13. juna 1992. godine u selu Blace u jednoj kući zatekao četiri stare Srpkinje, Anu Kuljanin (1908), Danicu Kuljanin (1910), Cviju Kilibardu (1912) i Jelku Kilibardu (1910). Sedele su na krevetu, a Macić je u

Nedeljko_Mitrovic.jpg

MITROVIĆ: NADAMO SE DA NISU OKONČANA PROCESUIRANjA ZA LOGORE

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović ocijenio je da su kazne koje je Sud BiH izrekao za zločine nad srpskim zarobljenicima u logoru Dretelj minorne, ali je izrazio nadu da ovom presudom neće biti okončan proces utvrđivanja odgovornosti za logore za Srbe. „Posebno nas interesuje kada će biti procesuirani naredbodavci u logoru `Viktor Bubanj` u Sarajevu, u kojem je, prema evidencijama, 40 ljudi nestalo“, rekao je Mitrović Srni. On ističe da je o visini kazni uzalud govoriti, jer, kako je rekao, postoji već klišeizirani sistem utvrđivanja odgovornosti prema kojem Srbi moraju biti maksimalno kažnjeni. „Kazne su minorne, ljudi se tolikim kaznama kažnjavaju zbog

NAJNOVIJE VIJESTI

Pokrštavanje

Nedugo poslije tih događanja, dođe neki službenik i kaže da popisuje pravoslavce

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.