arrow up

Godišnjica zločina nad dvije hiljade nevinih Srba u Bosanskoj Bojnoj

22. avgusta 1941. godine dan genocida nad srpskim stanovništvom u Stabandži, Zborištu, Gradini, Glinici, Poljani, Bojni, Varoškoj rijeci i Crvarevcu Dana 22. avgusta pomolili smo se za duše nevino poklanih i živih spaljenih srpskih žena, dece staraca iz srpskih sela Stabandža, Zborište, Gradina, Glinica, Poljana, Bojna, Varoška Rijeka i Crvarevca, od strane njihovih muslimanskih komšija iz Bosanske Otoke, Bužima, Varoške Rijeke, Crvarevca, Vrnograča i drugih muslimanskih sela. Na taj dan 1941. godine vojno sposobni muslimani predvođeni žandarmerijskim narednikom Pilingerom, naoružani noževima, sekirama, kosama i drugim hladnim oružjem, su krenuli u „hajku“ na srpsku nejač u navednim selim i sve žene i decu, koje su stigli, poklali tamo gde su ih stigli,

natpisnacrkvi.jpg

Masovni pokolj Srba na „Mehinom stanju“ avgusta 1941.

Na Mehinom stanju u vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Жrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Mehino stanje je zemljište na granici Slunjskog i Kladuškog kotara gdje je pred rat 1941. godine jugoslavenska vojska iskopala protivtenkovske rovove. Njih su ustaše Nezavisne Države Hrvatske krajem jula i početkom augusta 1941. godine iskoristile za masovni Pokolj srpskog naroda s područja kotara Slunja i kotara Velika Kladuša. Srbe su zatvarali u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u

kalendar-genocida.jpg

Kalendar Pokolja: 31. jul 1941 i 1942, dan kada su počinjeni mnogobrojni zločini nad Srbima

Sadilovac, Kordun – Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. U ovom stravičnom zločinu u toku Drugog svetskog rata nestalo je oko 70% stanovništva ovog kraja. Izvor: Knjiga: Mile Zatezalo: Krik pod zvonikom Sadilovačke crkve Ključ. U noći između 31. jula i 01. avgusta 1941. godine u osnovnoj školi u Ključu i u potoku kod šumske uprave ustaše su ubile 542 lica. Najviše ih je bilo iz Kopjenice. Izvor: Strahinja Kurdulija,

27. i 28. jul 1941. – Delić jama u Zavalju iznad Bihaća

U Delić jamu u Zavalju, kod sela Skočaja, između Bihaća i Nebljusa (na starom putu), bačeno je i ubijeno 27. i 28. jula 1941, 862 srpska civila iz susjednih srpskih sela Bosne i Like, iz sela Meljinovca 82 a Ličkog Petrovog Sela 20. Jula mjeseca 2013. godine, na 72 godišnjicu od zločina, nakon parastosa u Sadilovačkoj crkvi na Kordunu, krenuli smo da nađemo Delić jamu iznad Bihaća. Vodio nas je Branko Cvjetićanin kome su otac, dva brata, djed i baka bačeni u tu jamu. Iako tu nije bio od 80-tih godina, iako su staze zarasle, našao je Branko put do jame. Ni oznake da je teren miniran, nisu ga spriječile

Milan Jokić: Krvavo ljeto 1941. godine u Kalatima

Nismo zaboravili stradanje naših najmilih krvavog ljeta 1941. godine u srpskom selu Kalatima, kod Kulen Vakufa, srez Bihać. Ja sam potomak, jedne od mnogih stradalih i skoro zatranih porodica od strane ustaša 1941., iz sela Kalati. Iz moje porodice pretekla su samo 4. člana. Sve ostalo su ustaše pobile, Srpsko uvo nije ostalo u Jokića Gaju. Ubiše đedovog oca a mog pramđeda Jokić Milu, kod naše lokve, kod stare kuće. Ubiše, đedovog brata Jokić Dragana, u kući Medić Dane, sa njegovom familijom. Ubiše đedovu ženu Miku Jokić, rođ. Pilipović i njihovo troje  djece, isto u Kući Medić Dane. Ubiše đedovog brata Đure ženu Jokić Devu rođ. Pilipović i njeno troje

Sećanje na ustaški masakr u kladuškoj crkvi

Hram Svetog Georgija u kojem je 1941. je na zverski način likvidirano više od 500 Srba dobio je status nacionalnog spomenika BiH. Specijalno za „Politiku” Milan Pilipović Hram Svetog Georgija u Velikoj Kladuši, izgrađena 1901, a osvećena 17. novembra 1913. godine, u kojoj su ustaše 29. jula 1941. na zverski način likvidirale više od 500 Srba iz Bosanske Bojne, Gradine, Bukovlja, Glinice i drugih sela, nedavno je dobila status nacionalnog spomenika BiH. Crkva je prvo pripadala parohiji Vrelo, a od 1941. Glinskoj parohiji. Danas je u sastavu Bihaćko-petrovačke eparhije. Tokom gradnje, administrator je bio Leonid Jergić, a 1910. rukopoložen sveštenik Stojan Vranješević. Između dva svetska rata u Crkvi Svetog Georgija

Uzurpacija i trgovina zemljištem spomen kosturnice i spomen obilježja

UZURPACIJA ZEMLJIŠTA MEMORIJALNOG KOMPLEKSA U OPŠTINI JEZERO I NARUŠAVANJE NJEGOVOG IZGLEDA, ZNAČAJA I VELIČINE Obraćamo vam se sa ciljem da informišemo javnost, relevantne institucije kao i ljude zainteresovane za očuvanje sjećanja na nevino postradale kako se žrtve fašizma iz 1941. godine u našem malom mjestu u Republici Srpskoj ponovo ubijaju nakon 80 godina. Radi se o parcelaciji i razmjeni zemljišta na kojem se nalazi spomen-obilježje iz Drugog svjetskog rata na području opštine Jezero, kao i aktivnostima koje narušavaju dostojanstvo i umanjuju značaj ovog memorijalnog kompleksa. Lokacija je poznata pod nazivom Partizansko groblje, ali najveći dio imena žrtava čini Srpski Pravoslavni živalj koji je postradao u prvim mjesecima osnivanja NDH 1941.

Crno jezero: Grobnica za 2000 Srba

Odlomak iz zapisa Svetozara Ćulibrka iz Buševića. Svetozar je bio prvoborac i nosilac Spomenice 1941. „Malo zatim, uđe jedan ustaša i izdvoji deset ljudi, zatim ih sveza i ponovo vrati. Govorilo se da će u Gospić na rad ili u Njemačku. Naveče je uletio u crkvu jedan ustaša sa isukanim bajonetom. Išao je od čovjeka do čovjeka i svakom stavljao bajonet pod grlo, prijetio i psovao. Tako ih je pripremio za pokolj koji je već bio počeo te noći  u Sokolskom domu. Za njim je došao drugi ustaša i donio kutiju „Ibra“ u kojoj je bilo 500 komada cigareta i svima ih podijelio. Stavljajući cigaretu u usta, Ilija je tiho

Kalendar genocida: 02. avgust 1941. – Krvavi Ilindan za Srbe širom NDH

Krvavi Ilindan 1941. za Srbe širom NDH Šušnjar kod Sanskog Mosta. Na Ilindan 1941. godine ustaše i lokalni muslimani su na Šušnjaru kod Sanskog Mosta ubile oko 5.500 Srba i 50 Jevreja. Izvor: TREĆI OKRUGLI STO „ŠUŠNJAR 1941.“ Vrhpolje, srez Ključ. Na željezničkom mostu u Vrhpolju, 02. avgusta 1941. godine, pobijeno je 50 Srba iz sela Pištanica. Izvor: Strahinja Kurdulija, Atlas ustaškog genocida nad Srbima 1941-1945, Privredne vesti “Europublic” D.O.O., Istorijski institut SANU, Beograd 1993., str. 32. Selo Kljevci, srez Sanski Most. Nakon pokolja Srba iz sela Kljevci 28. jula 1941. godine, nekoliko dana kasnije uslijedio je novi, ovog puta veći pokolj srpskog stanovništva ovog sela. Ustaše su na Ilindan 02.

Vladimir Bursać: Sećanje na više od 100 muškaraca iz sela Grmuša, kod Bihaća, koji su u nedelju 27. i 29. jula 1941.g odvedeni i ubijeni na stratištu Garavice

Na Garavicama su ljudi dovedeni do vododerina. Tu su im skidali odjeću, i nage udarali maljem, u potiljak i slepoočnicu. Ljudi su padali, kanali su se punili mrtvim tijelima. Rano ujutru u nedelju 27.jula 1941.g  službena lica NDH ulaze u selo. U pitanju je bila grupa od oko 18 naoružanih ljudi predvođenih dvojicom novopostavljenih knezova sela (Kutlača Stevo i Miljuš Pajo). Ovi ljudi su rano ujutru zašli po selu i pozvali sve odrasle muškarce da dođu kod škole i donesu oružje i vojničke uniforme. Ljudima kažu ”da je od vlasti došlo naređenje da ljudi predaju oružje, ma kakvo ono bilo. Oružje treba da donesu kod crkve i škole, dobiće potvrdu da

Vladimir Bursać: Šta za mene znači pojam Pokolj?

Zalaganje Udruženja ”Jadovno 1941.” da svoje aktivnosti na očuvanju i razvoju kulture pamćenja stradalih predaka i sunarodnika za vreme Drugog svetskog rata na teritoriji nezavisne Države Hrvatske, podigne na nivo naučne zajednice, zaslužuje veliku pažnju. Nažalost, svedoci smo koliko je tako nešto mukotrpno i naporno, i na koliko nerazumevanja, otpora ili jednostavnog zaobilaženja i prećutkivanja, od strane zvanične naučne zajednice, nailaze entuzijasti i vredni nacionalni radnici. Kao da samo po sebi već nije dovoljno horsko poricanje druge strane da zločina nije bilo, jer se zločini sistematski umanjuju, obezličavaju, stavljaju pod sumnju. Moramo priznati, da to vrlo uspešno, čine sve institucije, zvaničnici, naučnici, verski prvaci i javnost država koje su nasledile

Crno jezero: Grobnica za 2000 Srba

Odlomak iz zapisa Svetozara Ćulibrka iz Buševića. Svetozar je bio prvoborac i nosilac Spomenice 1941. „Malo zatim, uđe jedan ustaša i izdvoji deset ljudi, zatim ih sveza i ponovo vrati. Govorilo se da će u Gospić na rad ili u Njemačku. Naveče je uletio u crkvu jedan ustaša sa isukanim bajonetom. Išao je od čovjeka do čovjeka i svakom stavljao bajonet pod grlo, prijetio i psovao. Tako ih je pripremio za pokolj koji je već bio počeo te noći  u Sokolskom domu. Za njim je došao drugi ustaša i donio kutiju „Ibra“ u kojoj je bilo 500 komada cigareta i svima ih podijelio. Stavljajući cigaretu u usta, Ilija je tiho

Vladimir Bursać: Zločini Nezavisne Države Hrvatske u Bihaćkom kraju tokom proleća, leta i jeseni 1941.g

Uz saglasnost autora, prenosimo njegov rad objavljen 2023. godine u časopisu Topola, izdavača JU Spomen-područje Donja Gradina. Apstrakt:  Nekoliko dana od početka invazije na Jugoslaviju, osniva se Nezavisna Država Hrvatska. Ključna osoba u stvaranju organa vlasti NDH u Bosanskoj Krajini je Viktor Gutić. Polovinom juna u Bihać kao Veliki župan Velike župe Krbava i Psat dolazi Ljubomir Kvaternik, organizator i predvodnik zločina nad srpskim i jevrejskim življem. U radu su kroz vremensku liniju prikazani svi zločini počinjeni nad Srbima i malobrojnim Jevrejima: oduzimanje zemlje i imovine dobrovoljcima, konfiskacije radnji trgovaca i zanatlija, hapšenja i zatvaranja, pljačkanje imovine i ucenjivanje imućnih žitelja, pokatoličavanje, rad Prijekog suda za Veliku župu, organizovano i

Na stratištima u Bihaću ustaše ubile 384 studenta i đaka

Na stratištima u Bihaću počinjena su svirepa ubistva Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a jedan podatak o žrtvama rata u tom mjestu od 1941. do 1945. godine govori da su ubijena 384 studenta i đaka, izjavio je paroh bihaćki Slaviša Milinović. Milinović je rekao da je mnogo srpske djece iz Bihaća stradalo od ustaša, ali da tačan broj nije upisan. On je istakao da su djeca ubijana na najsvirepije načine – klanjem, strijeljanjem, bacanjem u jame, prebijanjem i odsijecanjem dijelova tijela. – Jedan podatak koji govori o žrtvama rata u Bihaću 1941-1945 kaže da su 384 studenta i đaka stradala, dok je postradalo 2.200 izdržavanih lica, što znači da je

naslovna.jpg

Božidar Sokolović: Ilija Desnica junak sa Oštrelja

Unačka dolina u borbi za opstanak 1941. “Građa za ovu spomen knjigu ustanka u borbi protiv hrvatskih ustaša i sprečavanju biološkog istrebljenja srpskog življa na široj tromeđi Bosne, Like i Dalmacije, zasnovana je na sećanju ustanika, danas sa obe strane okeana, koji su žrtvovali sebe da bi drugi živeli.” Pročitajte knjigu Božidar Sokolović: Ilija Desnica junak sa OštreljaAcrobat PDF dokument, 12MB  „Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.