Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu.

 

Vladimir Bursać: Sećanje na više od 100 muškaraca iz sela Grmuša, kod Bihaća, koji su u nedelju 27. i 29. jula 1941.g odvedeni i ubijeni na stratištu Garavice

Datum objave: utorak, 27 jula, 2021
Veličina slova: A- A+
Na Garavicama su ljudi dovedeni do vododerina. Tu su im skidali odjeću, i nage udarali maljem, u potiljak i slepoočnicu. Ljudi su padali, kanali su se punili mrtvim tijelima.

Rano ujutru u nedelju 27.jula 1941.g  službena lica NDH ulaze u selo. U pitanju je bila grupa od oko 18 naoružanih ljudi predvođenih dvojicom novopostavljenih knezova sela (Kutlača Stevo i Miljuš Pajo). Ovi ljudi su rano ujutru zašli po selu i pozvali sve odrasle muškarce da dođu kod škole i donesu oružje i vojničke uniforme.

Ljudima kažu ”da je od vlasti došlo naređenje da ljudi predaju oružje, ma kakvo ono bilo. Oružje treba da donesu kod crkve i škole, dobiće potvrdu da su predali oružje a zatim će ići kući”. Istovremeno su pozivani i ljudi koji nemaju oružje, da dođu, da bi dobili potvrdu da nemaju oružje. Nakon toga naoružani ljudi se raspoređuju po raskrsnicama i u svim zaseocima.

Svedok Brkljač Jove Dušan 1928. svedoči kao da je njegov otac dobio pismeni poziv koji je delilo civilno lice iz sreza, jer supruzi koja ga odgovara od odlaska kaže: ”Dobio sam poziv, moram ići”. Ako su deljeni pismeni pozivi, oni moraju poticati iz vojne evidencije u Bihaću i kasarne 55. pešadijskog puka Vojske Kraljevine Jugoslavije u Žegaru. Svedokov otac Brkljač Stojana Jovo 1903. je otišao i nikada se nije vratio kući. Svedokov rođeni stric Brkljač Stojana Lazo 1905. je zakasnio jer se vratio kući po spremu i hranu, tako preživeo ovaj dan, dočekao kraj rata i kolonizaciju u Kikindu.

Naoružani ljudi su bili, po izjavama svedoka, iz Srbljana, Spahića, Čekrlija kao i hercegovačke ustaše. Zapamćena su imena dvojice lokalnih muslimana iz Srbljana koji su bili u toj grupi od 18 vojnika: Alibabić Mehmet-Amperac i Alibabić Ramo. Svedok Brkljač Jove Dušan 1928. pominje mesto Vrpolje (u bihaćkom kraju nepoznato mesto, postoji kod Posušja u Hercegovini). Nekoliko dana ksnije, nakon oružanih borbi 03.avgusta 1941.g zarobljen je jedan od napadača na selo Grmuša koji izjavljuje da je od Imotskog.

Važno je podsetiti da je verovatno u prvoj polovini juna u Bihać prekomandovana Hercegovačka ustaška bojna (vojna jedinica Ustaške vojnice, sačinjena od 6 satnija, snage 500-600 vojnika) pod komandom pukovnika Ivana Herenčića (rođen u Bjelovaru 1910.- preminuo u Buenos Ajresu 1978.).

Ivan Herenčić postaje decembra 1944.g vrhovni komandant svih jedinica Ustaške vojnice nakon njihovog spajanja sa regularnom vojskom NDH  (Hrvatskim domobranstvom) u Hrvatske oružane snage (HOS). Ustaški poručnik a kasnije satnik u ovoj jedinici je bio ozloglašeni Enver Kapetanović.  

garavice-stratiste.jpg
Spomen područje Garavice

Do podneva se skupilo više od 100 muškaraca, starih između 18 i 60 godina. Predato oružje je stavljeno na zaprežna kola, zatečenim muškarcima je rečeno da moraju otići u Srbljane, gde će im dati potvrde. Savić Cvije David 1909. je pokušavao da pobuni ljude, da ne idu sa njima, da ih napadnu (”njih je bilo 105 a ustaša 18”) ali neko je od starijih to prenio vojnicima, pa je David Savić izdvojen i ostavljen u selu. Kod mosta preko Une u Srbljanima su ih čekali kamioni, sa uperenim puškama naređeno je ukrcavanje u kamione, koji odlaze u Bihać.  

Sačuvana su 102 imena ljudi odvedenih toga dana: Brkljač Stojana JovoJovan 1903, Jožić Mile Miloš 1914., Brkljač Mile Đuro 1901.,  Beronja Stojana Dušan 1916.,  Jožić Mile Simo 1916., Brkljač Vida Dušan 1920., Bosančić Đure Vaso-Biko 1913., Bosančić Ilije Branko 1924., Bosančić Miloša Branko 1924., Bosančić Miloša Milan 1901., Bosančić Đure Luka 1911.(Brkin sin), Bosančić Đure Trivo 1915., Bosančić Vase Luka 1912.,  Brkljač Ilije Miloš 1903., Brkljač Nikole Zele 1904., Brkljač Trive Miloš 1903., Brkljač Steve Nikola 1911., Brkljač Sime Trivo 1904., Brkljač Ilije Staniša 1900, Brkljač Nikole Božo 1905., Brujić Jove Marko 1924., Brujić Davida Mile 1920., Brujić Dane Ilija 1903., Bunić Ilije Đuro 1903., Bunić Pere Ilija 1910., Bunić Spase Božo 1911.,  Bunić Davida Đuro 1904., Bunić Kuzmana Đuro 1901., Bunić Đure Mića 1900., Bunić Spase Milan 1925., Vukašinović Miloša Jovo 1906., Vukašinović Miloša Milan 1903., Vukašinović Stojana Vid 1915., Vukašinović Đure Miloš-Harambašić 1900., Vukašinović Trive Stevo 1900., Vukašinović Trive Milan 1904., Vukašinović Miloša Vid 1913., Vukašinović Stojana Simo 1920., Vukašinović Save Mile 1924., Vukašinović Save Đuro 1920., Vukašinović Save Dušan 1904., Vukašinović Ilije Luka 1920., Glušica Mile Vid 1907., Glušica Mile Rade 1905., Đerić Jove Rade 1917., Đerić Jove Stevo 1909., Đerić Steve Ilija 1912., Đerić Đurđa Bogdan 1903., Đukić Sime Đuro 1920., Đukić Miloša Miloš 1908., Đukić Davida Đuro 1920., Đukić Nikole Rade 1920., Đukić MIle Milan 1914., Đukić Ilije Simo 1920., Đukić Mile Vid 1920., Đukić Trive Đuro 1918.,  Đukić Trive Dušan 1915., Đukić Đure Dušan 1909., Đukić Đure Đuro 1909., Đukić Ilije Cvijo 1914., Đukić Ilije Božo 1904., Đukić Vida Gojko 1920., Đukić Pere Miloš 1900., Đukić Rade Đuro 1918., Đukić Pere Rade 1908., Đukić Trive Miloš 1910., Jožić Trive Pero 1904., Jožić Mile Miloš 1914., Knežević Zore Pero 1915., Knežević Ilije Milan 1920., Knežević Ilije Rade 1922., Knežević Laze Simo 1919., Knežević Laze Pero 1916., Knežević Zore Dušan 1911., Kovačević Mile Milan 1919.,  Kutlača Stojana Pero 1916., Kutlača Stojana Milan 1918., Mijatović Vida Miloš 1907., Mijatović Pere Ilija 1920., Miljuš Jandrije Nikola 1912., Mudrinić Stevana Ilija 1910., Mudrinić Jovana Luka 1900., Novaković Mijata Mićo 1900., Novaković Miće Đuro 1915., Novaković Miće Petar 1920., Pilipović Vida Aleksa 1908., Pilipović Vida Miloš 1911., Pilipović Pere Đuro 1911., Repac Marka Đuro 1910., Repac Vučena Đuro 1915., Savić Pere Miloš  1903, Savić Mile Rade 1900., Savić Vuje Jovo 1904., Savić Gavre Nikola 1902., Ugarković Luke Nikola 1919., Ugarković Luke Dušan 1921., Ugarković Nikole Marko 1920., Uzelac Steve Nikola 1900., Uzelac Jove Milan 1919.,  Škrbić Nikole Jovan 1911., Škrbić Milana Jovan 1915, Vukašinović Stojana Rade 1923.

Srebrenka Budimir u vezi ovoga odvođenja tvrdi da je prvo odvođenje bilo 24.jula 1941.g. Noću između 23/24.jula 1941.g ”ustaše” su ušle u selo Grmušu. To su bile hercegovačke ”ustaše” koje su predvodili domaći ljudi. Od kuće do kuće su pokupili svo muško stanovništvo rekavši im da obuku najlepše odelo. Skupili su pred crkvom oko 200 muškaraca, starije su potom pustili, a  80 mlađih su poveli sa sobom. Sve je delovalo veoma bezazleno. Odmah sledeće noći, 24/25.juli, ponovo dolaze u selo i sada hapse i one koje su prethodne noći pustili. Oko 120 ljudi , vezane tri po tri odvode na stanicu Cazin-Srbljani.

U Srbljane su stigli posle zore 25. jula, i tu su sačekali kamione kao i druge seljane koji su dovedeni iz sela Osredaka, Vrela i Gradine (sela sa leve strane puta Ostrožac-Cazin). Stiglo je ukupno 15 kamiona, u prvih 3 do 4 kamiona je stalo 120 Grmušana (30-40 ljudi u kamion) a u ostale kamione (ukupno 15, minimalno 450 ljudi, maksimalno do 600 ljudi) su ubacivani seljani Osredaka, Vrela i Gradine. U Bihać su kamioni stigli po najvećem suncu i ostavljeni su da čekaju po najvećoj žezi. Građani koji su radoznali prilazili da pomognu vezanima, su uz psovke oterani.

Oko 20 časova uveče, kamioni su krenuli put Garavica. Ljudi su silazili sa kamiona, i dovedeni do vododerina. Tu su im skidali odjeću, i nage udarali maljem, u potiljak i slepoočnicu. Ljudi su padali, kanali su se punili mrtvim tijelima.

Iz te situacije se spasao Vukašinović Stojana Rade 1923., seljak iz Grmuše. Njegova autorizovana izjava glasi: ”Iskoristio sam trenutak kada sam skinut sa kamiona i odvezan. Pobjegao sam u noć prema Bihaću. Kada sam pokušao da preplivam Unu, naišao sam na muslimana Mustafu svanog Rus, koji je bio konobar. Mustafa me je spasao, odveo kući, obukao, nahranio i sa puškom me sproveo do poslednjih kuća u Bihaću. Ispred sela Vinica je naišao na seosku stražu, još jednog muslimana, koji ga je propustio. Kući u Grmušu je stigao 26.jula.

Seoska hronika Grmuše govori o dva odvođenja muškaraca (27.jul preko 100 ljudi; 29.jul 42 ljudi) sa danom pauze između. Branko Jerković u seoskoj hronici svedoči da je u dva navrata odvedeno 147 Grmušana. Srebrenka Budimir govori takođe o dva odvođenja (24.jula 80;  25.jula 120) u dva uzastopna dana.

Vukašinović Stojana Rade 1923. u svom svedočenju u seoskoj hronici pominje da je prvog dana (nedelja 27.jul) sakupljeno oko 150 ljudi koji su postrojeni i poterani prema Srbljanima, žandarmerijskoj stanici. ”U Srbljanima na mostu ukrcali su nas na kamione i povezli ka Bihaću. Uspio sam, čim smo krenuli da iskočim iz kamiona i pobjegnem u brinu, u šikaru. Čim sam došao kući, uzeo sam nešto hrane i otišao u neke doline da se sakrijem. Nisam više smio biti kod kuće, ni noćivati”. Po njemu novo odvođenje je bilo u utorak 29.jula rano prepodne (oba ta dana je proveo sakriven u grmlju i senu).

Naredni dan ponedeljak 28.jul je protekao mirno, uz prepričavanja šta je sa ljudima, i kada će se  vratiti. Čak su krenule priče da su odvedeni u Liku ili u Njemačku na prisilni rad. Vukašinović Stojana Rade 1923. je krijući se nakon povratka kući, vidjeo kako naoružani vojnici Ustaške vojnice gone radnike koji rade na pruzi i utjeruju ih u staju Dušana Jožića. Ta staja je potom zapaljena sa radnicima unutra. Sedam pružnih radnika (Đukić Pere Jovo 1907., Bunić Kuzmana Nikola 1897.,  Bunić Spase Đuro 1910., Bosančić Đure Milan 1900., Bosančić Vase Milan 1912., Kalinić Joce Spase 1900., Bunić Davida Jovo 1910.)  i jedan siromah Bunić Dane Jovo-Zejo 1896.  su tada  izgubili živote.

U utorak 29.jula u rano jutro naoružani vojnici Ustaške vojnice su ponovo u selu sa knezovima Kutlačom i Miljušom. Knezovi su ih vodili od kuće do kuće, muškarce su nalazili na spavanju, sakupili ih i odveli u Bihać. 

Tada je odvedeno još 42 muškarca iz Grmuše: Zorić Stevana Đuro 1881., Bosančić Jove Pero 1893., Brdar Nikole Vid 1900, Brkljač Marka Pajo 1890., Brkljač Đure Dušan 1899., Brkljač Đure Marko 1898., Brkljač Đure Lazo 1900., Bunić Luke Spase 1900., Bunić Luke Rade 1900., Bunić Kuzmana Vid 1899., Vukašinović Mile Stojan 1890., Vukašinović Miloša Sava 1896., Vukašinović Trive Todor 1889., Vukašinović Dake Savo 1899., Glušica Mile Simo 1900., Đerić Jove Đurađ 1889., Đerić Vasilija Dane 1900., Đukić Petra Dane 1892., Đukić Mile Mile 1890., Đukić Tode Tode 1900., Đukić Stanka Mile 1900., Đukić Ilije Ilije 1890., Đukić Jove Vid 1889., Žigić Mile Rade 1900.,  Jerković Đure Ilija 1900., Jožić Todora Gavro 1900., Knežević Vida Vid 1882., Knežević Miloša Ilija 1898., Knežević Dake Mile 1886., Mijatović Miloša Miloš 1896., Mijatović Paje Pajo 1900., Miljuš Pere Vojin 1876., Miljuš Mile Lazo 1900., Novaković Mijata Đuro 1896., Savić Milića Spase 1900., Ugarković Luke Luka 1891., Uzelac Steve Mićo 1894., Uzelac Stanka Pero 1896., Uzelac Stanka Mile 1898., Uzelac Stanka Jovo 1900.,  Uzelac Davida Nikola 1898.,  Škrbić Jove Lazo 1900.

Toga dana Đukić Đuro-Šebić je pokušao da pobjegne i u begu je pogođen metkom iz puške naoružanih vojnika.

Izvori:

Savić Ljubiša ”Grmuša u NOR-u (1941-1945.), Bihać, 1988.

Budimir Srebrenka, Feljton u listu ”Krajina” od 25.10-22.11.1991.

Svedočanstvo Brkljač Jove Dušana, u vlasništvu autora

Svedočanstvo Bosančić Milana Pere u vlasništvu autora


Priredio:

Vladimir Bursać

Zavičajno udruženje ”Una” Banjaluka


Od istog autora:

Vladimir Bursać: Pokolj nad Srbima je izvršio državni aparat NDH, institucije te države, službena lica civilnih organa vlasti, tužilaštva, sudskih organa, policijskih i vojnih jedinica

Vladimir Bursać: Pokolj je bio plan. To ne smemo nikada zaboraviti!

Vladimir Bursać: Šta za mene znači pojam Pokolj? | Jadovno …

Vladimir Bursać: KORAK KA ISTINI O GARAVICAMA …

Vladimir Bursać: Sudbina Stanka Opačića – Ćanice je bila …

Vladimir Bursać: Povodom knjige V. Đ. Mišine „Memorandumi …

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top