U nastavku suđenja komandantu Specijalne jedinice MUP-a takozvane RBiH Draganu Vikiću i još trojici optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA 22. aprila 1992. godine u Sarajevu svjedok Tužilaštva BiH Šefik Delalić rekao je danas da je čuo da je Mišo Žmiro sa svojim ljudima doveo vojne zarobljenike u Dom policije u Sarajevu i ubio ih. „Čuo sam da su taj Žmiro i njegovi ljudi doveli ratne zarobljenike u Dom policije, a da im je komandant Vikić rekao da oni nemaju ništa sa zarobljenicima i da ih vode u SJB“, izjavio je Delalić. On je rekao u Sudu da je bio vozač specijalizovanih vozila Specijalne jedinice MUP-a, ali da je iz

Početkom aprila, prije 26 godina na Palama je osnovana ratna vojna bolnica „Koran“ u okviru Četvrtog Sanitetskog bataljona Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Početak građanskog rata u BiH, mnoge zdravstvene radnike onemogućio je u dolasku na njihova radna mjesta, posebno u Sarajevu. Sve bolnice koje su tada postojale ostale su u gradu pod muslimanskom kontrolom. Zbog ratnih dejstava i progona ljekara srpske nacionalnosti iz Sarajeva, osim bolnice „Koran“, tada su na području Sarajevsko-romanijske regije osnovane i ratne bolnice – „Podromanija“ na Sokocu, „Žica“ na Ilidži i „Kasindol“ u Lukavici. Ugledni srpski ljekar, hirurg Mirko Šošić rekao je Srni da je ratna bolnica „Koran“ na Palama počela da radi 4. aprila

U hramu Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama u Istočnom Sarajevu, služen je parastos povodom obilježavanja 4. aprila- Dana formiranja svih ratnih jedinica Istočne Ilidže. Predsjednik Predsjedništva Opštinske boračke organizacije Ilidžanski borac, Goran Šehovac, istakao je da su svi bataljoni, brigade i policijske jedinice na području opštine Istočna Ilidža dale veliki doprinos u stvaranju i očuvanju Republike Srpske. – Hvala Bogu, uspjeli smo odbraniti teritoriju Srpske Ilidže. Danas smo ovde povodom toga i u čast svim borcima sa teritorije Srpske Ilidže – kaže Šehovac. U Administrativnom centru Grada Istočno Sarajevo održan je okrugli sto na temu „Zapošljavanje djece poginulih boraca“. – Pokušaćemo da iznesemo određene zaključke i na osnovu njih pokrenemo stvari

Jeremiji i njegovom sinu Aleksandru ostale su trajne posljedice od prebijanja. Aleksandar je stoodstotni invalid kojem je stalno potrebna tuđa njega i pomoć. Priredio: Nevenko ERIĆ Pripadnici NATO i tadašnjeg SFOR-a, na današnji dan prije 14 godina, na Palama su gotovo na smrt pretukli pravoslavnog sveštenika paroha Jeremiju Starovlaha i njegovog sina vjeroučitenja Aleksandra, druge sveštenike i njihove porodice maltretirali, a zgradu parohijskog doma u kojoj su se nalazili njihovi stanovi oštetili. Sreću da su prošli sa lakšim povredama imali su sveštenici Miomir Zekić i Slobodan Lubarda, te njihove porodice. Pripadnici NATO i SFOR-a, koji su tada u ime UN trebali da štite mir u BiH, ovu agresorsku, pa i

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva. „Saborovanja i ovakvi skupovi veoma su važni za nas kako bismo očuvali sjećanje i uspomene na sve te događaje. Desilo se – neka se ne ponovi, ali i desilo se – neka se ne zaboravi. Zato, mi smo uvijek tu da oživimo sjećanje na važne datume za istoriju srpskog naroda, pogotovo u bližoj prošlosti“, rekao je Milenko Zupur, predsjednik Udruženja građana „Prijatelji Ilijaša“, koje svake godine organizuju ovakvo okupljanje. Treba

Svjedok Tužilaštva BiH Fikro Spahić rekao je da su optuženi Samir Kešmer i Mirsad Menzilović bili vojno angažovani i da ih je viđao 1993. godine, javlja Birn. Spahić je ispričao da je do avgusta 1993. bio komandir isturenog odjeljenja tzv. Armije BiH na liniji odbrane u mjestu Menjak kod Vogošće, kao i da optužene Kešmera i Menzilovića poznaje jer su odrasli na Menjaku, gdje ih je tokom rata viđao u zajedničkoj vojnoj kuhinji. „Ko god se tu zadesio morao je biti vojno angažovan, pa tako i njih dvojica… Njihove porodice po mom saznanju su bile u Velešićima“, dodao je Spahić. Za ratni zločin u Velešićima, uz Kešmera i Menzilovića, optužen

U nastavku suđenja komandantu Specijalne jedinice MUP-a RBiH Draganu Vikiću i još trojici optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA 22. aprila 1992. godine u Sarajevu, svjedok Tužilaštva BiH Fahrida Mustafić kazala je da je vidjela da je Juka Prazina doveo u Dom policije zarobljene vojnike JNA. Mustafićeva, koja je bila tehnički sekretar Specijalne jedinice MUP-a, a kojoj je pretpostavljeni bio optuženi Vikić, rekla je da je iz svoje kancelarije vidjela da u hodniku ispred recepcije stoji osam finih, zdravih momaka u JNA uniforni, koje je uveče doveo Prazina sa dvojicom momaka. „Vikić ga je pitao zašto ih je tu doveo kada u Domu policije nema ni zatvora, ni pritvorske jedinice.

Sekretar Udruženja logoraša regije Birač Vinko Lale izjavio je da logoraši i članovi porodica onih koji su preminuli očekuju da će do sredine godine konačno biti završen proces u predmetu „Silos“, koji se od 2011. godine vodi u Sudu BiH. On je rekao novinarima da se nada da će žrtve tortura u logoru „Silos“ kod Hadžića doživjeti određenu satisfakciju izricanjem pravične presude osmorici optuženih u ovom predmetu. Lale je, povodom današnjeg završetka glavnog prvostepenog pretresa u tom predmetu, naveo da su za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika optuženi Mustafa Đelilović, Fadil Čović, Mirsad Šabić, Nezir Kazić, Bećir Hujić, Halid Čović, Šerif Mešanović i Nermin Kalember. „Poznato nam

Advokat iz Sarajeva Fahrija Karkin izjavio je da je Nedžad Herenda, koji je osumljičen za ratni zločin nad osam pripadnika JNA u sarajevskom Velikom parku, voljan da dođe u BiH kako bi „progovorio“, ali su blokadu njegovog izručenja iz Holandije izlobirali naredbodavci zločina. Karkin, koji brani prvoptuženog u procesu za ratni zločin u Velikom parku, nekadašnjeg komandanta Specijalne jedinice MUP-a Republike BiH Dragana Vikića, kaže da sud u Holandiji nije ni dao obrazloženje zbog čega je odbio da Herendu izruči BiH. „Herenda je osumljičen za ratni zločin i veoma je čudno što ga nikad nije saslušao Haški tribunal, niti je dao iskaz bilo gdje. Čudno je što ga Holandija ne