arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Zločin nad srpskim civilima

U Sisku pobijeno biše od 600 srpskih civila

BANjALUKA, 23. MARTA – U masovnim likvidacijama Srba u Sisku i okolini procjenjuje se da je ubijeno više od 600 civila u prošlom ratu, piše zagrebački „Nacional“.    Veći dio tih zločina pripisuje se jednom dijelu pripadnika takozvane „Handžar divizije“ koju su činili stanovnici Istre koji su se tamo doselili iz BiH. Uloga te jedinice tokom rata ujedno je i jedna od najvećih tajni, a otkrivanje tajne moglo bi dovesti do pozadine zločina u Sisku i lica koja su inicirala masovne likvidacije srpskih civila na tom području, piše list. Državni tužilac Hrvatske Mladen Bajić krajem prošle godine ponovo je otvorio istragu o tim zločinima, a sada je ta istraga ušla u

Sudski okvir za dinamitiranje

Umjesto pravedne odštete za miniranu kuću u Zukvama kraj Zadra, Gojko Čizmić dobio je rješenje da će se država, zato što je odbio platiti sudske troškove, namiriti prodajom druge njegove imovine – derutne rodne kuće u Gornjoj Kovačici – na javnoj dražbi Poput mnogih drugih gastarbajtera s ovih prostora, Gojko Čizmić i njegova supruga Biserka mirovinu su željeli provesti u Hrvatskoj. Iako su porijeklom iz zapadne Slavonije, još prije rata kupili su kuću u vikend-naselju Zukvama kraj Zadra, između Nina i Vrsi, uložili nešto novca i obnovili kupljeni objekt. Kako Biserka nije zaposlena, cijelo se ljeto u toj kući brinula o gostima, jer su se Čizmići bavili i iznajmljivanjem. Gojko radi u

Okucani1.jpg

Prenosimo: Krvavi prvomajski uranak

Petnaest godina nakon “Bljeska” malobrojna srpska populacija u Okučanima i dalje čeka da netko nadležan napokon pokrene postupak ekshumacije posmrtnih ostataka iz zajedničkih grobnica na tom području. – Pitamo se kada će se otkriti tajne zajedničkih grobnica Vrbovljani-Čovac, Medari-Trnava i Okučani. Svaka žrtva, bez obzira na čijoj je strani poginula, zaslužuje istinu i dostojanstven pokop – kažu. Velik broj njih uopće ne želi pričati o krvavom prvomajskom uranku 1995. godine. Kratko, gotovo za sebe, kažu da se bježalo bez razmišljanja. – Žene su bježale brašnjavih ruku. Sve su ostavljale. Nikola i Mileva Radmanović iz Medara sve su ratne godine proveli na samoj granici između zaraćenih strana. Njihova kuća i okućnica

U Zagrebu održana promocija knjige autora Milana Bastašića,“Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.“

Sinoć, je u Zagrebu, u dvorani Parohije SPC Zagrebačke, održana romocija knjige  autora Milana Bastašića, „Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Pred šezdesetak gostiju, o knjizi su govorili Prof. dr. Svetozar Livada, Prof. dr. Đuro Zatezalo i književnik i recenzent Vasilije Karan. Tokom promocije, Dr Dušan Bastašić je upoznao goste sa radom i ciljevima Udruženja građana jadovno 1941. osnovanog u Banjaluci. Svoje utiske o knjizi iznijeli su i domaćin, gospodin Velimir Sekulić i paroh Otac Marinko Juretić.   Vezane vijesti: „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ – Bilješka: Velimir Sekulić Zagreb: Knjiga o stradanju Srba  

sisak_most.jpg

U zamci Handžar divizije

Pripadnici Handžar divizije ispitivali su Stojana Miodraga što radi u Sisku, zašto ne ide u Krajinu i na kraju mu rekli da mora ponovno doći jer nema sve potrebne papire. „To je bila zamka“, priča njegova supruga Zorka, koja je izgubila svako povjerenje u institucije i pravdu Moj muž je bio radnik sisačke Željezare. Imao je spretne ruke, znao je svašta popraviti. To su svi znali. Puno puta bi se gardistima pokvario auto, pa su ga dizali usred noći da im pomogne. Nikada im nije uzeo ni kune. Jesen 1991. i početak rata dočekali smo u velikom strahu, jer su se mnogi ljudi iz našeg okruženja odselili, iz ovih ili

sisak_kula.jpg

Odvedeni, mučeni, ustrijeljeni

Kada su ih odveli, Milenko Đapa imao je 40, a Vaso Jelić 20 godina više. Zajednička im je bila nacionalnosti zbog koje su se tada gubile glave. Istina o njihovim sudbinama isplivala je na obalama Save. Nikad neću zaboraviti ljeto kada sam izgubila voljenoga sina – kaže Desa Đapa, čiji je sin Milenko ubijen 1991. u Sisku, u dobi od 40 godina. Kobnog 22. augusta Milenko Đapa (1951) vratio se u Sisak, nakon nekoliko dana odmora u Vanićima kod Dvora, kamo je odvezao ženu Evicu i kći Mirjanu. Idućeg mu je dana počinjala radna smjena u Rafineriji, pa je došao majci na večeru. – Oko 21.30 pozvonio je prvi susjed,

srbi-i-hrvati.jpg

Srbija i Srbi u Hrvatskoj

Narod koji je postao manjina Srbi su, sve do 1990. godine, kada su nasilno izbačeni iz ustava bili konstitutivni narod Republike Hrvatske. Ali, na to su danas, izgleda svi zaboravili, a zarad „dobrosusedskih odnosa“ mnogi događaji iz prošlosti opet su gurnuti pod tepih. Kada je u beogradskom predgrađu Busije, nedavno obeleženo 20 godina od osnivanja SAO Krajina gotovo da nije bilo ni jednog medija u Srbiji koji je našao za shodno da to obeleži. Nije bilo ni natpisa, ili feljtona koji bi podsetio na taj, ali i ostale događaje koji su prethodili raspadu Jugoslavije. Bojažljivo je ( uz poneku kritiku ) zabeležena i incijativa  izbeglica iz Hrvatske, upućena Briselu da

kometnik.jpg

Podignuti spomenik Srbima poginulima u ratu devedesetih

KOMEMORACIJE I ove godine na komemoraciji žrtvama ustaškog masakra u selu Kometnik u općini Voćin, održanoj na godišnjicu pokolja 14. januara 1942. godine okupio se veći broj mještana, ali i predstavnika srpske zajednice i lokalne samouprave Pomen žrtvama služio je protojerej-stavrofor Žarko Uskoković, a u ime Odbora za obilježavanje prisutnima se obratio Igor Pavković, zamjenik načelnika općine Voćin iz redova srpske zajednice. Pavković je podsjetio na događaje od prije 69 godina i stradanje oko 300 nedužnih seljaka sela Kometnika, Dobrića i okolice Voćina, koji su brutalno mučeni i pobijeni kao odmazda za nekoliko ustaša koji su poginuli u borbi s partizanima. – To iskustvo nije bilo dovoljno pa je 90-ih

vladimir_seks2.jpg

Istjerati Šeksa na čistac

„Nakon uhićenja Merčepa, sudovi bi trebali istražiti Vladimira Šeksa i Davora Domazeta Lošu. Očekujem to“, kaže Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava. I Amnesty International u svom izvješću traži rasvjetljavanje Šeksove odgovornosti za ratne zločine u Slavoniji Nakon punih devetnaest godina, županijsko je Državno odvjetništvo u Zagrebu konačno zatražilo istragu i odredilo jednomjesečni pritvor Tomislavu Merčepu, bivšem zapovjedniku tzv. merčepovaca, ratne jedinice što je početkom devedesetih sijala strah i teror diljem Hrvatske, pljačkajući i ubijajući civile, uglavnom Srbe ali i neke nepoćudne Hrvate. Tužiteljstvo ga tereti da je od 8. listopada do sredine prosinca 1991. kao ratni savjetnik u MUP-u i zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a, stacionirane dijelom u

Svijeće

Godišnjica stradanja Srba u akciji Maslenica

Danas se navršava 24 godina od kako su hrvatske oružane snage izvršile agresiju pod nazivom „Maslenica“ na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK), tokom koje je poginulo 348 Srba, među njima 35 žena i troje djece. Organizacija „Veritas“ podsjetila je da je agresija izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN (Unprofor), i da je to bila treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN, čiji je Hrvatska već bila član. „Veritas“ je naveo da su u narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu

veritas2.jpg

Punoletstvo jednog zločina – sećanje na stradanje Srba u akciji „Maslenica“

SAOPŠTENjE DOKUMENTACIONO INFORMATIVNOG CENTRA VERITAS POVODOM GODIŠNjICE STRADANjA SRBA SA RAVNIH KOTARA U AKCIJI “MASLENICA” Dvadesetdrugog januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je, godinu dana ranije, RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je ovo treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je dvije godine ranije primljena i Hrvatska. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad

petar_miletic.jpg

Nema nam života bez kosovskih institucija

Članovi Vlade Srbije i predsednik Boris Tadić znaju da je neophodno učešće Srba u kosovskim institucijama, ali ne žele podrivati pregovaračke pozicije. Mislim da će najkasnije za godinu ili dve morati da dođe do kontakata na relaciji Beograd – Priština, kaže za Novosti Petar Miletić, generalni sekretar Samostalne liberalne stranke Kosova Nedavni izbori na Kosovu, sukobi u SPC-u i skandal s prodajom organa bile su teme razgovora sa Petrom Miletićem, generalnim sekretarom Samostalne liberalne stranke, koja je na decembarskim izborima na Kosovu dobila najviše glasova i osvojila najviše mandata. Po čemu ćete pamtiti prošlu godinu?   – Po izborima na kojima je naša partija osvojila najviše glasova i mandata. Sada

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Publikacije – Publications

Dr Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941. – 1991. Izdavači: -UDRUŽENjE PREŽIVJELIH LOGORAŠA DRUGOG SVJETSKOG RATA REPUBLIKE SRPSKE, BANjA LUKA Za izdavača: Dipl. Ing. Gojko Knežević -MENADžER KOMPANIJA D.O.O. BANjA LUKA Za izdavača: Dr Dušan Bastašić Glavni urednik: Prof. dr Đorđe Mikić Recenzenti: Prof. dr Veljko Đurić Mišina Vasilije Karan, književnik   Promocija u Banjaluci 12.01.2010. Promocija u Beogradu 10.02.2010. Promocija u Novom Sadu 15.04.2010. Promocija u Ljubljani 22.04.2010. Promocija u Zagrebu 09.06.2010.  

Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine

Bilogora i Grubišno polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine Geografski položaj i stanovništvo Okupacija i uspostava ustaške vlasti Hapšenja, teror i deportacije Napad partizana i ustaška odmazda Svjedočanstva o genocidu Zlosutno proljeće Bombardiran je Beograd, rat je počeo Hrvatska seljačka zaštita na sceni Pobuna 108. puka na mobilizacijskom zborištu u Klokočevcu Dolazak brata Steve Noć strave i užasa Komšije i prijatelji, koji to više nisu Nekoliko širih, autentičnih svjedočenja Marvenim vagonima za Koprivnicu Kolone smrtnika idu prema Velebitu Tihomir T. Prodanović:

Čin za zločin – Piše: Dragan Grozdanić

Nezamislivo je da zločinac bude časnik. Časnik podrazumijeva čast, a onaj koji počini zločin tu je čast izgubio – objasnio je Ivo Josipović, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, odluku kojom je prošloga mjeseca oduzeo činove i odlikovanja pravomoćno osuđenima za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, Branimiru Glavašu, Mirku Norcu i Tihomiru Oreškoviću, te Siniši Rimcu zbog ubojstva. Tom je odlukom Josipović razbio gotovo dvadesetogodišnji mit kojim je dio društva spomenute “časnike” percipirao kao “heroje Domovinskog rata”. Reakcije na izgubljenu vojničku čast nije trebalo dugo čekati. Ekspresno se iz svoje privremene ćelije u Sarajevu oglasio Branimir Glavaš, dotad umirovljeni general-bojnik, osuđen na osam godina zatvora za ratni zločin protiv

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.