Još bez optužnica za Dobrovoljačku

Datum objave: petak, 6 maja, 2011
Objavljeno u Sarajevo - Romanija
Veličina slova: A- A+
dobrovoljacka.jpg
Zapaljena kolona vozila JNA
u Dobrovoljačkoj

BANjALUKA, 6. MAJA Tužilaštvo BiH ni šest godina poslije podnošenja krivične prijave protiv odgovornih za ubistva i ranjavanja nekoliko desetina vojnika JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici nije podiglo nijednu optužnicu protiv 19 osumnjičenih za ovaj zločin.

U fiokama Tužilaštva BiH već pet godina stoji i prijava protiv generala Armije BiH Atifa Dudakovića koju su podnijeli tadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić i i premijer Milorad Dodik, navodi “Pres”.

Portparol Tužilštva BiH Boris Grubešić rekao je da Tužilaštvo radi na ovim predmetima, ali da ne može da kaže kada će istraga biti završena.

Nekadašnji predsjednik RS Dragan Čavić kaže da skandalozan odnos Tužilaštva BiH prema nevinim žrtvama predstavlja najbolji dokaz da je Tužilaštvo, zajedno sa Sudom BiH, u najavećoj mjeri politizovano s ciljem prikrivanja dokaza o zločinima koje su počinili bošnjački vojni i politički lideri.

Rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica RS Staša Košarac Staša Košarac rekao je da je vlastima i narodu RS odavno jasno da Sud i Tužilaštvo BiH svjesno opstruišu pravdu, braneći bošnjačke ratne zločince.

MUP RS je 27. aprila 2005. godine podnio Tužilaštvu BiH obiman materijal o licima za koja se opravdano sumnja da su direktno odgovorna za ovaj zločin. Među njima su: Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Stjepan Kljujić, Zoran Čegar, Zaim Backović, Dragan Vikić i drugi.

U zločinu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu nad vojinicima JNA 2. i 3. maja 1992. godine, koji su počinili su pripadnici Armije BiH, Teritorijalne odbrane i paravojnih muslimanskih jedinica, ubijena su 42 pripadnika JNA, ranjena 73, a zarobljeno je njih 215. Stradalo je deset oficira, 28 vojnika i četiri civila, a po nacionalnom sastavu 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka.

Narodna skupština RS usvojila je 13. aprila odluku o raspisivanju referenduma na kojem će se građani Srpske izjasniti o nametnutim zakonima visokog predstavnika, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da RS može provesti referendum u vezi sa temama koje su u njenoj nadležnosti, ali ne i o radu Suda i tužilaštva BiH, jer su ove pravosudne institucije u nadležnosti države.

Izvor: srna

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top