Milan Sopić, najmlađi odlikovani borac Vojske RS: Bogu hvala što sam ranjen, pa danas imam od čega da živim!   Milan Sopić U rat je otišao sa nepunih 19 godina. Pravo iz školske klupe. Ni prvi, ni posljednji. Sa završenom srednjom mašinskom školom „bačen“ je u ratni glamočki kazan. Dodijeljen pješadiji. Ubrzo nakon toga prolazi obuku za komandu voda, skače sa ratišta na ratište, mahom krupska, a 12. februara 1992. godine, u 21. godini života biva ranjen na Grabežu, kod Bihaća. Milan Sopić se i danas sjeća tih dana. – Ranjen sam direktno u butinu. Imao sam sedam operacija. Prva od njih je bila u Banjaluci i tada su mi

Fond za humanitarno pravo (FHP) i Nataša Kandić prikrivaju od očiju javnosti jer pokazuju kako je uistinu zamišljen i koliko je štetan mehanizam REKOM-a (tzv. „međunarodne komisije za istinu“) gde aktivno učestvuje i službeni Beograd preko sudije Siniše Važića. Problem na koji je svojevremeno ukazao i vanredni profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, dr Branislav Ristivojević („REKOM ili da li istorijske činjenice mogu postati pravosnažne?“) sastoji se i u tome što „REKOM hoće da bude konačni arbitar naše istorije tako što će zabraniti istoričarima da pišu o istoriji poslednjih ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije, a običnim ljudima da o tome raspravljaju, razmišljaju, govore. REKOM će to činiti tako što

Pre tri dana, u Srbiji i Bosni i Hercegovini – videli smo krajičkom oka u novinama kratku vest – uhapšeno je petnaest ljudi odgovornih za ratni zločin u istočnoj BiH pre gotovo dvadeset dve godine, kad su pripadnici srpske paravojske zaustavili voz iz Beograda, izveli iz njega sve muslimane, pa ih nakon okrutnog mučenja hladnokrvno likvidirali i bacili u Drinu. Bilo je predavno da bismo pamtili, bilo je predaleko da bismo znali. Bila je to, naime, posve interna stvar između Srba i Bošnjaka, kao što je njihova i danas, kad tužilaštva Srbije i BiH novinarima daju izjave o spektakularnoj zajedničkoj akciji, sugrađani i porodice zločinaca u Republici Srpskoj protestuju zbog

Udruženje žena žrtava rata iz Republike Srpske pokrenuće inicijativu za donošenje novog zakona, koji će Srpkinjama silovanim i mučenim u bošnjačkim i hrvatskim kazamatima u BiH omogućiti da ostvare status civilne žrtve rata, kaže predsjednik Udruženja Božana Жivković Rajilić. Ona je rekla Srni da su vlasti Republike Srpske iskazale punu spremnost da pruže svu pomoć ženama koje su bile žrtve najgorih zvjerstava, te najavila da će Udruženje, odmah po formiranju nove vlade Srpske, pokrenuti inicijativu za donošenje novog zakona o civilnim žrtvama rata. Rajilićeva kaže da Srpkinje koje su silovane i mučene u bošnjačkim i hrvatskim kazamatima više nisu nevidljive. „Konačno imamo Udruženje i vlast koja je spremna da nas