U Beogradu će sutra, u organizaciji Udruženja Srba iz Hrvatske, biti održan naučni skup “Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine” na kome će akademici, istoričari i učesnici rata devedesetih analizirati uzroke i motive koju su doveli da Srbi kao narod gotovo nestanu u Hrvatskoj. Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir pojasnio je da će tokom naučnog skupa biti ponovo otvorena neka pitanja jer postoji potreba da nauka o njima da intenzivniji doprinos da istina ne bi bila falsifikovana, saopšteno je iz Udruženja. “To je potrebno uraditi, da bi se mogli pravilnije određivati za budućnost. Bez takvog pristupa nema valjanog rješenja problema srpskog, ali i ostalih

Voz uništen NATO raketom u Grdeličkoj klisuri Komemorativnim skupom i polaganjem vijenaca u Grdeličkoj klisuri, pored Жeljezničkog mosta preko Južne Morave, danas je obilježeno 16 godina od NATO raketiranja putničkog voza kada je poginulo najmanje 15 civila. Vijence i cvijeće na spomen-obilježje položili su predstavnici Javnog preduzeća “Жeleznica Srbije”, Vojske Srbije, leskovačke lokalne samouprave, udruženja veterana ratova, rodbina i prijatelji nastradalih, prenose mediji u Srbiji. “Ukupan broj stradalih u vozu nikada nije precizno utvrđen, a patnja će ostati zauvek jer ne možemo da povratimo žrtve”, rekao je gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović i dodao da se obilježavanjem tog datuma održava sjećanje na njih i opominje da se takva stradanja ne smiju

Pred Жupanijskim sudom u Rijeci danas je održano pripremno ročište za suđenje Juri Šimiću, optuženom za ratni zločin nad zarobljenim oficirima JNA u bjelovarskoj kasarni 29. septembra 1991. godine. Šimić, koji je u to vrijeme bio predsjedik regionalnog Kriznog štaba za Bilogorsko-podravsku regiju, strijeljanje je naredio nakon ulaska hrvatskih vojno-policijskih snaga u kasarnu “Božidar Adžija” u kojoj se predalo oko 60 oficira i 150 redovnih vojnika JNA, saopšteno je iz Dokumentaciono – inormacionog centra “Veritas”. Vojnici JNA bili su razoružani i postrojeni na poligonu unutar kasarne i natjerani da se skinu u potkošulje i pantalone. Prema optužnici, Šimić je izdvojio iz grupe trojicu zarobljenika – komandanta kasarne pukovnika Rajka Kovačevića

In memoriam Jovan Mirić (1935. – 2015.): U Mirićevoj knjizi ‘Sistem i kriza’ anticipirane su, piše njegov kolega Nenad Zakošek, teme na kojima će kasnije doći do otvorenog rascjepa unutar jugoslavenske političke elite Jovan Mirić Umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Jovan Mirić umro je u nedjelju, 5. travnja, u 81. godini, a posljednji ispraćaj bit će u petak, 10. travnja u 14 i 30 sati na Krematoriju zagrebačkog Mirogoja. Ovog profesora, intelektualca i publicista odredile su, između ostaloga, dvije knjige čiji je autor i koje, na neki način, omeđuju njegovu profesorsku karijeru. Godine 1984., kad se kriza jugoslavenskog sistema tek nagovještavala, ali se u to vrijeme o njoj

Nedeljko Mitrović Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović ocijenio je povodom pravosnažne presude generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru da je uzaludan trud Haškog tribunala da dokaže odgovornost samo jednog naroda, jer istorija, analize i činjenice potvrđuju drugo. Mitrović je rekao Srni da potvrda kazne doživotnog zatvora generalu Tolimiru samo još jednom pokazuje da se inisistira na utvrđivanju zločina pripadnika samo jednog naroda. “Niko ne spominje velike žrtve etničkog čišćenja od 1992. do 11. jula 1995. godine”, istakao je Mitrović. Prema njegovim riječima, uzaludan je trud suda u Hagu i svih “sponzora” da dokažu odgovornost samo jednog naroda jer istorija, analize i činjenice potvrđuju

U selu Vukićevica danas je održan pomen majoru Nebojši Tepavcu, oficiru koji je 5. aprila 1999. poginuo od dejstva protivradarske rakete NATO-a dok je izvršavao zadatak u sastavu 250. Raketne brigade PVO tadašnje Vojske Jugoslavije. Predsjednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković rekao je da ova opština i njeni građani neće zaboraviti herojsko djelo jedinice i palog majora, te istakao da jedna od ulica sada nosi ime po majoru Nebojši Tepavcu. “To je još jedan način da sve buduće generacije nikada ne zaborave ljude koji su dali život da bismo mi danas slobodno živeli”, rekao je Čučković, prenijeli su mediji u Srbiji. On ističe da je prošlo punih 16 godina od tragedije,

Svaka nada da bi bošnjačka politika mogla početi da se bavi životom nakon Dejtona izgleda kao čekanja voza koji nikada neće doći u neku zabačenu kasablijsku stanicu… Potpisivanje Dejtonskog sporazuma Piše: Nenad TADIĆ Prvi aprilski dani 1992. godine zvanično su označili početak rata u BiH – dvije decenije kasnije on traje nesmanjenom žestinom u glavama onih koji nisu ispunili svoje ratne ciljeve, prije svega unutar bošnjačke političke elite. Srbi su prihvatanjem Lisabonskog papira Жozea Kutiljera, prije početka bilo kakvih sukoba, potpisali da se neće protiviti nezavisnoj BiH, u zamjenu za svoj nacionalni kanton. Isti papir potpisali su i hrvatski predstavnici. Alija Izetbegović je povukao potpis sa već prihvaćenog papira, mada