arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Danski okumentarac "15 minuta - Masakr u Dvoru"

Zločin u Dvoru na Uni pred licem sveta

22. mart 2016.

Na festivalu u Hagu sutra će biti prikazan film za koji bi zvanični Zagreb voleo da nikad nije snimljen. Danski sineasti odbili da „friziraju“ film „Masakr u Dvoru“ prema željama Hrvatske televizije DANSKI film „15 minuta – Masakr u Dvoru“ sutra će biti prikazan na Filmskom festivalu u Hagu u „popravljenoj“ verziji. Oštra reakcija hrvatske javnosti i HTV „naterala“ je danske producente da u filmu sa kojim će nastupiti na smotri organizacije „Amnesti internešnl“ ubace detalj da je general Mile Novaković, sagovornik sa srpske strane, „ratni zločinac osuđen u odsustvu u Hrvatskoj“, odnosno da iz odjavne špice izbace dva puta (greškom) potpisanu zahvalnost srpskom generalu što je učestvovao u filmu.

Suđenje Oriću Foto: RTRS

Suđenje Oriću: Svjedok potvrdio zarobljavanje srpskih vojnika u Zalazju

22. mart 2016.

Svjedok Tužilaštva BiH Milomir Lazarević rekao je na suđenju ratnom komandantu takozvane Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću da je čuo vojnika da optuženom govori da su se predali srpski vojnici koji su se krili u potkrovlju kuće u srebreničkom selu Zalazje, ali da nikada nije saznao šta im se kasnije dogodilo. Lazarević je naveo da je čuo da su se predali Miodrag Rakić, Petko i Ranko Simić, Milisav Ilić i Dragomir Tubić, a da je među njima bio i sudija Slobodan Ilić. On je dodao da je samo poznavao Petka Simića jer je sa njim nekada radio. On je ispričao da je selo Zalazje do 12. jula 1992. godine

Austrijska premijera srpskog filma „Vi idite, ja neću!“ održana u Inzbruku (VIDEO)

21. mart 2016.

U nedelju, 20. marta 2016. godine, u bioskopu „Metropol Kino“ u Inzbruku uspešno je u organizaciji Srpske pravoslavne omladine Inzbruk – SPOJI održana Austrijska premijera dokumentarnog filma „Vi idite, ja neću!“ čiji je reditelj Hadži-Aleksandar Đurović. Austrijska premijera dokumentarca „Vi idite, ja neću!“ organizovana je povodom 12-godišnjice martovskog pogroma na Kosovu i Metohiji koji se dogodio 2004. godine, sa ciljem ne da se mi kao srpski narod ponovo stavljamo u ulogu žrtve, već da gostima večeri prikažemo jedno novo svedočenje o stradanju srpskog naroda na Kosmetu i da se setimo svih nevinih stradalih u pogromu, ali i da se kroz prihod od prodaje karata i dobrovoljne donacije pomogne projekat kupovine

Hrvatska: Ratni komandant „Tigrova”, novi ministar branitelja

21. mart 2016.

Hrvatski Sabor odlučio je danas većinom glasova poslanika da novi ministar branitelja bude general Tomo Medved, ratni komandant „Tigrova”, pošto je prehodno Milijan Brkić odustao od kandidature. Za Medveda je glasalo 88 poslanika, 30 ih je bilo protiv, a 15 suzdržano. Medved stupa na dužnost posle više od mesec i po koliko je ministarska pozicija bila upražnjena. Prethodni ministar u vladi desnog centra Mijo Crnoja ostavku na ministarsku funkciju podneo je samo šest dana pošto je izabran i time postao ministar s najkraćim stažem u istoriji Hrvatske. Razlog za to bilo je otkriće medija da je Crnoja prijavio lažnu adresu stanovanja i godinama izbegao plaćanje poreza Gradu Zagrebu. Mediji su pisali

Srđan Mišljenović

Komentar: Tamnica

21. mart 2016.

Retki su Srbi koji su izašli iz Haga. Izlazili su, ali većinom u kovčezima. Oni koji pokušavaju da se odbrane nemaju ni promil šanse SVAKI Srbin koji pokuša da se izbori za pravdu u Haškom tribunalu umreće u najstrašnijim mukama u tamnicama širom Evrope. U Hagu je za Srbe samo jedno sigurno: tamnica, i to, po mogućnosti – doživotna. Dodatna mučenja i šikaniranja su gratis od Tribunala. Pogotovo u zatvorima u Estoniji. Nešto je lagodnije u Nemačkoj i Danskoj. Tamo Srbin može čak da šeta, diše i piše. Retki su Srbi koji su izašli iz Haga. Izlazili su, ali većinom u kovčezima. Oni koji pokušavaju da se odbrane, poput dr

Hrvatska: Otimačina od 78.000 prognanih

21. mart 2016.

Ni posle 15 godina od potpisivanja Bečkog sporazuma o sukcesiji, Srbi ne mogu da dođu do svoje imovine. Vrednost oduzetog najmanje 30 milijardi evra, bez stanarskog prava 40.000 ljudi OD 78.000 prognanih porodica iz Hrvatske, koliko ih je bilo, prema popisu Saveznog ministarstva pravde SRJ iz 1996, tek 3.620 njih, i to ne samo iz Hrvatske, već i iz drugih delova nekadašnje zajedničke države, prijavilo je otetu imovinu Savezu Srba iz regiona. Zato je sa 15. marta, za kad je bilo planirano okončanje ovog popisa, rok za prijavu pomeren na 30. jun. U popisivanje otete imovine, kako kažu u Savezu, uključiće se i poverenici Komesarijata za izbeglice, koji će pomoći

U kakvim uslovima srpski haški osuđenici izdržavaju kazne: Martiću zabranjeno čak i da čita, Lukić kao u izgnanstvu!

21. mart 2016.

Milanu Martiću u Estoniji kao u gulagu. Đurić i Pavković „zadovoljni“. Probleme u zatvoru imali i Biljana Plavšić i general Radislav Krstić. ZBOG upale nerva u ramenu, Milan Martić ne može da mrdne ruku. To zatvorskim službenicima ne može da objasni, pa ga oni strpaju u samicu po kazni, jer nije obrisao hodnik. Ovo je samo jedan od primera kakvu torturu Martić trpi u zatvoru u Estoniji, gde izdržava kaznu od 35 godina robije, na koju ga je osudio Haški tribunal. Martićev advokat Predrag Milovančević kaže da bivši predsednik Republike Srpske Krajine u estonskom zatvoru jedino još što nije nosio „one metalne kugle vezane lancima za noge“. – Kada je

HOLANDSKI LIST OBJAVIO JOŠ 1996. GODINE: Hrvati priznali da su njihove jedinice ubile devet invalida u Dvoru na Uni

20. mart 2016.

Danski dokumentarac „15 minuta – Masakr u Dvoru“ uzburkao je ovih dana hrvatsku javnost i izazvao gnev bivših vojnika, pošto se ispostavilo da je Hrvatska sufinansirala film u kojem se za taj zločin terete pripadnici Hrvatske vojske. Reč je o dokumentarcu „15 minuta – Masakr u Dvoru“ koji govori o ubistvu deset mentalnih bolesnika 8. avgusta 1995. godine, samo desetak metara od baze danskog bataljona Unprofora, koji nije sprečio zločin za koji se u filmu okrivljuje Hrvatska vojska, pišu hrvatski mediji. „Iskra“ danas objavljuje članak štampan u banjalučkom nedeljniku „Knina“ još 30 decembra 1996. godine, a radi se, u stvari, o prevodu teksta iz holandskog lista „Het Parol“. Autori se

Savanović u Ribniku Foto: RTRS

Otkriven spomenik poginulim borcima u Ribniku

20. mart 2016.

Ministri rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i Srbije Milenko Savanović i Aleksandar Vulin otkrili su danas sa djecom poginulih boraca spomen-obilježje za 31 poginulog borca odbrambeno-otadžbinskog rata u Sitnici kod Ribnika. Ministar Savanović rekao je da je današnje okupljanje prilika da se oda počast i zahvalnost onima koji su dali život za stvaranje Srpske. Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin naveo je da je Republika Srpska nastala kao izraz borbe i potrebe srpskog naroda da se jasenovački genocid nikada ne ponovi. On je poručio da su Srbi stvorili Republiku Srpsku i da će je oni i sačuvati. Njegovo preosveštenstvo vladika bihaćko-petrovački Atanasije osveštao je

Doboj – parastos za Spomenka Gostića Foto: SRNA

Doboj: Parastos za najmalađeg vojnika VRS

20. mart 2016.

Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom služio je u Doboju parastos za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića, koji je poginuo na današnji dan prije 23 godine. Vladika Hrizostom služio je prethodno u Hramu Rođenja Presvete Bogorodice svetu arhijerejsku liturgiju. Vijence na Gostićevu bistu u porti Hrama Rođenja Presvete Bogorodice položili su predstavnici dobojsko Udruženje odlikovanih boraca Vojske Republike Srpske, Zavičajno udruženje „Zavidovićani“ sa sjedištem u Doboju, te navijači Fudbalskih klubova „Sloga“ i „Crvena zvezda“. Dobojski umjetnik Deni Božić radi mural sa likom Spomenka Gostića koji će krasiti Ulicu vojvode Stepe. u Centru za obrazovanje i kulturu u Doboju večeras u 17.00 časova pretpremijerno će biti prikazan dokumentarno-igrani film „Spomenko

Uklanjanje 'opasnih ruševina' u Zadru

Zatrpavanje nečasne prošlosti

20. mart 2016.

U Zadru su bagerima sravnjeni ostaci objekata koji su minirani devedesetih: I sam gradonačelnik Kalmeta svjedočio je uklanjanju ostataka domova građana srpske nacionalnosti, među njima i kuće obitelji Varićak, koja je sinergijom politike, policije i pravosuđa ostala bez svoje imovine Malo je lokalnih vlasti koje o zdravlju svojih građana brinu poput zadarske: prije nekoliko dana i sam je tamošnji gradonačelnik Božidar Kalmeta izišao na teren kako bi se uvjerio da se s gradskih ulica uklanjaju opasnosti po javno zdravstvo, potencijalna legla zaraze na koja godinama upozoravaju oni što žive u njihovu susjedstvu… A riječ je o objektima u kojima su nekoć živjeli neki ‘čudni’ ljudi, o kojima nećete moći ništa

Spomenko Gostić Foto: RTRS

Doboj: Pretpremijera filma „Spomenko na vječnoj straži“

20. mart 2016.

U dobojskom Centru za kulturu, u pomen na 23 godine od pogibije najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića, biće pretpremijerno prikazan dokumentarni film „Spomenko na vječnoj straži“, autora Mile Savića. Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da ode u inostranstvo i da se skloni od ratnih strahota, poginuo je od granate 20. marta 1993. godine nedaleko od svog sela Jovići na planini Ozren. Sahranjen je na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak. To mjesto, kao i Spomenkovo selo Jovići, danas se nalaze u Federaciji BiH. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Spomenko Gostić – 23 godine od pogibije 15-godišnjeg junaka Spomenka Gostića svi zaboravili Odata počast Spomenku Gostiću

Nenad Kecmanović

Egzodus i curenje Srba iz Sarajeva

19. mart 2016.

Možda je dr Nele preterao kada reče da se nijedan Srbin nije vratio u Sarajevo. Poneki se i vrati, ali kada vidi kako je, ponovo ode Prošlo je više od dvadeset godina od Dejtona, promenila su se tri američka predsednika, izumeli su mobilni telefon, Rusija se vratila među velesile, Beograd je bio prestonica tri države…, a nijedan Srbin se nije vratio u Sarajevo”, rekao je dr Nele Karajlić onomad u Bijeljini okupljanim Srbima, koji su posle potpisivanja Dejtona pre 20 godina izbegli sa područja Sarajeva u Semberiju. Domaćini su zahvaljivali izbeglicama zato što su doprineli razvoju grada, a ovi uzvraćali zahvalnošću što su ih u zimu 1996. dočekali kao svoje.

20 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva Foto: RTRS

I.N.Sarajevo: Akademija „Još uvijek postojim“

19. mart 2016.

U Kulturnom centru u Istočnom Novom Sarajevu danas će, povodom obilježavanja 20 godina od egzodusa sarajevskih Srba, biti održana akademija „Još uvijek postojim“. U okviru kulturno-umjetničkog programa biće prikazani dokumentarni filmovi Snježana Lalovića „Egzodus ponovo“, koji je nagrađen Zlatnom medaljom Beograda, i Dragana Elčića „Sarajevski egzodus-tri tačke na mir“, koji je baziran na arhivskim materijalima iz vremena egzodusa, kao i ratnog perioda. U okviru obilježavanja ovog značajnog datuma, biće postavljena i izložba dokumentarnih fotografija, dok će pjesnici i pisci iz Istočnog Sarajeva govoriti svoje stihove i priče koje se tematski odnose na egzodus Srba iz Sarajeva. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Samardžija rekao je da će poruka ove manifestacije biti da

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Mi govorimo o svojim zlodelima, a oni o našim…

19. mart 2016.

Moja koleginica Radmila Pejić je pre nekoliko godina sažeto definisala prirodu i domete pomirenja posle nedavnih ratova u jugoslovenskim zemljama. „Mi govorimo o svojim zlodelima, a oni o našim…“, rekla je ironočno, ali bez ogorčenja. Piše: Čedomir Antić U Srbiji, na televiziji sa nacionalnom frekvencijom, promovišu čitanku za učenike završnih razreda srednjih škola u kojoj je iz više perspektiva – sa stajališta raznih nacionalnih istoriografija – predstavljeno razdoblje od Drugog svetskog rata do 2008. godine. Ista beogradska profesorka koja ovih dana predstavlja ovu knjigu u nastanku, uređivala je pre nepunih šest godina srpsko izdanje četvorotomne hrestomatije – priručnika za profesore. Sve to privuklo je onda zanimanje javnosti. Ne vidim štetu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA