arrow up
Kosovo

Otvorena Spomen soba – kosmetske žrtve

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na KiM organizovalo je otvaranje “Spomen sobe – kosmetske žrtve” u svojim prostorijama u zgradi Beograđanke. Spomen soba je otvorena u znak sećanja na kidnapovane i ubijene na Kosovu i Metohiji od 1998-2000. i 2003-2004. i to na 18. godišnjicu kidnapovanja rudara površinskog kopa rudnika “Belaćevac” na Kosovu i Metohiji. Predsednik Udruženja Simo Spasić rekao je da je taj datum veoma važan za porodice žrtava, koje su prošle pakao surovih otmica. U Spomen sobi izloženo je 2.500 fotografija kidnapovaih i ubijenih Srba, Roma, Goranaca, Albanaca i drugih na Kosovu i Metohiji. “Spomen sobom-Kosmetske žrtve želeli smo da zaštitimo od zaborava svaki ugašeni život koji je

Manastir Sveti Nikola na Ozrenu

Treći pješadijski /Republika Srpska/ puk obilježava krsnu slavu

Komanda Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka tradicionalno će organizovati 28. juna proslavu Vidovdana, krsne slave Vojske Republike Srpske i ovog puka, u Manastiru Sveti Nikola na Ozrenu. U utorak, 28. juna, u 9.00 časova biće služena Sveta arhijerejska liturgija i parastos srpskim vojnicima poginulim od kosovskog boja do danas, najavljeno je iz Trećeg pješadijskog /Republike Srpska/ puka. U 11.30 časova predviđene su izjave za medije, u 12.00 časova slavski obred i trpeza ljubavi, a u 12.30 časova kulturno-umjetnički program. Planirano je da ovogodišnjoj proslavi Vidovdana prisustvuju najviši predstavnici političkog, javnog i kulturnog života, predstavnici NVO proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, te brojne druge zvanice i gosti primjereno značaju proslave krsne slave.

U Lugovima služen parastos za poginule borce i civile

U Lugovima kod Šamca danas je služen parastos za 24 poginula borca Vojske Republike Srpske i šest civila iz Srnica i drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi. Nakon parastosa, koji su kod spomen-ploče postavljene na Crkvi Svetog Sisoja služili sveštenici sa šamačkog područja, položeni su vijenci i prislužene svijeće. Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Lugovi Spaso Lazić kaže da u ovom selu danas živi oko 600 stanovnika raseljenih iz Srnica kod Gradačca i drugih mjesta širom BiH, od kojih je skoro 100 djece. On je naveo da će svake godine 21. juna biti služen parastos za poginule, a ovaj datum je određen jer je na taj

U srebreničkom selu Ratkovići danas su obilježene 24 godine od stradanja dvadeset četvoro Srba, većinom civila, među kojima šest starih i bolesnih žena, koje su muslimanske snage iz Srebrenice i okoline masakrirale i pobile na današnji dan 1992. godine

Služen parastos za ubijene Srbe u Ratkovićima

U srebreničkom selu Ratkovići danas su obilježene 24 godine od stradanja dvadeset četvoro Srba, većinom civila, među kojima šest starih i bolesnih žena, koje su muslimanske snage iz Srebrenice i okoline masakrirale i pobile na današnji dan 1992. godine. Parastos je služen kod spomenika koji su svojim stradalim srodnicima i komšijama podigli preživjeli mještani. Oni su se, kao i svake godine na današnji dan, okupili i odali poštu srodnicima i komšijama i prislužili su svijeće za pokoj duša nastradalih. Cvijeće su položile delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije, kao i delegacija Srba zaposlenih u Skupštini opštine Srebrenica. Obilježavanje 24. godišnjice stradanja ovog sela i

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima ubijenim na današnji dan 1992. godine u napadu hrvatske vojske na Miljevačkom platou kod Drniša

Služen parastos Srbima ubijenim na Miljevačkom platou

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima ubijenim na današnji dan 1992. godine u napadu hrvatske vojske na Miljevačkom platou kod Drniša. Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” Dragana Đukić izjavila je Srni da je napad hrvatske vojske na Miljevački plato bio prvi veći napad na Republiku Srpsku Krajinu nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na tom području. Tužni epilog tog mučkog napada je 40 ubijenih srpskih teritorijalaca, od kojih su većina masakrirani nakon predaje. “Umjesto da tijela poginulih vrate porodicama, hrvatske vlasti su pod prijetnjom smrću natjerale srpske zarobljenike da tijela bace u jamu koja je bila deponija”, navela je Đukićeva.

Ekshumacija na brdu Жuč

Na brdu Жuč u sarajevskoj opštini Vogošća počinje ekshumacija posmrtnih ostataka koji su pronađeni prije petnaestak dana prilikom deminiranja ovog područja, potvrđeno je iz Instituta za nestale osobe BiH, javio je danas Birn. “Riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su se nalazili na površini terena na nekadašnjoj liniji razgraničenja. Za sada ne možemo govoriti o nacionalnosti žrtve, ali svakako ćemo uzeti koštane uzorke za DNK analizu”, rekla je portparol Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić. Prema njenim riječima, na ovom lokalitetu Institut je vršio ekshumacije i u ranijem periodu, a prema raspoloživim informacijama, moguće je da se tu nalazi još tijela. “Zbog toga će se danas pretražiti i

Ubijeni srpski vojnici

24 godine od hrvatskog masakra 40 srpskih teritorijalaca

Na današnji dan navršavaju se 24 godine od hrvatskog masakra 40 srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou, zločina koji su počinioci snimali kamerom i snimak iznajmljivali u video-klubovima širom Evrope, a za koji do danas niko nije kažnjen. Tim povodom u Crkvi svetog Marka na Tašmajdanu danas će biti služen parastos ubijenim Srbima. Napad hrvatske vojske na Miljevački plato kod Drniša 21. juna 1992. godine bio je prvi veći napad na Republiku Srpsku Krajinu nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na tom području, saopšteno je iz Dokumentaciono informacionog centra “Veritas”. Hrvatska strana tim je napadom preuzela kontrolu nad sedam sela i prostorom od 108 kvadratnih kilometara i nikada se

Dušan Vukojević Mars Foto: Ekspres – Saša Džambić

Ispovest veterana iz Krajine: Bez obe noge i ruke, a ministarstvo ga tera iz Srbije

Momak iz okoline Šapca, jedinac, trebalo je za koji dan da se vrati kući majci… Postavljali smo minsko polje, vezivao je zadnju minu. Vidim zlo – osigurač popušta, a ništa ne mogu da učinim! Vidi i on, zna da je kraj. Samo je legao na nju, koliki junak moraš biti za tako nešto, eeeeej!!! Nas četvorica usred „Krajine”. Mars – miner, dva „unučeta” ljute loze, i ja. Nazdravljamo danima u kojima se pilo da bi se preživelo. Mnogo je bilo takvih pod Dinarom. Vazda! Dugo ćutimo, nazdravljajući vremenima u kojima je manjkalo tišine, a pilo se da se odloži opelo, udavi nečovek u čoveku… Mnogo je bilo takvih pod Dinarom.

Spomenik nastradalim Srbima u Ratkovićima.

Danas pomen ubijenim Srbima iz Ratkovića

U srebreničkom selu Ratkovići danas će biti obilježene 24 godine od pogibije 24 Srba iz tog sela, većinom civila, koje su na svirep način ubile muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice 21. juna 1992. godine. Parastos ubijenim Srbima iz Ratkovića biće služen kod spomenika koji su podigli preživjeli mještani i gdje se jednom godišnje okupljaju da odaju poštu, polože cvijeće i prisluže svijeće za pokoj duša ubijenih srodnika i komšija. Pomen organizuju Boračka organizacija i Odbor za obilježavanje značajnih datuma stradanja srpskog naroda Srebrenice. Nastavljajući etničko čišćenje srpskog naroda iz srebreničkih sela, započeto u aprilu 1992. godine, jake muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice, u zoru tog junskog

Godišnjica likvidacije pripadnika TO RSK na “Miljevačkom platou“ 21. juna 1992.

Dvadesetprvog juna 1992. godine Hrvatska vojska je napala položaje srpske teritorijalne odbrane na Miljevačkom platou u blizini Drniša, u kojem je  preuzela kontrolu nad prostorom od 108 kvadratnih kilometara i 7 sela. Bio je to prvi veći napad vojnih snaga Republike Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu, nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na području RSK. Vijeće bezbjednosti UN-a 30. juna iste godine donosi Rezoluciju 762 koja osuđuje akciju i traži povlačenje hrvatskih snaga na početne položaje, što Hrvatska odbija. Tužan epilog tog mučkog napada je 40 ubijenih srpskih teritorijalaca, od kojih su većina masakrirani nakon predaje. I umjesto da tijela poginulih vrate porodicama, hrvatske vlasti naređuju srpskim zarobljenicima,

Miljevački plato

Sutra 24 godine od ubistva teritorijalaca Republike Srpske Krajine

Porodice žrtava zatražile su da organi Hrvatske pokrenu procese protiv odgovornih za zločinačke akcije Hrvatske vojske na zaštićeno područje UN u selu Miljevci u okolini Drniša 21. juna 1992. godine, kada je ubijeno i izmasakrirano 40 teritorijalaca tadašnje Republike Srpske Krajine. Istina o tim akcijama ne smije da se krije, saopšteno je Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije. Taj zločin Hrvatske vojske nakon uspostavljenog primirja i dolaska mirovnih snaga UN bio je najava etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske, koje se konačno dogodilo u poznatim akcijama “Maslenica”, “Medački džep”, “Bljesak” i “Oluja”, navodi se u saopštenju. Za počinjene zločine nad Srbima u ovim akcijama

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, nestalih i poginulih lica Nedeljko Mitrović.

Mitrović: Projektovan proces ekshumacije i identifikacije

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović rekao je danas da je proces ekshumacije i identifikacije projektovan od međunarodnih faktora, a da je pitanje ratnih zločina usko povezano sa traženjem nestalih lica. “Jedno drugo dopunjuje i isti je kriterijum, šablon i odnos prema Srbima kojima je desetak puta više presuđeno, a upravo iz tih razloga nema verifikacije centralne evidencije nestalih jer bi se onda dokazalo da je međunarodni faktor koji o tome odlučuje apsolutno pristrasan”, rekao je Mitrović u Bijeljini, gdje je održana tribina o ovoj problematici. On smatra da je neophodno neprestano davati “dodatne impulse” u vezi sa problemom traženja nestalih

Srpske izbeglice proterane iz Hrvatske u vojnoj akciji „Oluja“ (Foto Tanjug)

Danas je Svetski dan izbeglica

Svetski dan izbeglica, koji se danas obeležava, Srbija je dočekala sa 29.457 lica sa izbegličkim statusom, od čega ih je 20.334 iz Hrvatske, a 9.080 iz Bosne i Hercegovine, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije. Usled ratova iz devedesetih godina prošlog veka, izbeglički status u Srbiji je dobilo 618.000 ljudi – 266.000 iz Bosne i Hercegovine i 330.000 iz Hrvatske. Broj izbeglica i bivših izbeglica u stanju potrebe daleko je veći, a njihovu sudbinu deli i više od 203.000 interno raseljenih sa Kosova i Metohije, kao i 18.000 lica koja su raseljena unutar teritorije Kosova i Metohije, navodi se u saopštenju. Osim prema stotinama hiljada izbeglica i interno raseljenih,

Mirjana Radojičić

Godišnjica Srebrenice i poruke

Mirjana Radojičić* Svaka godišnjica masovnog stradanja bosanskih muslimana iz okoline Srebrenice jula 1995. godine, bilo da je „okrugla“ ili „obična“, povod je za nove salve više ili manje diskretnih optužbi, pretnji i ucena upućivanih prekodrinskim i ovdašnjim Srbima. Ta loša i dve decenije duga tradicija neće, reklo bi se, ni ovoga puta biti izneverena. Tako je nedavno, gotovo dva meseca pre obeležavanja nove godišnjice tih tragičnih događaja, govoreći o njegovoj pripremi, gradonačelnik Srebrenice upozorio da niko ko negira genocidni karakter srebreničkog zločina tih dana ne kreće prema mezarju u Potočarima jer mu pristup neće biti dozvoljen. Više niko od potencijalnih gostiju, pojašnjava on, neće ni biti pojedinačno ili institucionalno pozivan

Služena liturgija na ostacima hrama Svete Trojice kod Suve Reke

Na temeljima spaljenog i uništenog manastira Svete Trojice nadomak Mušutišta u opštini Suva Reka služena je liturgija kojoj je prisustvovalo nekoliko desetina raseljenih Srba. Paroh prizrenski Slobodan Đokić napomenuo je nakon liturgije da je ovaj manastir, građen u srednjem vijeku, u više navrata paljen i rušen i da je uvijek vaskrsavao. “Verujemo da će i u nekom bliskom periodu manastir Sveta Trojica ponovo vaskrsnuti i biti centar okupljanja Srba sa područja opštine Suva reka”, rekao je paroh Đokić i pozvao raseljene da smognu snage, da se odvaže i vrate na svoja ognjišta. Simo Miladinović, u ime raseljenih, rekao je da je veliki broj onih koji bi se već sutra vratili,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.