arrow up
Foto: Youtube

Kamenice na promociji: Otkazano prikazivanje filma „Albanke su naše sestre“ u Nišu

Film je trebalo da bude prikazan u 19 sati, ali već pola sata pre toga grupa mladih ljudi okupila se ispred Medija centra, skandirajući protiv Albanaca i noseći srpska obeležja Promocija dokumentarnog filma „Albanke su naše sestre“ u Medija centru u Nišu otkazana je nakon što je grupa okupljenih ispred zgrade počela da protestuje. Film je trebalo da bude prikazan u 19 sati, ali već pola sata pre toga grupa mladih ljudi okupila se ispred Medija centra, skandirajući i noseći srpska obeležja. Prema izveštajima medija iz sale Medija centra, za sada se ne zna ko su oni, a ispred zgrade je i tridesetak policajaca. Policija kaže da može garantovati bezbenost

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji obilježilo je sjećanje na 19 godina od kidnapovanja devet srpskih rudara Površinskog kopa uglja "Belaćevac" u južnoj srpskoj pokrajini.

Obilježeno 19 godina od otmice rudara na Kosovu

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji obilježilo je sjećanje na 19 godina od kidnapovanja devet srpskih rudara Površinskog kopa uglja “Belaćevac” u južnoj srpskoj pokrajini. Obilježavanju u Beogradu u Spomen-sobi “Kosmetske žrtve” u prostorijama Udruženja prisustvovao je direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, koji je naveo da se na ovaj način njeguje kultura sjećanja na one koji su oteti. “Na današnji dan pre 19 godina oteti su rudari samo zato što su bili Srbi, zato što su bile druge nacionalnosti od terorista i zločinaca koji su došli da ih uzmu sa njihovih radnih mesta, da ih nevine odvedu na neznana mesta, da ni

Orao naoružan sa četiri kasetne bombe BL-755 u odlasku na borbeni zadatak, završne borbe jesen 1995. godine (foto Drago Vejnović)

Od „Crnih pantera“ do „Risova sa Vrbasa“

Početkom šezdesetih godina prošlog veka biće formirana vazduhoplovna jedinica čija je sudbina vezana za sudbinu jedne države i dva vazduhoplovstva. Reč je o 238. lovačko-bombarderskoj avijacijskoj eskadrili (238. lbae), eskadrili koja je nastala na aerodromu Cerklje, a svoj put završila na aerodromu Mahovljani. Eskadrila koja je bila u sastavu dve vojske – Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) i Vojske Republike Srpske (VRS). Prateći sudbinu ove eskadrile, možemo pratiti i tok razvoja nesretnih događaja koji su zadesili ove prostore tokom devedestih godina prošlog veka. Nastala u JNA, 238. lbae delila je sudbinu i vojske u kojoj je bila, kao i same države koju je trebala da brani. Prelaskom sa aerodroma Cerklje na

Silos

Formiranje logora (za Srbe) – Đorđe Šuvajlo „1355 dana“ (3)

Potišteno i sa velikim bolom okupili smo se, mi, njegova najbliža rodbina koja se zadesila u već tada okupiranom Tarčinu, da bar koliko toliko pokažemo dostojanstva i hrabrosti te da na tarčinskom groblju “Klanac” sahranimo pokojnika. Mnogi nisu došli na sahranu. Bojali su se. Očitao sam vjerovanje. Tiho i sa ogromnim bolom sahranili smo pokojnika. Srbi nastanjeni u selu Luke, uz pomoć okolnih Hrvata, napustili su ognjišta te kroz teritoriju Kreševa, Lepenice i Kiseljaka stigli do srpskih Hadžića. Opština Hadžići je podijeljena onog momenta kada se podijelila i policija SO Hadžići. Rat je došao i na naša vrata. Tmurni talasi rata iz Hrvatske izlili su se bosansko-hercegovačkim rijekama i kao

U organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih "Suza", u Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos kojim je obilježeno 25 godina od ubistva 40 srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou kod Drniša u tadašnjoj Republici Srpskoj Krajini

Služen parastos svirepo ubijenim Srbima na Miljevačkom platou

U organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih “Suza”, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos kojim je obilježeno 25 godina od ubistva 40 srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou kod Drniša u tadašnjoj Republici Srpskoj Krajini. Član Udruženja “Suza” Dragana Đukić podsjetila je na svirepost Hrvatske vojske i način na koji je na današnji dan prije 25 godina ubijeno 40 Srba na Miljevačkom platou, iako je bilo potpisano primirje. “Oni su bačeni u krašku jamu i to nije bilo dovoljno, na njih su bačeni psi i mačke da završe zločin. Bačeno je smeće, a nakon dva meseca jama je ekshumirana”, rekla je Đukićeva novinarima. Ona je dodala da dvanaest

U Lugovima, kod Šamca, danas je služen parastos za 24 poginula borca Vojske Republike Srpske i šest civila iz Srnica, kod Gradačca, i drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi.

U Lugovima služen parastos za poginule borce

U Lugovima, kod Šamca, danas je služen parastos za 24 poginula borca Vojske Republike Srpske i šest civila iz Srnica, kod Gradačca, i drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi. Nakon parastosa, koji su kod spomen-ploče postavljene na Crkvi Svetog Sisoja služili sveštenici sa šamačkog područja, položeni su vijenci i prislužene svijeće. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lugovi Spaso Lazić rekao je da u ovom selu danas živi oko 600 stanovnika raseljenih iz Srnica i drugih mjesta širom BiH, od kojih je skoro 100 djece. On je podsjetio da je 21. juna 2014. godine na Crkvi postavljena spomen-ploča poginulima. Načelnik Odjeljenja za opštu upravu opštine Šamac Lepa

Orao J-22

Svjedočanstva: Panika znači kraj leta

Ljeta se obično pamte po toplini, noćnim šetnjama, ljubavi. U sjećanju pilota majora Lazara Vujića za sve ove ljetne čari mjesta ima. Međutim, ljeto ’91 i ’92 po mnogo čemu urezaće dublji trag u njegovoj duši. Tog 21. avgusta 1991 letio je na Gazeli svojim nebom od Plesa prema Slunju. Nije bilo sunca, kao da je vrijeme htjelo nešto da mu kaže. Da ga opomene. Ali opomenu tada nije čuo, ili nije želio da čuje. Vjerovao je. Padala je kiša. Oblaci su u niskom letu jurili maglu po vrletima i kotlinama. Mislio je da se vrati. Odjednom prasak. – U prvi mah pomislio sam da je grom. Ali ne, bio

Služenjem parastosa, prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih i polaganjem cvijeća kod spomen-obilježja danas je u srebreničkom selu Ratkovići obilježeno 25 godine od stradanja dvadeset četvoro Srba iz ovog sela

Obilježeno 25 godina od stradanja Srba u Ratkovićima

Služenjem parastosa, prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih i polaganjem cvijeća kod spomen-obilježja danas je u srebreničkom selu Ratkovići obilježeno 25 godina od stradanja dvadeset četvoro Srba iz ovog sela. Parastos je služen kod spomenika koji su svojim stradalim srodnicima i komšijama podigli preživjeli mještani koji su i danas, kao i svake godine na današnji dan, došli iz raznih krajeva Republike Srpske i Srbije da odaju poštu i pokažu da ih ne zaboravljaju i da čekaju pravdu za zločin koji je ovdje počinjen, a za koji još niko nije odgovarao. Cvijeće su položile delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije, kao i delegacija Srba zaposlenih

Pomen žrtvama

Danas pomen ubijenim Srbima iz Ratkovića

U srebreničkom selu Ratkovići danas će biti obilježeno 25 godina od pogibije 24 Srba iz tog sela, većinom civila, koje su na svirep način ubile muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice 21. juna 1992. godine. Parastos ubijenim Srbima iz Ratkovića biće služen kod spomenika koji su podigli preživjeli mještani i gdje se jednom godišnje okupljaju da odaju poštu, polože cvijeće i prisluže svijeće za pokoj duša ubijenih srodnika i komšija. Pomen organizuju Boračka organizacija i Odbor za obilježavanje značajnih datuma stradanja srpskog naroda Srebrenice. Nastavljajući etničko čišćenje srpskog naroda iz srebreničkih sela, započeto u aprilu 1992. godine, jake muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice, u zoru tog junskog

Miljevački plato (foto: krajinaforce.com)

25 godina od svirepog ubistva srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou

Danas se navršilo 25 godina od kada su pripadnici vojske Hrvatske svirepo ubili i masakrirali 40 srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou u blizini Drniša koji se tada nalazio pod zaštitom Unprofora, a za taj zločin do danas gotovo da niko nije odgovarao, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”. Savjet bezbjednosti UN je 30. juna 1992. godine osudio akciju i zatražio da se hrvatske snage vrate na početne položaje što je Hrvatska strana odbila. Umjesto da tijela poginulih vrate porodicama, hrvatske vlasti su prijeteći smrću naredili srpskim zarobljenicima da ih bace u krašku jamu u predjelu Ljut. Od 17. jula do 1. septembra iste godine hrvatska strana je srpskoj preko Unprofora predala

Beograd- "Zid plača" Foto: SRNA

Zbog uništavanja panoa otkazana akcija preseljenja “Srpskog zida plača”

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji saopštilo je da je prinuđeno da otkaže akciju premještanja “Srpskog zida plača” na lokaciju ispred ambasade SAD u Beogradu jer su nepoznati počinioci oštrim predmetima uništili panoe na kojim se nalaze fotografije sa likovima stradalih. U saopštenju je navedeno da se postavljanje na lokaciju ispred ambasade SAD , koje je bilo najavljeno za simboličnih 11.59 časova odlaže dok se ne izrade novi panoi. Iz Udruženja je navedeno da su porodice stradalih tragično i bolno primile vijest da je “Srpski zid plača”, koji se nalazio ispred zgrade Narodne skupštine Srbije, ponovo oskrnavljen i poručili da ostaju nezaustavljivi na putu istine i pravde.

Srpski_zid_placa_kod_Tuzilastva_za_ratne_zlocine_u_Beogradu.jpg

“Srpski zid plača” sutra ispred američke Ambasade

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji postaviće sutra “Srpski Zid plača” ispred ambasade SAD u Beogradu, najavljeno je iz tog udruženja. U saopštenju Udruženja se navodi da će “Zid plača” biti postavljen kao znak revolta jer SAD štite zločinca nekadašnjeg komandanta terorističke OVK Ramuša Haradinaja i lobiraju da on postane premijer samoproglašenog Kosova. “Mi, porodice, prinuđene smo na takvu borbu do pravde i slike žrtava Srba, Roma, Goranaca, Albanaca i drugih koje su Haradinaj i njegovi saborci ubijali gledaće u pravcu američke Ambasade dokle god je Haradinaj na slobodi”, ističe se u saopštenju. Najavljeno je da će “Srpski Zid plača” kod američke Ambasade biti postavljen u 11.59

Marko Grabovac Foto: SRNA

Porodice i dalje trpe nerad Instituta za nestala lica i Tužilaštva BiH

Porodice poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske i dalje trpe nerad Instituta za nestala lica i Tužilaštva BiH koji su do sada malo uradili na pronalasku njihovih najmilijih i žalosno je da se o tome govori godinama nakon rata, rekao je predsjednik Odbora za traženje zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srpske Marko Grabovac. Uoči radionice pod nazivom “Zaštita prava članova porodica nestalih u BiH”, koja se održava u Sarajevu u organizaciji Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije, Grabovac je izjavio novinarima da bi njihovo nezadovoljstvo bilo i veće da nije udruženja koja pomažu u pronalaženju srpskih žrtava na području BiH. “Najveća nesreća je

Miljevački Plato

Za zločin na Miljevačkom Platou još niko ne odgovara

Sutra se navršavaju 25 godina od hrvatskog masakra 40 srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou, zločina koji su počinioci snimali kamerom i snimak iznajmljivali u video-klubovima širom Evrope, a za koji do danas niko nije kažnjen, saopšteno je iz Dokumentaciono informacionog centra “Veritas” u Beogradu. Napad hrvatske vojske na Miljevački plato kod Drniša 21. juna 1992. godine bio je prvi veći napad na Republiku Srpsku Krajinu nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na tom području. Hrvatska strana tim je napadom preuzela kontrolu nad sedam sela i prostorom od 108 kvadratnih kilometara i nikada se više nije povukla uprkos tome što je Savjet bezbjednosti devet dana kasnije donio rezoluciju kojom

Branislav Branković Foto D. Alihodžić

Preživeo pakao hrvatskog ratišta: Čudo je što sam živ, al’ sad treba preživeti

Branislav Branković (45), ratni invalid iz Niša, preživeo pakao hrvatskog ratišta, ali strahuje za budućnost. Ne traži ni milostinju, niti da bude na teret državi, već samo posao Sa ratovanjem je Branislav Branković (45) završio pre 26 godina, kada je jedva izvukao živu glavu sa hrvatskog ratišta, ali bitku za život još vodi. Nije mu ugrožen goli život, ali jeste ekonomska egzistencija, i to ne samo njegova nego i supruge Ivane i ćerki Irine (14) i Darie (8). Ne traži milostinju, niti da bude na teret državi, već posao. Da radi. Jer, iako su mu povrede oduzele 60 odsto radnih sposobnosti, oseća da može biti koristan i produktivan. – Prijatelji

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.