arrow up
Spaljen u pogromu: Manastir Svetih arhangela kod Prizrena Foto: EPA/Saša Stanković

Mučenička smrt oca Haritona

„Sa Kosova ne odlazim ni živ ni mrtav. Ovo je srpski narod, srpska zemlja, nikome ništa nismo nažao učinili. Za sve su krivi komunisti“, rekao mi je dan ranije. To je rekao i vladici Artemiju. Ovo su neke od poslednjih reči oca Haritona, monaha u manastiru Sveti Arhangeli kod Prizrena, kidnapovanog i brutalno ubijenog juna 1999, u 39 godini života, a koje nam prenosi bivši iguman ove svetinje Stefan. Svedočenje muslimanke Telo oca Haritona je pronađeno obezglavljeno godinu i više od nestanka, a izveštaji veštaka ukazuju da mu je glava odsečena oštrim predmetom, polomljena kičma, nekoliko rebara i kosti leve ruke. Telo je pronađeno u monaškoj mantiji i džemperu, a rascepi

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

Dodik: Boli što crne marame srpskih majki manje znače od bijelih marama bošnjačkih majki

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Srbi poštuju stradanja svih naroda na ovim prostorima, ali da boli što crna marama srpskih majki koje su izgubile sinove manje znači nego bijela marama bošnjačkih majki. „To boli i to se vidi, jer ovdje ne sjede predstavnici međunarodne zajednice koji će za koji dan pohrliti da gledaju bijele marame, jer ih crne ne interesuju“, rekao je Dodik sinoć u Bratuncu na obilježavanju stradanja Srba u Podrinju. On je istakao da su Srbi svoji na svome, da je Republika Srpska rezultat borbe srpskog naroda za slobodu, ne samo u otadžbinskom ratu, nego sublimat svih težnji, znanih i neznanih kroz vijekove, koje su

foto RTS

Parastos u Bratuncu: Hoće li srpski narod ikada dobiti izvinjenje za svaku nevinu žrtvu?

Načelnik opštine Nedeljko Mladenović podsetio je da je najveća pogibija Srba u ovoj oblasti bila u drugom delu 1992. i 1993. godine Parastosom na bratunačkom groblju večeras je počeo centralni program posvećen obeležavanju 25. godišnjice stradanja Srba u srednjem Podrinju. Obeležavanju stradanja Srba u Podrinju prisustvuju predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanik predsednika Srbije ministar odbrane Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boracka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đordević, izaslanik predsedavajuceg Predsedništva BiH, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, prenosi RTRS. Nakon parastosa, usledilo je obraćanje zvanicnika na gradskom trgu, a potom je na letnjoj pozornici počelo prikazivanje dokumentarnog filma „Zločin bez kazne-stradanje Srba u srednjem Podrinju“, autorke Slađane Zarić, u produkciji

Slika srpske majke sa lobanjom sina Foto: RTRS

Nema srpskog sela u okolini Srebrenice i Bratunca koje nije gorjelo (VIDEO)

Nema srpskog sela u okolini Srebrenice i Bratunca koje nije gorjelo, gdje vojnička čizma tzv. Armije RBiH nije pokušala da izbriše trag svemu što je srpsko. U selu Obadi ubijena je gotovo sva porodica Petrović. O kakvim gnusnim zločinima je riječ, najbolje pokazuje primjer sela Zagoni, kada su muslimani iz Srebrenice ubili 14 srpskih civila dok su radili na njivama. Tatomiru Gvozdenoviću ubili su sestru. – Koja je bila vidni civil u šortsu i majici… Na kraju je i izmasakrirana – priča Gvozdenović. Slika Dobrine Prodanović, iz Ratkovića kod Srebrenice koja drži lobanju ubijenog sina Жivana, obišla je svijet. Kakva je antisrpska propaganda u zapadnim medijima vođena nakon rata, svjedoči

Miljevački Plato

Zločin na Miljevačkom platou

Epilog mučkog napada bio je 40 ubijenih krajiških teritorijalaca Hrvatska vojska je 21. juna 1992. napala položaje krajiške teritorijalne odbrane na Miljevačkom platou kod Drniša. Bio je to drugi napad hravatskih snaga na Republiku Srpsku Krajinu, nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na području RSK, i prvi posle povlačenja JNA iz „avnojevske“ Hrvatske. Epilog tog mučkog napada bio je 40 ubijenih krajiških teritorijalaca, od kojih je većina masakrirana posle zarobljavanja. I umesto da tela poginulih vrate porodicama, hrvatske vlasti naređuju krajiškim zarobljenicima da ih bace u krašku jamu u Drinovcima. Hrvatska radio-stanica Split, u maniru krajnjeg cinizma, emitovala je imena poginulih krajiških boraca uz zvuke srpske nacionalne himne

Predsjednik opštinske Boračke organizacije Milutin Vračević polažio cvijeće na Centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske

Obilježno 25 godina od formiranja Prve trebavske brigade

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na Centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske i u spomen-sobi Boračke ogranizacije, u Modriči je danas obilježeno 25 godina od formiranja Prve lake trebavske pješadijske brigade iz koje je u proteklom ratu poginulo 346 boraca, a više od 1.000 je ranjeno. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Milutin Vračević rekao je da je obilježavanje Dana Trebavske brigade prilika da se ukaže na značaj odbrambeno-otadžbinskog rata i ulogu ove jedinice u odbrani srpskog naroda na ovom prostoru. On je istakao da se podsjećanjem na ratni put ove jedinice evociraju i uspomene na poginule borce, saborce umrle nakon rata i ratne vojne invalide koji su najzaslužniji za slobodu.

Bratunac - Centralno spomen-obilježje u KraviciFoto: SRNA

Danas obilježavanje stradanja Srba u srednjem Podrinju

Centralni program posvećen obilježavanju stradanja Srba u srednjem Podrinju biće održan danas u Bratuncu u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova. Obilježavanju stradanja Srba u Podrinju prisustvovaće predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i delegacija Narodne skupštine Srpske. Program će početi u 19.00 časova parastosom ubijenim i poginulim Srbima iz Podrinja na gradskom goblju u ovom mjestu. Tom prilikom biće prislužene svijeće za pokoj duša 3.267 poginulih iz regije Birač, od kojih je 2.428 nastradalo u srednjem Podrinju, a ostali na drugim ratištima i dijelovima BiH. Okupljene delegacije položiće cvijeće kod Centralnog spomen-krsta gdje će biti odata počast svim srpskim žrtvama iz ove regije. Nakon parastosa, predviđeno

Nikola, Jagoda i Darko proslavljaju sa komšijama Dajanin rođendan / Foto D. Dozet

Jagodu i Darka ljubav vratila u rodni kraj

Zahvaljujući povratničkoj porodici Veselinović dečja graja odjekuje dalmatinskim brdima. Imaju dvoje dece, Nikolu i Dajanu, mnogo posla na seoskom gazdinstvu, ali se nisu pokajali zbog povratka Zahvaljujući Veselinovićima, Jagodi i Darku, i njihovoj životnoj priči, dečja graja ponovo odjekuje dalmatinskim brdima. Kao u nekom filmu: vratili su se iz tuđine, on zbog nostalgije prema rodnom kraju, a Jagoda zbog ljubavi prema Darku. Osmelili su se da, daleko od gradske vreve, osnuju porodicu u Golubiću kod Knina, otvore izletište i oforme veliko seosko gazdinstvo. Ali priča o Veselinovićima nije film, već stvaran život prepun izazova, suza i znoja, poljubaca i zagrljaja. Kao i većina njihovih zemljaka, ognjišta u Golubiću i susednom

Gojko_Gojkovic.jpg

Genocid o kome se dugo ćutalo!

Pripadnici divizije „Princ Eugen“, potpomognuti muslimanima, poklali više od 600 žitelja sela Velika jula 1944. godine Dr Gojko Gojković, Velika Predstavnici Nevladine organizacije „Klub Velika“ zvanično su predali Vladi Crne Gore inicijativu za utvrđivanje pune istine o genocidu u selu Velika, opština Plav, 28. jula 1944. gde su, kako tvrde, zlikovci klali nejač, starce, žene i decu koja su bacana u vazduh i dočekivana na bajonete i kojoj su sečene noge ispod kolena… – Budući da nacistički genocid u Velici 28. jula 1944. godine prevazilazi lokalne okvire i opominje, zahtevamo da Vlada Crne Gore formira državnu komisiju, u kojoj bi bili i kvalifikovani Veličani, sa zadatkom da se utvrdi tačan

Foto: Darko Dozet

U mom Golubiću sunce drugačije greje

Miroslav Veselinović (46), najpoznatiji povratnik u severnoj Dalmaciji. Bivši policajac se pre osam godina vratio iz Srbije i sada gaji oko 300 grla stoke Svake noći od, za srpski živalj u Hrvatskoj najstrašnijeg avgusta 1995, Miroslav Veselinović (46) sanjao je svoje ognjište u Golubiću. Onda je, pre osam godina, prelomio, spakovao kofere, ostavio posao i porodicu u Inđiji i vratio se u rodno selo nadomak Obrovca. – Da li mi je bilo teško? Teško je bilo buditi se svako jutro. Kada sam došao, četiri dana sam sedeo na suncu, samo da me ogreje. To možda nećete razumeti, drugačije sunce greje, ono je bliže, toplije, kao da te miluje, a vojvođansko

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cvijeća uz centralni spomen-krst na gradskom groblju u Bratuncu, danas je obilježeno 25 godina od stradanja 14 srpskih civila u bratunačkom selu Zagoni, koje su na današnji dan 1992. godine ubili pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice.

Obilježeno 25 godina od stradanja 14 Srba u Zagonima

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cvijeća uz centralni spomen-krst na gradskom groblju u Bratuncu, danas je obilježeno 25 godina od stradanja 14 srpskih civila u bratunačkom selu Zagoni, koje su na današnji dan 1992. godine ubili pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice. Pored preživjelih članova porodica ubijenih i nekoliko mještana Zagona, koji su odali počast svojim srodnicima i komšijama, cvijeće kod spomen krsta položila je delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca. Porodice su i danas podsjetile na taj stravični dan i počinjeni masakr u Zagonima. Za taj zločin, kao ni za mnoge počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju, niko nije odgovarao.

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih mještana, danas je kod spomen obilježja u porti Crkve Svetog Proroka Ilije u srebreničkom selu Krnjići, obilježeno je 25 godina od stradanja 24 srpska civila i vojnika iz ovog sela od kojih je 17 ubijeno na današnji dan 1992. godine.

Služen parastos za 24 ubijenih Srba iz Krnjića

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih mještana, danas je kod spomen obilježja u porti Crkve Svetog Proroka Ilije u srebreničkom selu Krnjići, obilježeno je 25 godina od stradanja 24 srpska civila i vojnika iz ovog sela od kojih je 17 ubijeno na današnji dan 1992. godine. Cvijeće uz spomen-obilježje postavljeno na crkvenom zidu položile su delegacije opštine, Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i Udruženja veterana iz Srebrenice. Kao i u drugim srpskim selima ove opštine zločin nad srpskim stanovništvom u Krnjićima počinile su muslimanske snage iz Srebrenice i okolnih sela. Predstavnici Boračke organizacije i srodnici ubijenih Srba iz ovog sela još

Obilježeno stradanje Srba u Krnjićima (Foto: SRNA)

Danas parastos ubijenim Srbima iz Krnjića

U srebreničkom selu Krnjići danas će biti služen parastos za 24 srpskih civila i vojnika koje su pripadnici muslimanskih snaga iz Srebrenice ubile 5. jula 1992. godine. Parastos će biti služen u 11.00 časova Crkvi Svetog Proroka Ilije u Krnjićima. Članovi porodica nastradalih i delegacije opštine, Boračke organizacije i Organizacije porodica zarobljenih i poginuluh boraca i nestalih civila iz Srebrenice položiće cvijeće uz spomenik koji su mještani, uz pomoć Boračke organizacije i Vlade Republike Srpske, podigli svojim nastradalim srodnicima i komšijama u porti ovdašnje crkve. Time će biti odata dužna počast nastradalima i obilježeno 25 godina od svirepog ubistva nevinih stanovnika ovog srpskog sela. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih

Skupština Srbije Foto: RTRS

„Srpski zid plača-Srebrenica“ 11. jula ispred Skupštine Srbije

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji najavilo je da će 11. jula ispred Skupštine Srbije postaviti „Srpski zid plača“ sa fotografijama ubijenih srebreničkih Srba i pozvalo udruženja porodica iz Republike Srpske da dostave fotografije srpskih žrtava. „Molimo udruženja porodica žrtava iz Republike Srpske da nam dostave slike Srba ubijenih u Bratuncu, Kravicama i Srebrenici, kako bismo uradili `Srpski zid plača-Srebrenica`“, saopšteno je iz tog Udruženja. Oni navode da bi tako na jednom mjestu istog dana, mogle zajedno da tuguju muslimanske i srpske majke iz Srebrenice. U saopštenju se dodaje da su jedino porodice ubijenih muslimana dočekale pravdu, „dok, nažalost, pravde za srpske žrtve iz Srebrenice u BiH

U Derventi je danas obilježen Dan oslobođenja opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu u kome je poginulo 608 srpskih boraca sa ovog područja, a oko 2.000 je ranjeno

Derventa: Obilježen Dan oslobođenja opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu

U Derventi je danas obilježen Dan oslobođenja opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu u kome je poginulo 608 srpskih boraca sa ovog područja, a oko 2.000 je ranjeno. Načelnik opštine Derventa Milorad Simić izjavio je da se ovaj dan obilježava dostojanstveno i svečano jer je 4. juli datum kada su srpske jedinice oslobodile administrativno sjedište opštine Derventa. „Tužno je vrijeme bilo 1992. godine, kada su svi Srbi, gotovo polovina stanovništva, morali otići iz grada, a oni koji su ostali bili su zatočeni, mučeni, ubijani“, rekao je Simić novinarima. On kaže da je, prema nekim evidencijama, bilo 13.500 porušenih stambenih jedinica, ali da su nakon 25 godina vidljive znatne promjene. „Imamo stabilan budžet,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.