Milan Livada, rođen pre sedamdeset godina u Krajini, u selu Gornje Primišlje na Kordunu, u januaru 1945. godine, kako kaže u ondašnjoj „Endehaziji“ (NDH). Posle završene osnovne škole u rodnom mestu, kao petnaestogodišnjak je došao u Banat, u Zrenjanin i tu je završio srednju ekonomsku školu. Diplomirao je u leto 1968. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Novinarstvom je počeo da se bavi 1969. u međuopštinskom listu NAŠ GLAS u Smederevu, da bi 1972., povratkom u Zrenjanin, postao dopisnik novosadskog DNEVNIKA, a kasnije glavni i odgovorni urednik lista „Zrenjanin“. U redakciju dokumentarnog programa Radio-televizije Novi Sad došao je 1990., odakle je 2010. otišao u penziju. Tokom 40-godišnjeg novinarskog stvaranja

Izbjeglice iz Krajine u koloni kod Topuskog Savo Štrbac Vas poziva na promociju svojih knjiga HRONIKA PROGNANIH KRAJIŠNIKA 3 GONE WITH THE STORM O knjigama će govoriti: dr Čedomir Antić, istoričar Ratko Dmitrović, novinar Novak Lukić, advokat Dušan Đaković, književni kritičar Savo Štrbac, autor Promocija će se održati u četvrtak 01. oktobra 2015. godine u 18 časova u Biblioteci grada Beograda, Knez Mihailova 56/II (u čitaonici Fonda umetnosti).   Pozivnica za promociju knjiga Save Štrbca   Vezane vijesti: „RAT I RIJEČ“ SAVE ŠTRPCA – Jadovno 1941. Savo Štrbac, 27.10.2013. – ODREŠENA NEMAN – Jadovno 1941. KULTURA U IZBJEGLIŠTVU – Jadovno 1941.

Ratko Ličina Nedavno morbidno obilježavanje 20. godišnjice „Oluje“ u Hrvatskoj, ali i aktuelni sumanuti „carinski rat“, koji je zvanični Zagreb objavio Srbiji zbog talasa migranata s Bliskog istoka, potvrđuju da će odnosi dva najveća naroda na prostoru bivše Jugoslavije još dugo potresati Balkan. O ključnim kontroverzama s ovim predznakom, Press je razgovarao s Ratkom Ličinom, današnjim ministrom u vladi RSK u progonstvu, koji je poslije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990. godine bio najmlađi poslanik SDS-a u Hrvatskom saboru. – Kao što su Hitler i Nijemci u Drugom svjetskom ratu vjerovali da će postići „konačno rješenje“ jevrejskog pitanja, tako su i Tuđman i Hrvati poslije „Oluje“ pomislili da su konačno

Varivode – Spomen krst U selima Varivode i Gošić kod Kistanja u ponedjeljak, 28. septembra, biće održana komemoracija u spomen na srpske civile sa područja Šibensko-kninske županije ubijene nakon akcije „Oluja“. Komemoraciju organizuju Srpsko narodno vijeće (SNV) i opština Kistanje. U selu Gošić 27. avgusta 1995. godine ubijeno je sedam starijih srpskih civila – Savo (70), Vasilj (68), Grozdana (75), Marija (81), Kosovka (77), Milka (75) i Dušan Borak (56), dok je desetak dana ranije ubijen i Gojko Ležaić (65). Prije i u vrijeme ubistava u ovom selu nije bilo nikakvih ratnih aktivnosti, saopšteno je iz SNV-a. Skoro dva mjeseca nakon „Oluje“, 28. septembra 1995. godine ubijeno je devet mještana

Nema tog izbjeglice na ovom svijetu koji sebi nije postavio pitanje gdje mu je dom. U mjestu odakle potiče, mjestu gdje je sada ili možda na nekom trećem, samo njemu bitnom kraju? Moja drugarica je izbjegla iz Splita u Knin sa četrnaest godina. Iz Knina u Beograd sa osamnaest. Njena porodica je porijeklom iz bukovačkih sela gdje je dolazila samo na praznike. U Beogradu je studirala i provela najljepše godine života. Zatim je radila i živjela u Požarevcu a danas je u Njemačkoj. Gdje je njen dom? Kod koje table na bezličnom autoputu se nasmije i kaže da je kuća još samo 500 kilometara daleko?   Foto: autor Dvadeset godina od posljednjeg boravka u Kninu očekivao sam

Detalj izložbe “Nezaborav za nestale“ Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“ Dragana Đukić rekla je danas u Beogradu da je, prema evidenciji ovog udruženja, i dalje nepoznata sudbina 2.000 Srba koji su nestali u Hrvatskoj tokom proteklog rata. Ona je na izložbi pod nazivom „Nezaborav za nestale“, koja je danas otvorena u Domu Vojske u Beogradu, istakla da je Udruženje nezadovoljno dinamikom u dosadašnjem procesu rješavanja sudbine nestalih u Hrvatskoj jer se ni dvije decenije od stradanja Srba u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“ problemi izbjeglih i raseljenih ne smanjuju, a proces ekshumacija i identifikacija predugo traje. „Žalosno je da i poslije 20 godina u Hrvatskoj još ima 15 registrovanih

Da li će ikada neko u EU, u toj Evropi, koja toliko poštuje pravo na sopstvenost, i pogotovo pravo na životnu sigurnost, podići glas i organizovati komisiju, komitet, odbor, bilo šta, da se bar približno potvrde činjenice i da to na kraju Hrvatska i plati   Radomir Smiljanić SA zadovoljstvom sam pročitao pre izvesnog vremena, u ovoj rubrici „Večernjih novosti“, napis našeg poznatog stručnjaka, sociologa prof. dr Zorana Avramovića, pod naslovom „‘Agresija’ ili progon Srba“. Apsolutno se, kao i velika većina ljudi, slažem da je u pitanju bio progon Srba prilikom takozvane hrvatske vojne akcije „Oluja“ (Rojters je nazvao tu akciju „Ofanziva na srpske civile“). Međutim, ne može se u stvari to

Iznenadili ste nas! Obično se neko pojavi kada je bitan datum za izbeglice, poput godišnjice „Oluje“. Svim ostalim danima mi smo – zaboravljeni…   Izbjeglice u kolektivnom centru u Krnjači Ovako nas je u kolektivnom centru u Krnjači dočekala jedna Ličanka koja je sa 10 godina, u vreme ratova devedestih, došla u Srbiju i čitavu mladost provodi u kolektivnim centrima. Nije nam ovde mesto Dok se srpska deca rađaju i odrastaju u kolektivnim centrima, gubeći nadu da će ikada započeti normalan život, u susedne barake počeli su da pristižu azilanti, nesrećnici sa Bliskog istoka. Srbi se, kako kažu, dobro slažu s njima. Ponosni su što su Srbija i njeni građani otvorili srce