arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Izbjeglička kolona

Smrt na Kordunu

Među nestalima su i Teodor i Danica Samardžija iz Slavskog Polja na Kordunu za kojima traga njihova kćerka Nada Bodiroga. Prema Izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora, hrvatski vojnici su 7. avgusta 1995. godine, Teodora i Danicu bacili u zapaljenu kuću Šesnaest godina poslije Oluje sve manje svjedočanstava o stradanjima i zločinima koji su augustovskih dana ’95. godine počinjeni nad krajiškim stanovništvom. U Hrvatskoj, prva godišnjica „Oluje“ poslije nepravomoćne haške presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču dolazi u medijskoj tišini o zločinima koji su se desili tokom te hrvatske vojno-redarstvene akcije. Tek na nekoliko dana tu tišinu je prije nekoliko mjeseci razbilo potresno svjedočenje danskih vojnika UNPROFOR-a o stravičnim zločinima nad

amnesty.jpg

Zabrinutost zbog pozdrava zločincima

Organizacija za zaštitu ljudskih prava ‘Amnesti internešnel’ izrazila je zabrinutost zbog pozdrava koji je hrvatska premijerka Jadranke Kosor uputilaratnim  zločincima Anti Gotovini i Mladenu Markaču na proslavi godišnjice vojne akcije ‘Oluja’, u kojoj su počinjeni mnogi zločini nad Srbima. Navodeći da se vode samo tri istrage zločina počinjenih u operaciji „Oluja“, što je ‘nesrazmjerno mali broj u odnosu na broj počinjenih zločina’, ‘Amnesti’ ukazuje da Kosorovine najnovije izjave pokazuju odsustvo političke volje da budu istraženi i procesuirani zločini koje je od 1991. do 1995. godine počinila hrvatska vojska. Ovakve izjave bi mogle bi da pošalju političku poruku kojom se potkopava pravda, što bi moglo da obeshrabri pravosuđe da istraži i procesuira zločine iz „Oluje“,

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Srbi tuže Amerikance zbog „Oluje“

Srbi iz Krajine koji žive u Americi, posle godinu dana čekanja da američko pravosuđe reaguje na njihovu tužbu protiv američkih penzionisanih generala, osnovali su Srpski krajiški sabor, koji bi trebalo uz pismeno ovlašćenje da zastupa i štiti sve Krajišnike doseljene u SAD. „Cilj nam je da dođemo do konačne istine i pravde, i utvrdimo odgovornost američke vojske i njenih generala za genocid nad Srbima u Krajini i za stradanje srpskog naroda u Hrvatskoj“, izjavio je na Saboru duhovni vođa organizacije prota Branislav Končarević. U SAD živi više od 20.000 Srba iz Krajine, koji su se uselili posle progona iz Hrvatske. Najviše ih je u Čikagu, Milvokiju, Rokfordu i u Kaliforniji,

Ubijeni hendikepirani srpski civili

SRPSKO TUŽILAŠTVO POČELO DA ISTRAŽUJE ZLOČIN U DVORU NA UNI

BEOGRAD, 27. APRILA – Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je formiralo predmet u vezi sa ratnim zločinom u Dvoru na Uni, nakon što su o ubistvu srpskih hendikepiranih civila u Hrvatskoj progovorili nekadašnji danski pripadnici UN. Zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je da u ovom tužilaštvu do juče nisu čuli za taj zločin i da je 200 danskih vojnika gledalo masakr devetoro hendikepiranih srpskih civila. „Mi smo sada evidentirali taj predmet. Za sada nismo bili ništa čuli o tom događaju. Tužilac kada čuje za neki događaj, otvori predmet i to smo mi juče upravo uradili“, rekao je Vekarić za B92. On je naveo da se srpsko tužilaštvo čulo sa hrvatskim, koje se

Ubijeni_srpski_civili_u_Dvoru_na_Uni_tokom_operacije_Oluja.jpg

Istraga o likvidaciji Srba u Dvoru na Uni bez rezultata

ZAGREB – U avgustu 1995. godine, dan nakon službenog završetka vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u Dvoru na Uni počinjen je stravičan zločin nad devetero srpskih civila koji su se od ratnih događanja sklonili u tamošnju školu. Prema podacima iz UN-ovih povjerljivih dokumenata do kojih je došao Index.hr, nastalih na temelju svjedočenja očevica ovog događaja – danskog vojnika, saznaje se da „uniformirani muškarci“ koji su počinili zločin na sebi nisu imali oznaku pripadnosti nijednoj vojsci. Istraga o ovom zločinu do danas nije donijela rezultata. O incidentu u Dvoru na Uni veoma malo se zna, a samu priču u javnost plasirala je danska BT televizija, fokusirajući se na pitanje odgovornosti komandanta danske vojske, pripadnika

Franjo Tuđman

Kao da ih nikad nije bilo

Dvadesetak dana poslije „Oluje“, vlak napunjen pripadnicima političke i društvene elite provezao se od Zagreba do Splita, zaustavljajući se na nekim usputnim stanicama. Franjo Tuđman bio je posebno nadahnut u Karlovcu i Kninu. Njegove riječi, koje donosimo u ovom tekstu, našle su svoje mjesto i u haškoj presudi Gotovini i Markaču ZAGREB * „… a ono što je posredno ona vrijednost, koja se ne može izraziti, ta čvrsta budućnost Hrvatske s obzirom da nema više onih koji bi je ugrožavali u hrvatskom nacionalnom tijelu, to se ne može izraziti nikakvim novcem, nego upravo time da je ovim korakom budućnost hrvatskog naroda, suverene i nezavisne hrvatske države, jednom za vazda, osigurana

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.