arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Princip_sprzene_zemlje_Medacki_dzep_poslije_napada_hrvatske_vojske.jpg

22 GODINE OD ZLOČINA NAD SRBIMA U MEDAČKOM DžEPU

Danas se navršavaju se 22 godine od stradanja Srba u akciji hrvatske vojske „Medački džep“ u kojoj je, po principu „spržene zemlje“, ubijeno 88 Srba i spaljena tri sela. Tim povodom parastos za poginule Srbe biće služen u 11.00 časova u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, u organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza“. U Medačkom džepu hrvatska vojska izvršila je agresiju na srpska podvelebitska sela Počitelj, Divoselo i Čitluk kod Gospića. Ubijeno je 88 lica srpske nacionalnosti, od kojih 36 civila. Među ubijenima je i 17 žena, te 26 lica starijih od 60 godina, dok se za 14 još traga. U akciji nije bilo ranjenika, što upućuje na

Starica izmasakrirana u Medačkom džepu

Hrvati još nisu spremni da se suoče sa prošlošću

Hrvatska ni 24 godine nakon zločina nad Srbima u vojnoj akciji „Medački džep“ nije spremna da se suoči sa tamnijom stranom svoje nedavne prošlosti, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“. Iz „Veritasa“ navode da to pokazuje oslobađanje hrvatskog generala Rahima Ademija, izricanje minimalnih kazni Mirku Norcu i Veliboru Šolaji, odbrana sa slobode oficira Josipa Krmpotića i njegovog saborca Josipa Mršića, neprocesuiranje admirala Davora Domazeta i mnogih drugih učesnika u ovoj akciji. „Hrvatska time odvraća prognane Srbe od vraćanja u pusta i šikarom obrasla sela Medačkog džepa, kod Gospića, a s obzirom na to da je 1. jula 2013. godine postala članica EU, mala je šansa da će admiral Domazet biti

Pripadnici hrvatske "vojske"

Sud nije video masakr u Lici

Sud u Hagu potvrdio hrvatske zločine nad Srbima, slučaj iz 1993. ostao nedorečen. U tri lička sela, Divoselu, Čitluku i Počitelju, pobijeno 88 ljudi na najmonstruozniji način NESPORNO je, tvrde pravnici, da presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu Zagreb nije uspeo da dokaže genocidne namere srpske strane u ratnim sukobima. S druge strane, iako protivtužba Srbije nije usvojena, najviša pravna institucija UN potvrdila je da su hrvatske snage počinile masovne zločine prema Srbima u Hrvatskoj. Ali, dešavanja u Medačkom džepu su, kako je naveo i predsednik Tomislav Nikolić, „po svim elementima bića krivičnog dela genocida eklatantan primer njegovog činjenja“. Poznata i kao „Krvavi septembar u Lici“ ili kao akcija „Spržena

Levar_sa_haskim_istraziteljima_kod_Saranove_jame.jpg

Mafijaška šutnja o smaknuću Milana Levara

Četranaest godina nakon ubistva Milana Levara, svjedoka smaknuća stotine srpskih civila u Gospiću, i dalje vlada „omerta“ /mafijaška šutnja/ o ubicama. Levar bio je jedan od onih koji su „iznutra“, kao neposredni svjedoci, davali informacije o zločinima nad Srbima – navode hrvatski portali. Riječ je o prisilnom odvođenje više od stotinu civila Srba u Gospiću sredinom oktobra 1991. i njihovoj masovnoj likvidaciji i akciji „spaljena zemlja“ u Medačkom džepu dvije godine kasnije. Levar je svojevremeno progovorio o mnogobrojnim neistraženim zločinima nad običnim ljudima te političkim zločinima u kojima su žrtve birane na osnovu etničke pripadnosti. Ubistvo Milana Levara nije jedino političko ubistvo koje ni nakon mnogo godina nije dobilo sudski

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 09. septembar 1993. Godišnjica zločina nad Srbima u Medačkom džepu

Hrvatska vojska je iznenada 9. septembra 1993. godine izvršila agresiju na srpska podvelebitska sela u tzv. Medačkom džepu, južno i jugoistočno od Gospića, koja su se osamnaest mjeseci nalazila pod zaštitom UN. Poslije snažne artiljerijske pripreme uslijedio je tenkovsko-pješadijski napad na Divoselo, Čitluk i Počitelj. Srpski narod, vojska i policija vjerovali su u djelotvornost UNPROFOR-a, pa je i zbog te opuštenosti agresor brzo ovladao tim područjem. U ovoj agresiji stradalo je 88 Srba, od čega 46 vojnika, šestorica milicionera i 36 civila, od kojih 26 starijih od 60 godina. Među njima je i 17 žena. Hrvatska strana je po završenoj akciji predala srpskoj strani 52 tijela. U toj akciji ranjenika

Milojko Budimir

BUDIMIR: RATNI ZLOČIN NAD SRBIMA U HRVATSKOJ VEOMA ISPLATIV

BEOGRAD, 23. NOVEMBRA /SRNA/ – Odluka da hrvatski general Mirko Norac bude prije vremena pušten na slobodu potvrđuje da se u Hrvatskoj isplati počiniti zločin, izjavio je Srni predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir. On je rekao da je i ovo znak da je u Hrvatskoj veoma isplativo počiniti ratni zločin, jer počinilac postaje heroj, a ne zločinac, pogotovo ako je taj zločin počinjen na Srbima. „I sama presuda kojom je Norac osuđen na kaznu zatvora od 15 godina za počinjene zločine u Gospiću i Medačkom džepu pokazuje pristrasnost i bolećivost hrvatskog pravosuđa kada su u pitanju Hrvati koji su počinili zločine nad Srbima“, rekao

Medački Džep

SUTRA 21 GODINA OD SISTEMATSKOG I NAMJERNOG UBIJANjA SRBA

BEOGRAD, 8. SEPTEMBRA /SRNA/ – Sutra se navršava 21 godina od zločina hrvatske vojske u Medačkom džepu u kojem je po principu „spržena zemlja“ ubijeno 88 Srba, među kojima 17 žena. U Medačkom džepu hrvatska vojska izvršila je agresiju na srpska podvelebitska sela Divoselo, Čitluk i Počitelj. Iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ ističu da je u aprilu 1991. godine u Divoselu živjelo 344, u Počitelju 307, a u Čitluku 129 žitelja, skoro svi srpske nacionalnosti, a da u septembru ove godine u Čitluku i Počitelju žive po tri stanovnika, dok je Divoselo pusto. U saopštenju se podsjeća da se tragedija u Medačkom džepu odvijala pred očima Unprofora, koji nije bio samo

hrvatska-vojska-glina-1995.jpg

Hrvati mučili Srbe toliko da ih porodice ni mrtve nisu prepoznale

Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević otkrio je, ranije, šest lokacija na kojima to tužilaštvo vodi predistražne radnje u vezi sa zločinima počinjenim nad Srbima od strane hrvatske vojske u “Oluji“. Kao jednu od šest lokacija naveo je područije hrvatskog grada Gospića, gde se, kako saznaje Telegraf.rs, istražuje smrt 39 žrtava. Meštani Donjeg Lapca, u kome je do 1991. bilo 100 odsto srpskog življa, dobro pamte dan kad su u to mesto dovezena 22 mrtvačka sanduka u kojima su bile srpske civilne žrtve s područja Gospića i okoline. Svedok I. B. kaže za Telegraf.rs da će se, dok je živ, sećati tog crnog dana. „Od 22 Srbina koji su svirepo

medacki-dzep9.jpg

20 godina od Medačkog Džepa – zločin bez kazne

– Danas se navršava 20 godina od akcije hrvatske vojske u Medačkom džepu, kada je ubijeno 88 Srba, među kojima 17 žena. Hrvatska je nakon toga srpskoj strani predala 52 tijela, dok ranjenih i zarobljenih uopšte nije bilo, što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o sistematskom ubijanju zarobljenih i ranjenih, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“.  U „Veritasu“ podsjećaju da je general Unprofora /pod čijom je zaštitom bilo srpsko stanovništvo/ Žan Kot bio zaprepašten onim šta je zatekao poslije osmodnevnih borbi i u izvještaju je napisao da u selima kroz koja je prošao nije našao znake života ni ljudi, niti životinja i da je „razaranje potpuno, sistematsko i namjerno“. Uprkos tome,

levar_saranova_jama2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom likvidacije Gospićkih Srba u jesen 1991. godine

Hrvatska vojska i policija su u Gospiću i okolnim mjestima, u jesen 1991. godine,  uglavnom pod maskama, odvodili srpske civile iz njihovih kuća i stanova i likvidirali ih raznim metodama i na više mjesta.Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi (sudije, tužioci, direktori, novinari, policajci, penzioneri…) koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom “demokratskom” režimu. Prema VERITAS-ovim podacima, u tom periodu i na takav način, ubijeno je najmanje 123 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 35 žena, od čega skoro polovina 17. i 18. oktobra.   Milan Levar nad Šaranovom jamom    Među likvidiranima su i deset bračnih parova i četiri para po jednog roditelja i djeteta. Među likvidiranima je i kompletna porodica

medacki-dzep9.jpg

DANAS 19 GODINA OD ZLOČINA NAD SRBIMA U MEDAČKOM DžEPU

MEDAČKI DžEP, 9. SEPTEMBRA /SRNA/ – Hrvatska vojska je iznenada 9. septembra 1993. godine izvršila agresiju na srpska podvelebitska sela u tzv. Medačkom džepu, južno i jugoistočno od Gospića, koja su se osamnaest mjeseci nalazila pod zaštitom UN.“Poslije snažne artiljerijske pripreme uslijedio je tenkovsko-pješadijski napad na Divoselo, Čitluk i Počitelj. Srpski narod, vojska i policija vjerovali su u djelotvornost UNPROFOR-a, pa je i zbog te opuštenosti agresor brzo ovladao tim područjem“, kaže za Srnu predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir povodom 19 godina od zločina u Medadžkom džepu. On podsjeća da je Hrvatska vojska u nastupanju pljačkala, palila, rušila kuće, ubijala i masakrirala civile, vojnike

AI: Ispitati odgovornost oficira HR

Zagreb — Amnesti internešnel smatra da treba ispitati komandnu odgovornost visokih oficira Hrvatske vojske za ratni zločin u Medačkom džepu protiv srpskih civila 1993. Ova organizacija navodi da je „hapšenje petorice osumnjičenih za ratni zločin počinjen u septembru 1993. protiv srpskih civila i ratnih zarobljenika u Medačkom džepu, odnosno selima kod Gospića korak u pravom smeru kad je u pitanju istraga svih ratnih zločina, ali nužno je istražiti i komandnu odgovornost visokorangiranih oficira u toj operaciji“. Po rečima Nikol Dakvort, direktorke programa AI za Evropu i srednju Aziju, iako su ta hapšenja važan korak prema ostvarivanju pravde za žrtve rata od 1991. do 1995. nijedan od uhapšenih 1. marta 2012.

srna.png

BROJNI ZLOČINI UHAPŠENE PETORKE

BEOGRAD, 2. MARTA (SRNA) – Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da je grupa od pet bivših hrvatskih vojnika, koja je uhapšena u Hrvatskog zbog zločina nad Srbima u Medačkom džepu 1993. godine, očigledno pohapšena na osnovu izjava njihovog nekadašnjeg saborca – holandskog plaćenika Johana Tildera. Štrbac je naveo da je i lično poznavao jednog od uhapšenih Krešimira Tomljenovića, koji je bio medicinski tehničar, ali je radio kao doktor po zatvorima za Srbe u Gospiću, i za kojeg se vezuju razna mučna zlodjela. Štrbac je podsjetio da je Tilder, kojeg su Srbi zarobili 1994. godine u tadašnjoj Republici Srpskoj Krajini /RSK/, do detalja u video-zapisu i u

Zagreb

MUP POTVRDIO HAPŠENjA

ZAGREB, (SRNA) – Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ potvrdilo je da su jutros uhapšena petorica bivših pripadnika hrvatske vojske koji su osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u Medačkom džepu kod Gospića 1993. godine. Osim Josipa Krmpotića, komandanta izviđačkog voda Devete gardijske brigade, identitet ostale četvorice uhapšenih još nije poznat. Prema saznanjima hrvatskih medija, dva lica su uhapšena u Gospiću, a ostali u Zagrebu, Bjelovaru i Selcu. Nezvanično se saznaje da su uhapšeni neposredni počinioci zločina koje je otkrila policija, te da im se stavlja na teret ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika. Slučaj vodi zagrebačko Županijsko državno tužilaštvo u kojem zasad ne žele otkrivati

ratni_zlocini_b92.jpg

Hapšenja zbog Medačkog džepa

Zagreb — Hrvatska policija uhapsila petoricu bivših pripadnika Hrvatske vojske zbog sumnje da su počinili ratni zločin nad srpskim civilima u akciji u Medačkom džepu. Dvojica su uhapšena u Gospiću, a po jedan u Zagrebu, Bjelovaru i Selcu, mestu na Primorju kod Crikvenice, potvrdio je MUP, a prenose hrvatski mediji. Još se ne zna identitet uhapšenih, ali se navodi da se radi o neposrednim počiniocima koji se terete za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika. „Prvoosumnjičeni se tereti po komandnoj odgovornosti, a ostala četvorica po individualnoj odgovornosti za ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika“, rekla je agenciji Beta Marina Mandić iz službe za informisanje hrvatskog MUP-a. Svi uhapšeni

NAJNOVIJE VIJESTI

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji,

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika.

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.