arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pologoš: Silajdžić znao za zločine u logorima u Konjicu

Predsjednik Udruženja Konjičana Republike Srpske Zoran Pologoš izjavio je da je Haris Silajdžić obilazio logore za Srbe u Konjicu i dobro znao šta se tamo dešava. „Ovdje je sve jasno. Haris Silajdžić i Alija Izetbegović su, prema svjedočenjima mnogih logoraša, ne samo znali za logore i zločine, nego i potpisivali odluke o osnivanju tih logora. Obilazili su ih“, rekao je Pologoš za „Glas Srpske“. On je istakao da je dokaz da je Silajdžić sve znao i to što je potisao naredbu o razmjeni preostalih zatvorenika 6. oktobra 1994. godine kada je razmijenjeno 166 srpskih logoraša. Pologoš smatra da ima dovoljno neoborivih dokaza, te da je na potezu Tužilaštvo BiH. „Mi

Izvještaj protiv Harisa Silajdžića, zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Konjicu

Ratnom predsjedniku Vlade i ministru inostranih poslova tzv. Republike BiH Harisu Silajdžiću prijeti optuženička klupa, zbog odgovornosti za ratne zločine u Konjicu. Silajdžić je znao i potpisivao odluke o osnivanju logora i sabirnih centara na području Konjica, u kojima je bilo zatočeno oko 2.000 srpskih civila i vojnika, dok ih je 36 u logorima ubijeno. To je navedeno u izvještaju koji je Tužilaštvu BiH dostavila Policijska uprava Trebinje. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/09/06/tvclip030436.mp4 Konjic je bio jedno od najkrvavijih poprišta ratnih zločina nad srpskim stanovništvom, a brojnim prijavama protiv konjičkih zločinaca, dodata je i ova protiv Harisa Silajdžića koji je, kako se navodi u izvještaju, za sve morao znati, a neke odluke je lično

„Priče iz Ratomira“ – knjiga o prvoj liniji fronta

Iz štampe je izašla knjiga „Priče iz RatoMira“, trebinjskog novinara Ratomira Mijanovića, koju čini 25 istinitih kazivanja iz odbrambeno-otadžbinskog rata. Mijanović je priče prikupljao tokom dugog niza godina, nakon čega se odlučio da ih sjedini u knjigu, čije je prvo izdanje gotovo rasprodato. Priče su zanimljive, ali veoma potresne. Govore o događajima sa prve linije fronta širom Hercegovine, gdje su ranjavanje i pogibija najboljih prijatelja bili svakodnevica. Zato su, napominje autor, „Priče iz RatoMira“ svojevrsna „omeđina“ perioda od oktobra 1991. do 1996. godine, u kojem je buktio rat, dok se u pričama traži mir, jer je rat mnogima oduzeo najbolje godine mladosti, unakazio život i odnio najbolje drugove. Mir je

Sa svima lijepo, ni sa kim pošteno!

Gošća iz Srbije Vesna Pešić protjerana je po hitnom postupku iz grada Dubrovnika, a sve zbog vrijeđanja dostojanstva hrvatske države. I neka je! Sve one države koje su ozbiljno utemeljene na genocidu i oblaganoj istoriji poštuju svoje vijekovno uloženo vrijeme u zatiranju izvornog jezika, pisma i kulture. A tek koliko je „tisućljetna Hrvatska“ uložila u taj „združeni zločinački poduhvat“! Pa ko sad smije to skrnaviti?! Ali beogradski maštovita Vesna u svojim (sumalo pa parodičnim) video-klipovima reče samo prostu istinu. I zvanična istorija tzv. „germansko-bečka“, uči nas da su srpska plemena Zahumljani, Konavljani i Travunjani zasnovali slovensku naseobinu na obali Jadrana u blizini latinskog Raguziona, a svoju kulu nazvaše Dubrava po

Konzularna kancelarija Srbije: Želimo da stvorimo uslove za ostanak mladih u Hercegovini

Generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić rekao je Srni da kancelarija u Trebinju, osim pružanja konzularnih usluga stanovnicima, posebnu pažnju poklanja unapređenju privredne, kulturne, obrazovne, medicinske i drugih vidova saradnje ovog dijela Republike Srpske sa Srbijom s ciljem stvaranja uslova da mladi ostaju na ovim prostorima. „Trenutno je u fokusu konkretizacija ekonomske saradnje koja je prepoznata u projektu ‘Hercegovačka kuća’, odnosno pružanje pomoći u organizovanju proizvodnje autohtonih poljoprivrednih proizvoda koji bi se mogli plasirati na tržište Beograda“, rekao je Nikolić i podsjetio da je Konzularna kancelarija Generalnog konzulata Srbije Banjaluka sa sjedištem u Trebinju otvorena u aprilu. On je istakao da će takvim pristupom biti omogućeno zaposlenje značajnog broja

Foto: Ilustracija

Skandal u Gacku: Odavanje počasti zločincima iz Fazlagića kule?

U zloglasnom ustaškom uporištu iz Drugog svjetskog rata Fazlagića Kuli kod Gacka svečano je otvorena spomen-česma u čast stradalim Bošnjacima iz tog sela, a prostor oko česme, ispred koje su počasnu stražu čuvali pripadnici Oružanih snaga BiH, je, osim zvanične zastave BiH, „ukrašavala“ i zelena zastava sa polumjesecom i zvijezdom, kao i ratna zastava takozvane Armije BiH, piše „EuroBlic“. Iako se Fazlagića Kula nalazi na području opštine Gacko i sastavni je dio Republike Srpske, na ovom događaju nije se mogla primijetiti nijedna zastava Srpske. Govornici na ovoj manifestaciji su „objasnili“ da spomen-česma pored lokalne džamije nije izgrađena samo kao znak sjećanja na stradale Bošnjake u posljednjem ratu, već za sve

Suze govore istinu: Film o najmlađem borcu Trebinjske brigade Aleksandru Masleši

U bioskopskoj sali Kulturnog centra Trebinje premijerno je prikazan dokumentarni film “Suze govore istinu”, o najmlađem borcu Trebinjske brigade Aleksandru Masleši, autora Nebojše Kolaka. Šezdesetsedmominutni film potresno je svjedočenje o golobradom dječaku koji je sa šesnaest godina školsku klupu zamijenio puškom i stao na prvu liniju hercegovačkog fronta. Riječi Aleksandrovog devedesetpetogodišnjeg djeda Rada “Nemoj mi zamjeriti što plačem, jer suze govore istinu”, presudile su da Kolak potresni dokumentarni film”Suze govore istinu”. nazove tim imenom. Poslije otkrivanja spomenika Aleksandru Masleši u trebinjskom naselju Bregovi ispred stadiona malih sportova, Kolak je odlučio da napravi dokumentarni film o Aleksandu kako bi otrgao od zaborava herojsko djelo mladog Hercegovca poteklog iz čestite porodice Masleša

Foto: SRNA

Film o Aleksandru Masleši – najmlađem poginulom borcu Trebinjske brigade

U Trebinju je premijerno prikazan dokumentarni film o najmlađem poginulom borcu Trebinjske brigade Aleksandru Masleši pod nazivom „Suze govore istinu“, trebinjskog novinara Nebojše Kolaka. Film traje 67 minuta i govori o šesnaestogodišnjem dječaku koji je napustio dječačku igru i školu, uzeo pušku i otišao na prvu liniju hercegovačkog fronta da brani otadžbinu. U filmu govore njegovi roditelji, sestra i djed. Kolak je istakao da je na dječaka poseban pečat ostavio devedesetpetogodišnji djed Rade. „Nemoj mi zamjeriti što plačem, jer suze govore istinu“, prisjetio se Kolak Radovih riječi, zbog čega se i odlučio za ovaj naziv filma. Govoreći o uspostavljanju kontakta sa porodicom Masleša, Kolak je rekao da mu je za

Pridvoracka_jama.jpg

Fotografije zločina u Pridvoračkoj jami – prvi dio

Trebinjac Danilo Sikimić, imajući dovoljno svijesti o istorijskoj važnosti dokumentarnog dokaza, ratne je 1941. godine, u tada okupiranom Trebinju, dana 6. oktobra otišao do Pridvoračke jame, i krijući – svojim fotoaparatom, ovjekovječio svu strahotu ovog strašnog zločina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. godine. Naime, tog dana Italijani su organizovali vađenje posmrtnih ostataka 13 Srba koje su ustaše bacile u jamu, i to u noći 23-24. juna iste godine. Sikimić je snimio okupljene dobrovoljce, Trebinjce Rada Gurovića i Jefta Škora, kako u vrećama izvlače posmrtne ostatke 12 nastradalih Srba, a Obrena Stijačića neraspadnutog, sa rukama na grudima! Od dobijanja podatka

Spuštanjem cvijeća u rijeku Bunu i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru danas je obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve kada je nestalo 431 lice srpske nacionalnosti, protjerano više od 30.000 Srba i uništena sva srpska imovina.

Obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve

Spuštanjem cvijeća u rijeku Bunu i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru danas je obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve kada je nestalo 431 lice srpske nacionalnosti, protjerano više od 30.000 Srba i uništena sva srpska imovina. Na današnji dan 1992. godine zapaljena je i Saborna crkva Svete trojice u Mostaru, tada najveća pravoslavna bogomolja na Balkanu, a nakon toga i svi pravoslavni hramovi u dolini Neretve. Obilježavanje je organizovala Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje, koja ujedno obilježava i Dan nestalih istočne Hercegovine. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje Aljonka Dželetović rekla je da se 1992.

Spomenici_svestenika_Bozidara_Sarenca_i_Hakije_Sarica_jedan_do_drugog_1.jpg

Ima li igdje većeg spomenika ljudskosti? (Foto)

Spomenici sveštenika Božidara Šarenca i Hakije Šarića koji su na današnji dan prije 77 godina ubijeni zajedno i bačeni od strane ustaša u jamu Panduricu nedaleko od Ljubinja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2015. godine. Godine 1919, otac sveštenika Božidara Šarenca, stari prota Stevan, iako izmučen robovanjem u Aradu sačekao je crnogorske komite i uveo ih u crkvu Rođenja presvete Bogorodice. Tamo ih je natjerao da se zakunu, da ljubinjskim muslimanima neće faliti dlaka sa glave. Tako je i bilo! 1941. godine Hakija Šarić je poput svog zemljaka Stevana digao glas protiv zločina. Istina njegov glas je otišao u prazno

Bradina - spomen obilježje ubijenim srpskim mještanima Foto: RTRS

Bradina- 26 godina od zločina nad srpskim civilima

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca, u Bradini je obilježeno 26 godina od zločina nad Srbima, koji su počinile muslimanske i hrvatske snage iz Konjica. U logorima je ubijeno 70 mještana, a za ove zločine pravosuđe BiH do sada nikoga nije osudilo. U Bradini se 25. maj 1992. godine duboko urezao u sjećanje starice Nedeljke Žuže. Toga dana ubijen joj je sin, drugi odveden u logor, da bi potom od neprijateljske granate u Hadžićima poginuo njen maloljetni unuk. – Svog sina sam sahranila ovdje kod ove jelike. Mlađi sin je bio u zatvoru, a poslije rata smo odselili u Bratunac. tamo je počeo da radi, ali je umro od posljedica prebijanja u zatvoru. Ostala sam sama – kroz plač govori

Srpske žrtve - Bradina (Foto:starmo.ba)

Zločin nad Srbima i dalje bez kazne

U Bradini je danas liturgijom i parastosom u Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, te polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u porti, obilježeno 26 godina od zločina koji su nad Srbima u ovom konjičkom selu počinile muslimanske i hrvatske snage. Liturgiju i parastos služio je iguman Danilo iz manastira Žitomislić. U Bradini je na najbrutalniji način 25. maja 1992. godine ubijeno 48 srpskih civila, a preostali su odvedeni u logore ili protjerani, njihova pokretna imovina opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni. U logorima su život izgubila još 22 stanovnika Bradine, dok se za pet još traga. Preživjeli raseljeni Srbi iz Bradine svake godine u maju dolaze iz svih dijelova Republike

Konjic - pomen

Počast za 383 srpske žrtve stradale u Konjicu

Danas je odata počast za 383 srpske žrtve, stradale tokom rata u opštini Konjic. Oko sedam hiljada Srba koji su prije rata živjeli u Konjicu, raseljeno je širom svijeta. Konjičani su svojim mrtvima odali poštu u Gacku, gdje je prije dvije godine izgrađen zajednički spomenik za civile i borce. Na mermeru uklesana 383 imena. Među njima djeca, žene, starci, žrtve logora Čelebići i Musala, borci, pripadnici Druge hercegovačke lake pješadijske brigade. Konjic je jedna od najstradalnijih opština za srpski narod, gdje su u masovnim zločinima ubijane kompletne porodice. „Ubijen mi je otac, stric, brojna rodbina, a evo hvala Bogu mi živi se okupljamo savke godine da ih se sjećamo, upalimo svijeće“,

Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački Grigorije rekao je da Bradina, mjesto nezapamćenog stradanja Srba, treba da bude vječita opomena i podsjetnik da niko nikada više ne smije dozvoliti da ovom zemljom zavladaju mržnja, osveta i strah.

Bradina – vječita opomena i podsjetnik da se zločin nikad više ne ponovi

Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački Grigorije rekao je da Bradina, mjesto nezapamćenog stradanja Srba, treba da bude vječita opomena i podsjetnik da niko nikada više ne smije dozvoliti da ovom zemljom zavladaju mržnja, osveta i strah. On je rekao da „jedino što rat ne može i što nikada nije mogao a to je da ugasi srce u kojem obitavaju Bog, pravda, istina, mir i dobrota“. „Svaki čovjek u BiH koji je prognan iz zavičaja, kome je srušen dom, kome je ubijen otac, brat, sestra, kum, prijatelj, neka zna da je najvažnije što ljudi mogu sve oteti jedni drugima, ali srce i ono što nam je u srcu ne mogu uzeti. Iz

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.