Šibenik – Grafiti mržnje „Svi Srbi su četnici’, „Za dom spremni’ i ustaško slovo „U’ osvanuli su četvrtak ujutro preko cijelog pročelja šibenske Osnovne škole Vidici. Kako javlja portal Šibenik.in, a prenosi Portal Novosti, policija je popodne napravila očevid, nakon čega je sporni natpis prefarban. Darko Relja, ravnatelj OŠ Vidici, u izjavi za medije je potvrdio da ga je kontaktirala policija koja traga za nepoznatim počiniteljima. Kazao je da ne zna tko je pozvao policiju budući da radnici škole nisu ranije vidjeli grafit napisan crnim sprejem. – Takvo izražavanje je nasilje i apsolutno sam protiv govora mržnje. Riječ je o grafitu koji je za svaku osudu i protiv tih strašnih poruka

Bivši šef splitskog Vojno-istražnog centra „Lora“ Tomisllav Duić i vojni policajac Emilio Bungur, koji se terete za zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima i civilima u logoru „Lora“ 1992. godine, pušteni su danas iz splitskog zatvora. Sudija Vladimir Živaljić odlučio je da im istražni zatvor bude zamijenjen mjerom opreza koja podrazumijeva redovno javljanje policiji. Živaljić je objasnio da su Duić i Bungur dugo vremena proveli u zatvoru, prvi 11 mjeseci, a drugi više od dvije godine, ne računajući služenje kazne u slučaju „Lora 1“, prenose hrvatski mediji. „Istražni zatvor je najstroža mjera. Ako može, uvijek se primjenjuje blaža. U slučaju određivanja istražnog zatvora, traži se brzo postupanje, a ovo je složen

Udruženje Srba iz Hrvatske ocijenilo je da učestale provale u posljednje vrijeme u crkve Eparhije dalmatinske pokazuju koliko bi bilo neodgovorno vratiti ikone i druge bogoslužbene predmete koje potražuje Hrvatska, kada nije u stanju da zaštiti objekte Srpske pravoslavne crkve. „Ova dešavanja predstavljaju do sada neviđeni vandalski čin, jer su se na meti napada našle pravoslavne svetinje, što vrijeđa čast i dostojanstvo pravoslavnih vjernika“, navodi se u saopštenju ovog udruženja. U Udruženju upozoravaju da posebno zabrinjava činjenica da su počinioci ovih napada i dalje nepoznati, na osnovu čega se može zaključiti da hrvatska policija ne želi da ih otkrije kako bi bili adekvatno sankcionisani. Izbjegli i prognani Srbi, navodi se

U Dalmaciji je obijeno pet pravoslavnih hramova, saopštila je Srpska pravoslavna crkva /SPC/, izrazivši zabrinutost zbog ovog do sada neviđenog vandalskog čina. U saopštenju Eparhije dalmatinske navodi se da je policijska stanica u Drnišu ustanovila da je između 6. i 8. marta obijeno pet pravoslavnih hramova u drniškom kraju. Policija je prilikom uviđaja utvrdila da, osim nestanka manjeg iznosa novca, na tim vjerskim objektima nije pričinjena veća materijalna šteta. Obijene su Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Baljcima, Crkva Svetog Luke u Štikovu, Crkva Svetog Georgija u Kričkama, Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Miočiću i Crkva Svete Petke u Kanjanima. „Imajući u vidu da je Crkva Svetog velikomučenika Georgija u Kričkama

KISTANjE – U selu Đevrske koje se nalaze u sastavu opštine Kistanje, održan je parastos nekadašnjem vođi dalmatinskih Srba Savi Bjelanoviću koji se svojim političkim radom u drugoj polovini 19. vijeka zalagao za prava Srba u Dalmaciji, ali i narodno opismenjavanje.  Parastos za upokojene služio je sveštenik Eparhije dalmatinske Đorđe Veselinović u prisustvu pedesetak okupljenih mještana, poštovaoca lika i djela Save Bjelanovića. Sava Bjelanović rođen je u dalmatinskom selu Đevrske 1850. godine. Bio je osnivač Srpske narodne stranke u Primorju, ali i osnivač i urednik Srpskog lista i Srpskog glasa. U svojoj političkoj borbi borio se za prava Srba, ali i Hrvata, a njegovi zemljaci i poštovaoci njegovog lika i djela

Udruženje za povratak Srba ( UPOS ) na područje Ravnih Kotara i Bukovice u saopštenju za javnost ukazuje kako već godinama pokušava animirati srpske predstavnike u Hrvatskoj i Državu da se učini više za povratak srpskog stanovništva. Svakodnevno se u emisijima spominje pad broja stanovnika iz godine u godinu, a ništa se ne čini da se vrate oni koji su otišli nakon operacije “Oluja”. Srbi koji se nisu uspeli vratiti, a višestruko ih je više od onih koji su se vratili, podigli bi ljudski potencijal i popunili prazan prostor države, te stvarali nove vrednosti, kako su to i činili vekovima pre, navodi se u saopštenju.  Dodaju kako je “tužno da

Knin – U Kninu je danas samo prividno mirna atmosfera. Srbi koji su se vratili u ovaj grad ne žele čak ni u priči da se vraćaju u prošla vremena, kada je tokom vojno – policijske operacije “Oluja” proterano više od 250.000, a ubijeno više od 1.000 Srba iz Hrvatske. Strah kod Srba i dalje postoji, a Hrvati svakodnevno potpaljuju vatru, ispričali su samo za Telegraf.rs meštani ovog grada.  – Naši ljudi tamo nemaju osnovne uslove za život. Žive bez vode i struje, a prodavnice i domovi zdravlja su udaljeni i po nekoliko kilometara. Mladi imaju veliku želju da se vrate u svoje rodno mesto, ali na tome sve i ostaje. Oni jednostavno

Drago Krpina danas govori o »najvećoj nepravdi u Hrvatskoj« koja se »svih ovih godina radi prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske«. Doista, teško je naći većeg pravednika od funkcionera koji je početkom rata predvodio prisilne deportacije civila… Svih proteklih dvadeset i pet godina najveća nepravda u Hrvatskoj radi se prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske, a posebno prema onima koji su i lično sudjelovali u njenoj odbrani – kazao je to u intervjuu Novom listu Drago Krpina, hrvatski političar i pjesnik, jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice i njezin saborski zastupnik u četiri mandata, glavni urednik

U Cetini danas nema ni trgovine ni pošte, ali zahvaljujući internetu Cetinjani mogu komunicirati sa djecom, što im je dovoljno da se osjete dijelom civilizovanog svijeta. Za ostalo se sami snalaze. Ovdašnjem stanovništvu, nenaviklom na udobnosti savremenog svijeta, malo je potrebno za sreću U dalmatinskom kršu, ispod zapadnih obronaka planine Dinare, ugnijezdilo se živopisno selo Cetina. Ovo plodno polje ispresijecano je vodenim tokovima istoimene rijeke koja je ovom kraju podarila mnoštvo prirodnih ljepota, ali i plodnost škrtoj dalmatinskoj zemlji. Zbog toga je ovaj kraj od pamtivijeka bio na meti osvajača, a u njemu se bez volje i nadljudske upornosti teško opstajalo. Tako je bilo u prošlosti, a ni danas nije