arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Bastašić: Breme dramatičnog porodičnog iskustva nije lako ni za potomke žrtava Pokolja ni za potomke dželata

7. februar 2021.

U petak 05. februara 2021. na RTS – Radio Beograd 1, gost emisije „U središtu pažnje“,  bio je Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Udruženje okuplja potomke i poštovaoce žrtava kompleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića, srpski kandidat za nagradu „Oskar“, premijerno je prikazan u bioskopima nekoliko američkih država. Distribuciji su prethodile brojne polemike, sporna ocena magazina „Varajeti“ da je reč o srpskoj propagandi, reagovanja domaćih zvaničnika i rat na društvenim mrežama između srpskih i hrvatskih korisnika. Kako je i zašto srpski film toliko uzburkao duhove? Kako je moguće da istina o događajima od pre osam decenija, ispričana

Ispovijest pukovnika Vojske RS Daneta Lukajića (3): Sud povjerovao profesionalnim lažnim svjedocima

3. februar 2021.

Ne mogu da shvatim da jedan sud kao što je Županijski sud u Zagrebu, a poslije i Vrhovni sud Hrvatske svojim presudama vjeruje lažima i profesionalnim svjedocima optužbe, a da ne vjeruje svjedoku odbrane Božidaru Kneževiću samo zato što je Srbin, ni mojim oficirskim izvještajima kao zvaničnim dokumentima. Autor: Darko Momić Ovo kaže penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske Dane Lukajić koji je 20. januara ove godine iz zatvora u Glini prebačen u Kazneno-popravni zavod Tunjice na izdržavanje šestogodišnje zatvorske kazne za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima koju mu je u montiranom procesu izrekao Županijski sud u Zagrebu, a potvrdio Vrhovni sud Hrvatske. On kaže da je osuđen na osnovu iskaza

Ispovijest pukovnika VRS Daneta Lukajića (2): Pravda ne stanuje u hrvatskom pravosuđu

2. februar 2021.

Pravda nije zadovoljena i zato su moji advokati iskoristili vanredni pravni lijek i podnijeli tužbu Ustavnom sudu Hrvatske, a ukoliko ni tamo ne dočekam pravdu, ići su do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, jer želim sa svog imena da skinem etiketu ratnog zločinca. Ovim riječima nastavlja svoju ispovijest penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske Dane Lukajić koji je 20. januara ove godine iz zatvora u Glini prebačen u Kazneno-popravni zavod Tunjice na izdržavanje šestogodišnje zatvorske kazne za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima koju mu je u montiranom procesu izrekao Županijski sud u Zagrebu, a potvrdio Vrhovni sud Hrvatske. – Pravda i istina ne stanuju u hrvatskom pravosuđu, bar za

Ispovijest pukovnika Vojske RS Daneta Lukajića, osuđenog u montiranom procesu pred hrvatskim pravosuđem (1): Sve su izrežirali s ciljem satanizacije mene, Srpske i Srba

1. februar 2021.

Nikada nikoga u životu nisam udario, a kamoli nemoćnu osobu u logoru, savjesno sam obavljao svoju dužnost u logoru za ratne zarobljenike “Manjača” tokom teških šest mjeseci 1992. godine i potpuno sam nevin čovjek i pred Bogom i pred ljudima. Ovim riječima svoju ispovijest za naš list počinje penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske Dane Lukajić koji je 20. januara ove godine iz zatvora u Glini prebačen u kazneno-popravni zavod Tunjice na izdržavanje šestogodišnje zatvorske kazne za ratni zločin nad zarobljenicima koju mu je u montiranom procesu izreklo hrvatsko pravosuđe. – Nisam ništa činio što je zabranjeno Ženevskom konvencijom. Činio sam sve što sam bio dužan i zahvaljujući tome mnoga nedjela

LUKAJIĆ U BANjALUCI: Pukovnik Vojske RS posle dve i po godine izručen iz Hrvatske

22. januar 2021.

Pukovnik Vojske RS u penziji Dane Lukajić, koji je u Hrvatskoj u maju 2019. godine osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina, prebačen je iz Hrvatske u zatvor u Banjaluci. U Sudskoj policiji RS „Novostima“ je rečeno da su Lukajića preuzeli sa graničnog prelaza Velika Kladuša. Lukajiću je Županijski sud u Zagrebu na teret stavio ratni zločin nad zarobljenicima na Manjači kod Banjaluke iz 1992. godine. Osim po komandnoj odgovornosti, optužen je i da je lično maltretirao zarobljenike. Uhapšen je 30. juna 2018. godine u Ličkom Petrovom Selu dok je putovao na obeležavanje Dana sećanja na Jadovno i 77 godina od stradanja više od 40.000 ljudi u kompleksu ustaških

Pukovnik Dane Lukajić stiže u Republiku Srpsku na služenje kazne

20. januar 2021.

Dane Lukajić pukovnik Vojske Republike Srpske u penziji koji je u Hrvatskoj osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina, stiže na izdržavanje kazne u KPZ u Banjaluci. Lukajića su, kako saznaje ATV, danas preuzeli pripadnici MUP-a Republike Srpske i on bi uskoro trebalo da stigne u KPZ. Lukajiću je Županijski sud u Zagrebu na teret stavio, kako je navedeno u optužnici, počinjeni ratni zločin nad zarobljenicima na Manjači kod Banjaluke. Osim po komandnoj odgovornosti optužen je i da je lično maltretirao zarobljenike. Optužnica i presuda ne odgovaraju činjenicama i zasnovane su na lažnim svjedočenjima ljudi koji žele da od Manjače naprave nešto što nije tačno i ljudima kao što

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području mjesta Šibuljina, Prokike i Brinje

4. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOSPIĆ – JADOVNO – PAG Obračun ustaša sa svojim protivnicima Sredinom aprila 1941. godine, stanovnici Velebitskog Podgorja izbezumljeno su posmatrali pokrete italijanskih trupa kroz njihova sela. Škole su bile raspuštene. Niko nije radio u poljima. Napušteno blago tumaralo je po Velebitu. Ubrzo su počele stizati naročito nepovoljne vjesti o događajima unutar novoosnovane hrvatske države. Čitavo Podgorje duboko je potresala vijest o hapšenju istaknutog patriote Divka Budaka u Karlobagu. On je bio jedan od najstarijih organizovanih članova komunističke partije od 1921. godine. Tada je imao 44

Početak freskopisa u Smiljanu

17. novembar 2020.

Blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima započeli su radovi na živopisanju hrama Svetih Apostola Petra i Pavla u Smiljanu. U ovom hramu je službovao srpski prota Milutin Tesla otac jednog od naših najvećih naučnika Nikole Tesle. Nikola Tesla je kršten u ovom hramu 1856. godine. Pre početka freskopisanja hrama predhodili su pripremni radovi zidova hrama. Freskopisanje hrama vrši sveštenik Milan Radusin diplomirani ikonopisac iz Eparhije dalmatinske. U Smiljanu se 1697. godine pominje drveni hram i 17 srpskih kuća, a nalazi se i na spisku pravoslavnih parohija u Karlovačkom generalatu iz 1700. godine. Zidani hram sagrađen je na temeljima te stare crkve izgrađene od drveta, a izgradnju je odobrila carica

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo „Otkosom“ novembra 1991.

1. novembar 2020.

Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni „Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.“ (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9). Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Autor: Danka Kojadinović English Preživeo sam Jasenovac 1941. i „Otkos“ na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata

POGLED: Bastašić – Da se utvrdi Dan sećanja na srpske žrtve (VIDEO)

19. oktobar 2020.

Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata. “Naša stručna javnost do danas nije ustanovila Dan sećanja na žrtve genocida počinjenog nad srpskim narodom, mi taj datum nemamo. Nemamo ni muzej, ni memorijalnu sobu niti kompleks posvećen srpskim žrtvama, a svu svoju energiju usmerili smo da se dodvorimo hrvatskoj istoriografiji” – kaže Dušan Bastašić, predsednik Udruženja “Jadovno 1941”. Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata. “Prvi likvidacioni centar u Hrvatskoj je bio u Gospiću. U taj kompleks su bile uključene bezbroj kraških jama

Bastašić: Profesore, zašto osporavate Pokolj?

11. oktobar 2020.

Još ne tako davno, istoričar Goran Latinović je za udruženje građana Jadovno 1941. i njegove osnivače znao reći da su spiritus movens na polju čuvanja sjećanja i pamćenja na srpske žrtve Genocida. Šta se to u međuvremenu desilo, što je u potpunosti izmjenilo tu percepciju? U nedavnom intervjuu beogradskom listu Pečat, prof. dr Goran Latinović se (opet) okomio na odluku udruženja građana Jadovno 1941. da terminološkom odrednicom Pokolj imenuje zločin Genocida počinjen nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i pozove akademsku zajednicu i najširu javnost da odluku podrži. Kada se istoričar, koji predaje nekoliko obaveznih i izbornih predmeta iz nacionalne savremene istorije, vanredni profesor i Prorektor za naučno-istraživački rad

Umanjivanjem broja srpskih žrtava Jasenovca negira se Pokolj

16. septembar 2020.

Teško pada kada se neka zvučna imena iz sastradalne jevrejske zajednice, javno slože sa hrvatskom procjenom broja žrtava kompleksa logora smrti Jasenovac – Donja Gradina. Piše: Dušan J. Bastašić Hrvatski istoričar Dragan Markovina se opet oglasio na portalu Peščanik . Baš nešto „zaredao“ ove godine. Sjećate se, to je jedan iz malobrojne ekipe hrvatskih povjesničara koji pored Hrvoja Klasića, Tvrtka Jakovine i Ive Goldštajna, interpretirajući istorijske činjenice vezane najčešće za srpsko – hrvatske odnose u prošlom vijeku, godi srpskom uhu naspram notornih Josipa Jurčevića, Igora Vukića, Zvonimira Despota, Stjepana Razuma i (ima ih još) da ne nabrajam dalje. Slovi kao umjeren, odmjeren i jugonostalgičan pa ga mediji iz Srbije rado

Posljedice COVID -19 na pamćenje žrtava Jadovna i Paga

9. septembar 2020.

Mada je Jadovno bilo preteča Jasenovca, ne smijemo ni pomisliti da bi slične posljedice mogle snaći i organizatore sutrašnjeg okupljanja u Zagrebu. Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. po mnogo čemu je bilo drugačije nego proteklih deset godina. Ne samo da je taj za nas važan molitveni i komemorativni skup po prvi put održan u Srbiji, daleko od mjesta stradanja na Velebitu i ostrvu Pagu nego je izostala i očekivana pomoć institucija R. Srpske. Ove godine, prvi put od 2010. godine, izostala je i finansijska pomoć od strane Republičkog sekretarijata za vjere, Ministarstva prosvjete i kulture Vlade R. Srpske. Danas je na adresu udruženja od strane direktora sekretarijata, gospodina

VIDEO: Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2020.

7. septembar 2020.

Pogledajte reportažu rađenu u produkciji udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke o Danu sjećanja na Jadovno 1941, obilježenom jedanaestu godinu za redom. U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u selu Slanci, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2020. i održan pomen za 38.000 srpskih žrtava sistema koncentracionih logora smrti Gospić–Jadovno–Pag i sve ostale žrtve Pokolja, genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Ove godine, zbog epidemije, porodice i poštovaoci žrtava nisu mogli da odu na mjesta stradanja na Velebitu i Pagu ali su se u velikom broju okupili kod naše svetinje nedaleko od Beograda. Pomen za nevino stradale Srbe u NDH služio je otac Stefan iz

Manastir Slanci: Pomen žrtvama logora Gospić–Jadovno–Pag

27. avgust 2020.

Istoričar prof. dr Miloš Ković smatra da sećanje na genocid u NDH treba da bude ugrađeno u temelje srpskog nacionalnog identiteta. U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u selu Slanci kod Beograda održan je pomen za 40.000 žrtava koncentracionog logora Gospić–Jadovno–Pag. Ove godine, zbog epidemije, porodice i poštovaoci žrtava nisu mogli da odu na mesto stradanja. Pomen za nevino stradale Srbe u NDH služio je otac Stefan iz manastira Svetog arhimandrita Stefana u Slancima i rekao da ne samo da je važno sećati se žrtava, već da one treba i da nas upute ka porukama iz jevanđelja. „Njihova žrtva ima pun smisao upravo u tome ako nas prizove ka životu vrlinskom,

NAJNOVIJE VIJESTI

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA