arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Ratko Dmitrović

Drumovi Meri Daram

19. mart 2016.

Sve je u englesko-srpskim odnosima hladno, proračunato i racionalno. Uvek i samo na srpsku štetu, razume se Englezi na Balkan dolaze samo zbog velikih interesa ili zbog velike muke. Tako je od srpske revolucije, predvođene Crnim Đorđem, preko Dizraelija i Istočnog pitanja pa sve do danas. Kad nešto može da se završi preko posrednika, sa stalnim „izvođačima radova na terenu“ Englezi to obave (tu su bez premca) ako procene da je neophodna vojna intervencija, makar i kroz bombardovanje svojih saveznika (1944. godina) ili bivših saveznika (1999. godina) onda se vojno interveniše. Treći oblik snažnijeg britanskog spuštanja na Balkan je, naravno, diplomatija; klasična, ambasadorska ili i ova koju upravo demonstrira princ

Svetozar Livada: Zatrli Srbe i njihovu baštinu u Hrvatskoj

12. mart 2016.

Zašto se Srbima u Hrvatskoj sve to dogodilo, gde je njihova pojedinačna ili kolektivna krivica, pitao je svojevremeno penzionisanog univerzitetskog profesora Svetozara Livadu jedan visokorangirani UNHCR-ov diplomata kome nije bilo jasno čime su Srbi u Hrvatskoj zaslužili takvu golgotu. – Srbi su žrtve istorijskog nekažnjenog zločina – odgovorio mu je Livada. U intervjuu za „Vesti“ Livada objašnjava da je istorijski zločin „onaj zločin kojim su pogođeni ljudi i njihove institucije, dobra, zavičaj, baština, uključujući i groblja i prostor“.Srbi su žrtve istorijskog nekažnjenog zločina: Penzionisani univerzitetski profesor Svetozar Livada   Ko stoji iza tog zločina, ko je naručilac i poslodavac? – Izučavajući rasne zakone NDH, njenu genocidnu politiku, stratišta, karakter preko

Ratko Dmitrović

Katedra za mržnju

5. mart 2016.

Njima je svaka odbrana Srba mržnja, srpski nacionalizam, fašizam, prilika za obračun sa onima koji srpske teme, teške, veoma složene, bolne, sagledavaju kroz vizuru suprotnu njihovoj GDE je granica između prava na mišljenje i prava drugog da ga to mišljenje ne ugrozi. Imamo li svi ista prava? Pre sedam dana, na ovom mestu objavio sam tekst na koji su neki reagovali s penom na ustima. Ti neki su bez značaja, laka roba, ali su potegli teške reči i zato ovi redovi. Ti neki, koji svoju političku ideju (oni se sve vreme bave samo politikom) temelje na građanskom principu, na pojedincu, u slučaju teksta u “Novostima”, u spominjanju Filipa Davida, nisu

Ratko Dmitrović

Komunizam je Hrvatima dao što nikome nije

27. februar 2016.

Decenijama se i u Beogradu i u Zagrebu izbegava otvorena rasprava o tome šta je komunizam doneo narodima bivše Jugoslavije, pre svega Hrvatima i Srbima, kakve je tragove i darove tu ostavio, a razlog bežanja od ove priče leži u istini da nikome na svetu komunisti nisu podarili takve blagodeti kao Hrvatima  Svaka rasprava o tome šta je komunizam iza sebe ostavio na Balkanu, posebno na prostoru bivše Jugoslavije, svede se na slatko sećanje na miran i stabilan život, oslobođen straha za egzistenciju, budućnost dece, stan, hranu… ili na priču o totalitarnom sistemu koji je zatvarao i ubijao svoje protivnike, progonio njihove porodice i prijatelje. BEZ JAVNOG RAČUNA U obe postavke ima istine, ali nijedna od

Ratko_Dmitrovic.jpg

Više od netrpeljivosti

26. februar 2016.

Da li su Srbi negde i nekada zaslužili da Filip David ponižava njihovog predsednika? Jesu, za vreme Drugog svetskog rata, kad su od konc-logora sačuvali porodicu David. To se, jednostavno, ne radi, nepristojno je, nije svojstveno kulturnom čoveku, to izleće kao iz kutija šibica uskih ljudskih okvira, zasniva se na netrpeljivosti, isključivosti, pomalo i mržnji. Da, u pitanju je skandalozan postupak pisca Filipa Davida u Narodnoj biblioteci Srbije, prilikom dodele nagrade za najbolju knjigu (“Kuća sećanja i zaborava”) kada je isti, primajući priznanje, rekao: “Moram da se ogradim od prisustva predsednika Tomislava Nikolića. Poštujući instituciju predsednika, ja od devedesetih ne podržavam njegovu politiku”. Nikolić je sedeo u prvom redu, tri

U Drugom svjetskom ratu izgubio četiri sina

22. februar 2016.

Tužni Mateja Bogdanović iz Azanje izgubio je u Drugom svjetskom ratu četiri sina: Branimira (1921-1941, učitelja, ubijenog u selu), Živadina (1919-1945, pravnika, streljanog na Kočevju), Svetozara (1913-1945, učitelja, streljanog na Kočevju) i Svetomira (1925-1945, maturanta gimnazije, umrlog u Beču).   Starac je u znak žalosti za njima nosio bradu do kraja života. Pamtimo ih – i to je naša najveća pobeda. Priredio: Nemanja Dević  

Akademik Matija Bećković

Bećković: U narodu još živi kult pjesnika i poezije

21. februar 2016.

Srpski akademik Matija Bećković rekao je večeras u Bijeljini da u narodu još živi kult pjesnika, poezije i da toga skoro više nema nigdje na svijetu, te da ga Bijeljina i često vraćanje ovom gradu uvijek iznova podsjete na slavna vremena pjesništva. Govoreći stihove, u kojima je opjevao istorijske ličnosti, ali i na vrlo originalan i duhovit način pravio parodije na aktuelne situacije današnjice, Bećković je držao sve vrijeme pažnju generacijski različite publike zajedno sa članovima SKUD-a “Semberije”. Bećković, koji je u Centru za kulturu “Semberija” dočekan ovacijama publike, rekao je da nije ni čudo što ga Bijeljina podsjeća na slavna vremena poezije i pjesništva, jer je u zavičaju možda

Ratko Dmitrović

Radenska bez srca

20. februar 2016.

Srbija sa velikim silama, mora da razgovara pognute glave, da traži razumevanje, ako treba i milost, ali da isti takav odnos ima prema Sloveniji, e to ne može da se razume NIKADA Srbija tu lekciju odnosa među državama i narodima naučiti neće, a krajnje je prosta, jednostavna i glasi: prema velikima kako moraš, prema malima kako tebi odgovara. Prošlo je skoro stotinu godina otkako je Srbija žrtvovala svoju državnost, posebnost, slavu, istoriju… zarad interesa tuđina, malih naroda i naroda u pokušaju. Ti mali, koji ne mogu, niti će ikada moći da pokažu bar jedan grob, zadužbinu, dvorac sopstvenih careva i kraljeva (nisu ih imali) uzvratili su Srbima mržnjom, genocidom, etničkim

Efraim Zurof i episkop Jovan Ćulibrk (Foto: Tanjug)

Aktuelno i danas: Pismo Episkopu Jovanu Ćulibrku

9. februar 2016.

Obraćam vam se lično, jer ste posljednjim istupom gurnuli šaku u ranu, koja ne zarasta ni nakon 74 godine i koja se prenosi u mojoj porodici sa koljena na koljeno. Gospodine Episkope, predsjedniče Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, predsjedniče Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, predsjedniče Komisije grada Beograda za izgradnju Memorijalnog kompleksa na Starom sajmištu. Za razliku od prvog pisma kojim sam vam se obratio kao osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banja Luke, ovaj put vam se obraćam lično. Razlog tome ne leži u činjenici da sam nedavno dobio pismo sekretara Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, a kojim vi predsjedavate, u kome me se kao

Matija Bećković

Bećković: Svakih sto godina potreban novi Vuk Karadžić

8. februar 2016.

Na ovim prostorima neophodno je da se svakih sto godina pojavi novi Vuk Karadžić da bi uveo narodni jezik u književnost, rekao je danas akademik Matija Bećković nakon što mu je uručena Vukova nagrada za 2015. godinu. On je dodao da se danas niko ne pridržava Vukovog načela “piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano”. “Niko više ne piše onako kako govori. Svako danas čita između redova, ispod napisanog i onako kako nije napisano”, rekao je Bećković, koji je u ime dobitnika Vukove nagrade za prošlu godinu zahvalio žiriju i Kulturno-prosvetnoj zajednici koja tu nagradu dodjeljuje. On je istakao da je usmena književnost velika privilegija naroda. “Srpski narod je

Ratko Dmitrović

Zlo pušteno s lanca

5. februar 2016.

Ništa novo nije se dogodilo u Hrvatskoj. Samo je zlo držano pod kontrolom, zarad ulaska u EU. Brisel kaže da je sve unutar Hrvatske njena interna stvar i otuda uslovi Nikoliću, otuda provala fašizma u državi koja je za samo pet godina Srbe svela sa 13 na t Javnost će, izgleda, ostati uskraćena za istinit odgovor na pitanje da li je službeni Zagreb sredinom januara zaista dostavio Kabinetu predsednika Srbije (ili je kanio da dostavi) spisak od pet uslova koje Srbija mora da ispuni da bi uopšte došlo do službenog odlaska Tomislava Nikolića u Zagreb. Ali, kako god da bude, nešto je bilo. Neko je tih pet uslova u Zagrebu

Srpskom pjesniku Matiji Bećkoviću za poemu "Vera Pavladoljska" u Mrkonjić Gradu je uručena književna nagrada "Pjesma nad pjesmama", koju svake godine dodjeljuje Klub umjetničkih duša iz ove opštine.

Matiji Bećkoviću nagrada “Pjesma nad pjesmama”

4. februar 2016.

Srpskom pjesniku Matiji Bećkoviću za poemu “Vera Pavladoljska” u Mrkonjić Gradu je uručena književna nagrada “Pjesma nad pjesmama”, koju svake godine dodjeljuje Klub umjetničkih duša iz ove opštine. Bećković je naglasio da je u srpskom jeziku zapečaćena istina o srpskom stradanju, življenju, sudbini, i on jedini nije mogao biti ubijen, niti zapaljen. “Ne postoji neka druga institucija u kojoj bismo imali sačuvano blago koliko u svom srpskom jeziku. Nemamo ni u jednoj biblioteci, arhivi, trezoru, ni ćivotu koliko imamo u njemu, jer je jedini živi svedok od kada postojimo”, rekao je Bećković. On je istakao da je srpski jezik proslavljen i ovjenčan slavnim i besmrtnim djelima, kao što je srpska

Nemanja Dević: Prebilovci su temelj, ali i ogledalo – svih nas

30. januar 2016.

Obraćanje profesora Nemanje Devića na otvaranju izložbe „Prebilovci“ u Ambasadi R. Srbije u Londonu na Savin dan, 27. januara 2016. Vaše ekselencije, časni oci, uvaženi skupe, Nobelovac Elijas Kaneti je u svom poznatom delu „Masa i moć“ pisao o simbolima nekih naroda, sa znacima sa kojima se pripadnici tih „zajednica sećanja“ najdublje identifikuju. Za Francuze, to je nesumnjivo – revolucija. Svakog jula, slaveći događaje iz 18. veka koji su izmenili istoriju čovečanstva, građani Francuske su na ulicama, veseli i kao nikad do tada jednaki, dok pevaju „Marseljezu“. Nemci imaju dva simbola: šumu i vojsku. Stabilni i uređeni drvoredi, kruto drvo sa tvrdom korom – to je simbol sa kojim se

Ratko Dmitrović

A, ko vas plaća?

30. januar 2016.

Već tridesetak godina u Srbiji je izloženo kritici i prljavim napadima sve što je nacionalno, a napadači, plaćeni iz inostranstva, zaštićeni su i nedodirljivi kao svetinje. Kuda to vodi? Država Srbija, od vrha pa sve dole do lokalne vlasti, ne sme da bude u vlasničkoj strukturi nijednog medija. Državna televizija se ne računa, ali se podrazumeva, po briselskoj logici, da se Vladi Srbije blokira svaki uticaj na uređivačku politiku “javnog servisa”. Ovi zahtevi iz EU skoro da su ispunjeni, ostalo je samo da se pravno raščisti situacija s “Novostima” i “Politikom”, zamršena u vreme vladavine “demokratskih snaga”. I, šta smo dobili: Srbija ne sme da se meša u srpske medije

NAJNOVIJE VIJESTI

MOM DEDI NIKOLI

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA