arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Slabo sila prašta za srušena im carstva, zbog stava i inata Srbin vazda strada

U ritmu gluvog glamočkog kola, ovi su se stihovi početkom meseca prolomili nad Šaranovom jamom, jednom od stratišta logora Jadovno na Velebitu. Kad se spoje Glamočko gluvo, Pavlina Radovanović i Beogradski sindikat nastane pesma o stradanju koja je simbolično povezala čitav srpski narod… od Kosova i Metohije, preko Beograda i Bosanske Krajine do Šaranove jame, stratišta na Velebitu na kojem je prvi put zvanično emitovana. Odslušana je u tišini, kao himna, a Feđa Dimović iz Beogradskog sindikata posle svega, nije krio emocije. Zahvalan na pozivu da prisustvuje Danu sećanja na žrtve logora Jadovno, kaže da su mu se, dok je slušao pesmu i gledao ljude oko sebe bukvalno tresle noge.

Bastašić: Malo ko zna za jadovničku golgotu

Oružane formacije Nezavisne Države Hrvatske, predvođene ustaškim emigrantima i pomognute lokalnim hrvatskim stanovništvom katoličke i muslimanske vjere, u ozakonjenom zločinu počinile su masakr, bez premca u Drugom svjetskom ratu. D. Bastašić; FOTO: Nikola Zajc / Jadovno 1941. Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Banja Luka, na Sabranju povodom Dana sjećanja na Jadovno, na Velebitu kod Šaranove jame, 01. jula 2023. godine Pomaže Bog braćo i sestre, Časni Oci, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske, dragi prijatelji, poštovani gosti. Hvala Vam što ste danas ovdje u Lici, da zajedno, četrnaestu godinu za redom, obilježimo Dan sjećanja na Jadovno 1941. Blagodarimo episkopu

Đurđica Dragaš: Pustilo nas je naše Divoselo da se pronađemo, dotaknemo i radujemo plačući

Spavajte mirno, rođeni moji!!! Pronašla sam vas, rođeni moji, pod zelenim pokrovom, među divljim travama, u šumi izrasloj iz vaših kostiju. Vodilo me srce, ranjeno i željno. Vodila me krv vaša što teče mojim venama. Dozivali ste me, znali ste da vas tražim, u mraku divoseljačkom, u muci našoj zajedničkoj. Znam da ste mi se radovali! Radovala sam se i ja vama! Osetili ste moju ruku na vašem hladnom uzglavlju, moj drhtavi poljubac, moje suze na crnoj, krvavoj zemlji divoseljačkoj. Smirivali ste moje ludo srce, brisali tugu, radovali se mom životu. Tešili ste me iz svoje mračne, samotne postelje. Prepoznali ste moj osmeh, vatru u očima i beleg na levom

cirina-kuca.jpg

Dušan J. Bastašić: Šta učenici u Srbiji (ne)uče o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu

Dvanaest minuta u čitavom današnjem osnovno-školskom obrazovanju u Srbiji, posvećeno je temi NDH, Pokolju, karakteru počinjenog zločina, mjestima zločina, sredstvima i načinu počinjenja zločina, žrtvama, zločincima i posljedicama zločina. (Napomena urednika: Ovaj prilog je prvi put objavljen 21. maja 2020.) Pandemijsko zlo koje nas je snašlo, uslovilo je učenike da nastavu prate putem interneta ili na TV ekranima. Tako su i njihovi roditelji dobili priliku da pored uvida u školske udžbenike, saznaju šta njihova djeca uče iza zatvorenih vrata učionica. Učenici osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, 06. aprila su na RTS-u iz predmeta istorija, pratili predavanje nastavnice Bojane Stevanović na temu: Drugi svetski rat – ratna stvarnost i stradanja.

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Banjoj Luci

Promocija knjige u Banjoj Luci, biće održana 27. maja 2023. godine u 18 časova u prostoru Izložbenog salona Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, ulica Jevrejska br. 30. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske

NAJAVA: U Bijeljini tribina „Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava“

Sa blagoslovom Episkopa zvorničko – tuzlanskog Gospodina Fotija, Udruženje Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini i Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, organizuju javnu tribinu. O pravnom nasilju, koje je bilo uvod u fizičko nasilje, govoriće doc. dr Sanja Savić. O kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag i važnosti sjećanja i pamćenja na žrtve Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, govoriće dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: VELIKA SALA CENTRA ZA KULTURU BIJELjINA Patrijarha Pavla 1 Ponedjeljak, 15. maj 2023. u 20 časova.

NAJAVA: U Zandamu i Roterdamu tribina „Jadovno – preteča Jasenovca“

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Sveti Nikola u Zandamu, i Crkvene opštine Svete Trojice u Roterdamu, Holandija, organizuje dvije tribine. „Jadovno – preteča Jasenovca„ – Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava – Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH– Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca– More podvelebitskog kanala, naša druga plava grobnica– U potrazi za jamama, mjestima stradanja Gost na tribini, Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVAPAROHIJA SVETI NIKOLAStationsstraat 131506 DA Zaandam, HolandijaPetak, 12. maj 2023. u 19 časova. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVACRKVENA OPŠTINA SVETE TROJICE

Đurđica Dragaš: Priča o Desi iz Divosela

Došla si mi noćas u snu… prvi put. Došla si mi noćas u snu…prvi put… U šuštavoj beloj haljinici, s dečjim rukama, s očima punim neba. Smešile smo se jedna drugoj jer… mi smo ista krv! Pričala si mi o tom danu, o jutarnjoj rosi i požutelom, ustalasanom klasju. Mirisale smo zajedno sveže skuvano mleko i jele tvrdi hleb. Šaputala si mi o majčinom skutu i dedinom brku, o rumenom dečaku Jovanu. Jurile smo za šarenim teletom, milovale zvezdu na konjskom čelu, slušale ptice i šumu… Prepoznavale smo jedna drugu, bez dodira i pogleda jer… mi smo ista krv! Pričala si mi o strahu, o očevoj bori na čelu, o

O večitoj deci Jasenovca

Svi mediji na srpskom jeziku u proteklih nekoliko dana, baš uoči dana sećanja na Jasenovac (nemamo praznik koji se ovako zove, već se radi o obeležavanju proboja poslednjih logoraša 22. aprila 1945) preneli su vest koja bi bila neka vrsta satisfakcije žrtvama: Muzej žrtava genocida u Beogradu došao je u posed spiskova dece spasene u misiji Diane Budisavljević. Piše: Nemanja Dević Rečeno je da se radi o originalnim spiskovima sa imenima 5.800 dece, uglavnom srpskih siročića sa Kozare, za koji se mislilo da je izgubljen, ili uništen, a koji precizno govori o njihovom identitetu i sudbini. Zašto su ti spiskovi danas važni? Smelom akcijom Diane Budisavljević oko 12.000 dečaka i

U Beogradu održana Međunarodna naučna konferencija o Jasenovcu

U Beogradu je 22.i 23. aprila održana Međunarodna naučna konferencija „Odjeci Jasenovca – Saglasni i nesaglasni narativi“. Bila je to 21. po redu godišnja konferencija koju Institut za istraživanje Jasenovca iz Njujorka organizuje u znak sećanja na žrtve trostrukog genocida počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. Ove komemorativne konferencije su dvadeset  godina održavane u Njujorku, i ovo je prvi put da su se učesnici okupili u glavnom gradu Srbije. O različitim aspektima istorije stradanja stotina hiljada nedužnih ljudi u NDH i kulturi sećanja na njih, govorili su doajeni među istoričarima iz Srbije, akademik dr Vasilije Krestić i vojni istoričar magistar Antun Miletić, kao i istaknuti stručnjaci iz inostranstva

TRIBINA: Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Sveti Vasilije Ostroški u Oslu, organizuje tribinu. „Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava“ Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH– Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca– More podvelebitskog kanala, naša druga plava grobnica– U potrazi za jamama, mjestima stradanja Gost na tribini, Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banjaluke. Premijerno: 12. aprila 2023, u ekspediciji udruženja Jadovno 1941, locirana je još jedna kraška jama u kojoj su ubijane žrtve 1941. godine, „Ševića jama“, iznad sela Klanac, Pazarište, sjevero – istočno od sela Smiljan. Posle više decenija, ova gotovo zaboravljena jama

Na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje

Često se na tužnom i patnjama išaranom licu u najmanjem dobru najlepši osmeh vidi. Iz muke i šibanja izrodi se iskustvo i čvrstina, otpornost na sve udarce i zahvalnost za svaki mali dar. Iz siromaštva, uz rad i trud, izrodi se i izrasta bogata, široka duša. U kući siromaha nekada je najbolje vidljiva ljubav – i koliko je za istinsku sreću malo potrebno. A na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje. Meni je Bog dao da vidim mnoga takva stradalna mesta: u Hercegovini, u Lici, na Kosovu i Metohiji… gde se naš narod našao pred istrebljenjem, pa ipak uporno na svom kamenu ili

Đurđica Dragaš: Desino stablo

Naš trag, naša nada, naše jutro!!! Zovem se Desa.Pet mi je godina. Ne znam jesam li se rodila kad se sejalo žito il’ kosila mirisna trava.Možda sam došla na ovaj svet u mećavi, dok je oko kuće zavijala bura.Možda su me donele ptice što se u proleće vraćaju s juga.Ne znam…Ne stiže majka da mi kaže… Imam bracu Jovana.Imam i babu i djeda.Imam strica, strinu.Imam puno rođaka i komšija.Svi smo tu, al’ nema mame i tate… Sanjam ih često, pamtim njihove ruke i obraze, sećam se majčinog mirisa i očevih brkova. Plačemo nekad ja i moj Jovan kad pada kiša… da se ne vidi!Dozivamo ih kad divlji vetar lomi drveće…

Protest udruženja Jadovno 1941. protiv parakanonizacije Alojzija Stepinca u Evropskom parlamentu

Kardinala Nezavisne Države Hrvatske, Alojzija Stepinca, ponovo će u Evropskom parlamentu pokušati prikazati kao svetog, na konferenciji koju 21. marta organizuje EU poslanica Željana Zovko iz redova HDZ-a. Piše: Dr Dušan Bastašić Nakon što je pod krovom Evropskog parlamenta, institucije izrasle na tekovinama antifašističke Evrope, služena misa, promovisana knjiga i postavljena izložba o Alojziju Stepincu, sada se najavljuje i konferencija o tom presuđenom ratnom zločincu, na kojoj ga se želi lažno prikazati kao sveca. Neprihvatljiva je izjava portparolke Evropskog parlamenta, Delfin Kolar, da sve to ne organizuje Evropski parlament. Dakle, slijedi da se konferencija i sve prateće manifestacije „samo“ dešavaju pod krovom Evropskog parlamenta. Na taj način se svemu tome

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Nikola Milovančev: Hrvatski problem – članak jednog umnog i čestitog Hrvata iz 1921.

„I ako hrvatska narodna duša boluje, verujem u zdravi narodni instinkt, verujem u one latentne sile, koje leže zakopane duboko u narodnoj duši, a koje će, kad se probude, ubiti sve zarazne klice, koje danas muče dušu hrvatskog seljaka.„ Genocid, biološko uništenje Srba, samo je potvrda zapažanja dr Zdravka Kovačevića iz 1921. – Srbi, koji su pre 100 godina u bivšem kotaru Slatina bili najbrojniji, svedeni su na manje od 10% Zato mogu bez grižnje savesti ustvrditi da se samo obmanjujemo verujući u ljubav hrvatskog seljaka spram srpskog mu druga, naprotiv danas hrvatski seljak (a velikim delom i kaputaš) mrzi srpskoga seljaka i Srbe u opće i nije ih nikada iskreno voleo.Zdravko

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.