Skočite na sadržaj
Svedočenje akademika Matije Bećkovića, pesnika, osvedočenog borca za očuvanje srpskog nacionalnog bića i vere Pravoslavne o jednoj “bezgrobnoj vojsci” izdatoj od strane saveznika i rastrgnutoj u komunističkom teroru. O znanim i neznanim junacima koji svojim životima platiše ljubav prema Bogu i Rodu, Kralju i Otadžbini. Izvor: PRIJATELj BOŽIJI
Odgledah „Oluju“. Čekala sam namerno da se malo slegne prašina, da prođe ona uobičajena euforija koja prati premijere ovakvih filmova. Čekala sam baš onako kako svake godine, na godišnjicu naše tragedije, čekam da prođu komemoracije, govori, parastosi, s jedne i slavlje i euforija s druge strane. Otišla sam u bioskop sama jer uvek mi je tako najlakše da se suočim s mukom i iskušenjem. A baš to sam očekivala od filma koji se bavi temom koja mi je obeležila život. Iako sam poslednjih dvadesetak dana pročitala i čula najrazličitije komentare (od osporavanja do divljenja) po glavi mi se „motala“ samo jedna rečenica Jove Maksića. Baš uoči premijere, Jovo, koji inače tumači
U ove praznične dane, na isteku kalendarske godine, nastojimo sagledati i procijeniti da li je udruženje Jadovno 1941. tokom 2022. godine učinilo dovoljno i opravdalo povjerenje Vas koji ste na bilo koji način pomogli našu misiju. Pomogli i podržali bilo kroz posjete i čitanje priloga na sajtu www.Jadovno.com , našim stranicama na društvenim mrežama, prisustvovali našim tribinama, učestvovali na obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2022, bilo da ste donirali novac ili opremu za naš rad. Najkraće, ono što bih izdvojio od urađenog je slijedeće: Ako već niste: PRIJAVITE SE ODMAH NA VIDEO KANAL JADOVNO 1941. https://www.youtube.com/channel/UCU0C… – Vas to ne košta ništa, a udruženju će mnogo značiti –
Kraj jedne i početak nove godine, vreme kada pravimo planove, ali još više podvlačimo crtu, zbrajamo i oduzimamo, razmišljamo o proteklih dvanaest meseci. Da li smo mogli bolje, jače, uspešnije? Jesmo li ispunili obećanja data sebi i drugima, jesmo li „varali na kontrolnom“, razočarali ili usrećili svoje bližnje, možemo li da, bez stida, pogledamo svoj odraz u ogledalu? Iako je sigurno mnogo onih koji se ne osvrću i ne prave planove, onih koji žive samo za danas, verujem da je ipak više nas koji sebi postavljamo sva ova pitanja! Sećam se… i 2022. smo dočekali bez snega, u debelom plusu. Nije nam ipak, onako globalno, donela baš mnogo sunca i lepote.
Arhitektonsko rješenje koje bi trebalo da bude uzor najavljenom timu je Memorijalni centar u Starom Brodu na Drini, nedaleko od Višegrada, autora Novice Motike. ENGLISH Obećanja o izgradnji Memorijalnog centra Donja Gradina slušamo već godinama. Intenzivnije od 2010. godine kada je urađen prvi prijedlog projekta koji nije dobio zeleno svjetlo na javnoj raspravi u Banjoj Luci. Prije godinu – dve od zvaničnika se moglo čuti da će projekat raditi jedna poznata kuća iz Amerike. Danas, na sastanku dva srpska Predsjednika, Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, nije pomenuto koje je to projektno rješenje. Nezamislivo je da Memorijal u Donjoj Gradini arhitektonski bude izgrađen po uzoru na memorijale žrtvama Holokausta kao npr.
Promocija knjige u Novom Sadu, biće održana 8. decembra 2022. godine u 18:30 časova u prostoru Tribina mladih, Katolička porta br. 5. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit… Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog
Probudite se! Zna se ko, po onoj narodnoj, uči na tuđim, a ko na svojim greškama. Ne bih da koristim teške reči odmah na početku, ali baš o toj poslovici sam razmišljala gledajući objave i čestitke koje su po društvenim mrežama, povodom „Dana Republike“, delili moji zemljaci, sapatnici, Krajišnici. Ono što su ranom zorom započeli osvedočeni i zadrti komunisti i jugonostalgičari, tokom dana i večeri (u skladu s vremenskim zonama u kojima se nalaze) nastavili su zemljaci rasuti po svetu, izbeglice, ljudi koje je na taj put bez povratka odvela upravo ideologija i sistem kojima su se tog dana klanjali. Kap koja je prelila čašu bio je prilog u RTS-ovom
The architectural solution that should be a model for the announced team is the Memorial Center in Stari Brod on the Drina river, not far from Višegrad, by Novica Motika. SRPSKI We have been hearing promises about the construction of the Donja Gradin Memorial Center for years. More intensively since 2010, when the first project proposal was made, which did not get the green light at the public hearing in Banja Luka. A year or two ago, one could hear from the officials that the project would be done by a well-known company from America. Today, at the meeting of the two Serbian Presidents , Aleksandar Vučić and Milorad Dodik, it was not
V sentяbre 2014 goda, v organizacii Fonda edinstva pravoslavnыh narodov, я učastvoval v konferencii posvящennoй 70-letiю osvoboždeniя Moldovы i Юgo-Vostočnoй Evropы ot fašizma, v Kišineve, Moldova.Pervogo dnя konferencii, prяmo pered načalom, vse učastniki vstali i tiho govorili: veteran, veteran… Я obernulsя i uvidel krepkogo starika, kotorый vošel i sel rяdom so mnoй. SRPSKI Эto bыl Mirko Sirovina, gercegovinec, opolčenec-dobrovolьec 1941 goda, a zatem partizan, čelovek, kotorogo srazu posle voйnы otpravili v Rossiю, v Sovetskiй Soюz, dlя doobučeniя, i v 1948 godu, vo vremena Informbюro , on rešil ostatьsя tam. Na konferencii, konečno že, я govoril o lagernom komplekse Gospič-Яdovno-Pag, gde bыlo ubito 38 tыsяč serbov, i эta moя rečь, kotoraя
Na nedavno održanom naučnom skupu u Vranju, pokrenulo se pitanje šta jug Srbije predstavlja u srpskoj prošlosti i sadašnjosti. I nije moglo a da ne zaboli samo ovlaš dodirivanje činjenica koje govore o Gvozdenom puku iz Toplice, preko srpskog Mančestera kao sinonima za međuratni Leskovac, do Tike&Špica, rođaka iz provincije i “močanja“ kao prvih asocijacija za srpski jug stotinak godina kasnije. Bilo bi vrlo zanimljivo da nam neki master rad na odeljenju za istoriju u Beogradu pokaže (znam da se to neće dogoditi) koji su motivi juga bili dominantni u srpskoj štampi 1920-ih, koji 1930-ih, a koji 2020-ih godina i kako se i pod kojim uticajima ta slika menjala. Ali,
Čiji je Nikola Tesla? Da li je Srbin, Hrvat ili možda Amerikanac?! Odgovor na to pitanje koje, s vremena na vreme „zapali“ internet i ustalasa srpsku i hrvatsku javnost, sasvim je očigledan i jednostavan tamo gde je sve počelo – u Teslinom Smiljanu. I ne, nećete taj odgovor pronaći u modernom Memorijalnom centru, među neobičnim eksponatima i zbunjujućim podacima prema kojima su Tesle vlaškog porekla. Istinu, jednu i jedinu, spoznaćete u crkvi Svetih Apostola Petra i Pavla koja odnedavno ponovo krasi ovo ličko selo. Hram Srpske pravoslavne crkve, u kojem je službovao Nikolin otac Milutin, i u kojem je 1856. godine kršten čovek koji će „obasjati svet“, obnovljen je 2006.
Neko bi to prepoznao kao čin autošovizma, neko kao manifestaciju duha samoporicanja ili antisrbizma ali je neupitno da je riječ o činu vređanja žrtava i njihovih potomaka. U dnevnom izdanju novina kao i na portalu kompanije Novosti, 27. oktobra ove godine, objavljen je prilog pod naslovom „ BEOGRADSKE STAZE STRADANjA: Na mapi budućih školskih ekskurzija biće i mesta masovnih ubistava Jevreja, Roma i Srba u prestonici“ autora R. Dragovića. Tema priloga je vezana za nedavnu inicijativu Muzeja žrtava genocida, upućenu ministru prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja g. Branku Ružiću da se obilasci mjesta ratnih stradanja uvrste u obavezne programe rekreativnih nastava, studijskih putovanja i učeničkih ekskurzija osnovnih i srednjih škola
Promocija će biti održana 01. novembra 2022. godine u 19 časova u Etnografskom muzeju, Beograd, Studentski trg 13. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit… Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd i Zemaljskog
Na prednjoj strani nalazi se koalicija, koja se u komunističkoj vizuri na ovim prostorima udružena borila protiv tzv. NOP-a: ustaše, Italijani, Nemci i četnici. Na početku rata, četnik, da li iz početnog sažaljenja ili kukavičluka, okreće glavu i beži od sukoba sa partizanima. Na drugoj kompoziciji, ista koalicija udara na nejač. Dok otac Hercegovac, rodoljub, prkosi zločincima, majka čuva decu koja su joj se svila oko suknje. Ali četnik sada nasrće prvi, sa isukanom kamom, da kolje. I to je to. Ovakva spomen obeležja nisam zapazio u hrvatskim selima, već u srpskim u kojima je trebalo konstruisati simetriju u zločinima „domaćih izdajica“, četnika (Srba) i ustaša (Hrvata), često i uz
U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit… Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Recenzent knjige je dr Tatjana Mikulić, muzejski savetnik Etnografskog muzeja Beograd, a značajan
Hrvatska otvoreno slavi jedan pokret i ideologiju koji su na najbrutalnije načine
Ne mogu da se načudim našem čuđenju zbog Tompsonovog koncerta. Jedna civilizacija
Dinara po sredini mene. Raspolutila me. Raspolućena sam Dinarom. Ja sa dva
Nismo zaboravili stradanje naših najmilih krvavog ljeta 1941. godine u srpskom selu
Još jedan juli u Livanjskom polju okupan pamćenjem i ogrejan toplinom plamena
Danas više nego ikada treba podsjećati na istorijsku lekciju koju su srpski
Opet suze sa prađedovskih izvora ličkih, pomešane žalosnice i radosnice. To su
Ubijeno je 14 Srba, među kojima po jedan katolik i musliman. Iz
Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između
Ko li će, posle mene, sem Like, pamtiti Vrebac? Onaj iz mamine
Na današnji dan 1992. godine u Konjicu su ubijeni Đura, Vlasta, Petar
Ne postoji ovozemaljska zapovijest, niti zakon koji može da nas odvoji od
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.
Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
