arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Srbe niko nije pitao za jugoslovenski eksperiment, a on se pokazao fatalnim za srpske interese

Proteklih dana, nizom uglavnom skromnih skupova, obeležavana je stogodišnjica proboja Solunskog fronta.  Značaj tog događaja iz rane jeseni za Srbe – kako u dvema okupiranim kraljevinama tako i u habzburškim zemljama – bio je uistinu nemerljiv. Sa vojnog stanovišta, ukazao je na značajnu ulogu jednog „perifernog“ ratišta u ubrzanju kolapsa neprijatelja na ključnom, konkretno zapadnom frontu. U strateškom smislu, ono šta Britancima nije uspelo amfibijskom operacijom na Galipolju 1915. uspelo je Saveznicima na balkanskom frontu septembra 1918. U realizaciji tog zadatka srpska je vojska odigrala odlučujuću ulogu. Na političkom planu, proboj fronta u Makedoniji ogledao se tokom jeseni 1918. u dramatičnim zbivanjima širom austrougarskih zemalja. Kao plod munjevitog prodora srpskih

Svi antifašisti zaslužuju počast

U Srbiji će nastaviti da žive dva narativa, o Titu i generalu Mihailoviću. – Oslobodilačka borba je tradicija na koju možemo da budemo ponosni. Jedan skorašnji datum prošao je i ovoga puta potpuno nezapaženo – 31. avgust, kada je pre 77 godina Loznica oslobođena od nemačke okupacije. Bio je to prvi slobodni grad, neki kažu i u tadašnjoj Evropi, što je i u našoj javnosti manje-više nepoznat podatak. Zato sve više istoričara, naročito onih koji se bave istraživanjima Drugog svetskog rata na našim prostorima, smatra da bio ovaj datum mogao da se uvede kao novi Dan ustanka. Decenijama je sedmi juli važio kao Dan ustanka, ali je on ukinut 2001.

HARADINAJ PRETI RATOM: Ako se granice pomere trebaće opet vojničke čizme

Haradinaj naveo da neće prihvatiti nikakav dogovor sa Beogradom koji podstiče „izmenu granica“ i da taj plan ne smatra ozbiljnim. Premijer tzv. Kosova Ramuš Haradinaj kaže da je čak i sam razgovor o „pitanju granica Kosova“ opasan po stabilnost regiona, prenosi danas prištinski portal „Telegrafi“. „Granice Kosova su uspostavljene (vojničkim) čizmama, a ne za stolovima i u pregovorima… Ako se one pomere, mnoge vojničke čizme sa obe strane biće ponovo potrebne“, rekao je Haradinaj televiziji „Kljan“ sa sedištem u Tirani. On je naveo da neće prihvatiti nikakav dogovor sa Beogradom koji podstiče „izmenu granica“ i da taj plan ne smatra ozbiljnim. „Posle sve što se dogodilo, ne mogu da verujem

Knez_Pavle.jpg

Knez Pavle Hrvatima sačuvao Istru

Zašto je Jugoslavija odbila sporazum sa Italijom uoči početka Drugog svetskog rata. Beograd 1941. odbio sporazum sa Rimom o razmeni stanovništva iz Istre i sa KiM Benito Musolini pozdravlja kneza Pavla i kneginju Olgu Preuzimajući vlast u ime kralja Petra Drugog, knez Pavle je bio duboko svestan evropske realnosti tih godina, da se Versajski sistem raspada i da je Nemačka postala ona poluga koja stvara novi poredak. To je značilo da u toj konstelaciji odnosa Jugoslavija mora da pronađe svoje mesto. Početkom tridesetih godina prilike na evropskoj sceni uticale su na to da glavni spoljnotrgovinski partner Jugoslavije postane Nemačka. Iz arhivske zbirke dokumenata kneza Pavla s Kolumbija univerziteta, do koje

siptarski-zlocini.jpg

Džamija na zgarištu

Zapisi o arbanaškim zločinima nad Srbima. Za vreme okupacije oteto je više od 400 Srbkinja. Muslimanska verska zajednica, u kojoj su apsolutnu većinu činili Šiptari, nije se tim povodom oglašavala. Deo sveštenstva bio je politički pasivan, ali se malo njih zalagalo za versku i nacionalnu toleranciju i izjašnjavalo protiv pljački i ubijanja. Imam Ram Zatrić, iz Istoka, u propovedima je pozivao vernike da ne učestvuju u napadima na naseljenička sela i da pomažu proteranim porodicama, Mula Ahmet, iz Tomanca, ostao je upamćen po podršci i pomoći koju je pružao Srbima. Primer Bujanca kod Lipljana. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 5. avgust 2016. godine.) Ovakvih

Gotova žalba na presudu Nediću

Danas ističe rok da se advokati žale. Pripreme žalbe na rešenje Višeg suda u Beogradu od 11. jula, kojim je kao neosnovan odbijen zahtev za rehabilitaciju Milana Nedića, premijera Srbije tokom Drugog svetskog rata, biće predata do sredine nedelje. To je, za „Novosti“, potvrdio Zoran Živanović, pravni zastupnik predlagača rehabilitacije. – Danas ističe rok za podnošenje žalbe, koju privodimo kraju, i sutra ćemo je i predati. Po našem mišljenju, u presudi ima dosta propusta, na šta ćemo ukazati Apelacionom sudu – kaže kratko Živanović, ne želeći da otkriva detalje. Apelacioni sud nema zakonski rok u kome mora da stavi tačku na ovaj predmet, a predlagači rehabilitacije ne očekuju da će

Miša Janketić

Stravična životna priča Miše Janketića: Molio je da mu ne kažu gde žive sinovi čoveka koji mu je ubio majku

Miša Janketić, jedan od velikana srpskog glumišta, ne priča često o svom životu. U svojoj potresnoj ispovesti ispričao kako je ostao bez oba roditelja i jako mlad postao staratelj svojoj sestri Mileni Miša Janketić, jedan od velikana srpskog glumišta, ne priča često o svom životu. Ipak, sad već daleke 1973. za Yugopapir je u svojoj potresnoj ispovesti ispričao kako je ostao bez oba roditelja i jako mlad postao staratelj svojoj sestri Mileni, ali i šta je uradio kad je godinama kasnije saznao da sinovi ubice njegove majke žive u komšiluku. „Sećam se dobro tog dana 1943. godine. Kolona naših je izlazila iz Pljevalja. Kolona partizana. Išli smo za njom. Ispraćali

Slavoljub Slava Ković

Petokraka urezana u čelo: Dečaka Slavu su zarobili Nemci, ali su ga mučili „naši“

Slavoljubu Slavi Koviću nije bilo suđeno da okusi život u svoj njegovoj lepoti. Rođen u teškom siromaštvu, bačen je u ratni vihor baš kad je krenuo da gradi budućnost. Prišao je partizanima, ali je nakon sloma Užičke republike pao u ruke Nemcima. No, mnogo gore, pao je u ruke domaćim izdajnicima. Ne kaže se džabe da je „poturica gori od Turčina“ Slavoljub Ković je rođen u Bogatiću 21. avgusta 1924. godine, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,u siromašnoj porodici koja je dodatno propala ranom smrću oca, kada je Slava, kako su mu tepali, imao svega tri godine. Oca, dakle, nije ni upoznao. Živelo se izrazito teško, država bez socijalnih službi

Foto Tanjug

Položeni venci na Spomenik obešenim rodoljubima

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević položio je, u ime Vlade Srbije venac na Spomenik obešenim rodoljubima na Terazijama, u znak sećanja na pet građana Beograda koje je nemački okupator obesio 1941. godine Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja ZoranĐorđević položio je, u ime Vlade Srbije venac na Spomenik obešenim rodoljubima na Terazijama, u znak sećanja na pet građana Beograda koje je nemački okupator obesio 1941. godine. Đorđević je istakao da negovanje tradicije oslobodilačkih ratova jedan od prioriteta ministarstva koje vodi i da nećemo nikada zaboraviti stradanje civila i svih koji su se borili za oslobođenje naše zemlje. „U narednom periodu ćemo posvetiti mnogo

Niko Bartulović

Nikola Milovančev: Srpski književnici Dalmacije postradali od titoista

O stradanjima četvorice književnika iz Dalmacije (Niko Bartulović, Đuro Vilović, Silvije Alfirević, Josip-Sibe Miličić) Intervju sa akademikom Matijom Bećkovićem (NIN br. 2149) obradovao me je saznanjem da uprava Udruženja književnika Srbije radi na postavljanju spomen-ploče srpskim književnicima stradalim 1941-1945. a dosad prećutanim. S obzirom da je akademik Bećković pozvao na saradnju, iznijeću ovdje nekoliko činjenica i svjedočenja značajnih za dopunu i korekciju podataka o četvorici književnika iz Dalmacije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. avgusta. 2017. godine. 1) Niko Bartulović, rijetko uman i čestiti čovjek, veliki i iskreni jugoslovenski rodoljub (ideolog Orjune), ubijen je početkom 1945. godine a ne 1943. godine kao

FOTO: BLIC / RAS SRBIJA

Misterija Dražinog groba: Da li je istina u dokumentima koje skriva porodica nekada važne ličnosti komunističkog režima?

Misterija groba Dragoljuba Draže Mihailovića, ali i način egzekucije, ponovo je aktuelizovana i upravo su ta dva pitanja za istorijsku nauku jedino što je ostalo nepoznato u životu i delovanju vođe prvog antifašističkog pokreta otpora u Drugom svetskom ratu. Četiri godine nakon što je Viši sud u Beogradu rehabilitovao komandanta kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini, generala Dragoljuba Dražu Mihailovića, i vratio mu građanska prava koja su mu bila oduzeta u političko-ideološkom procesu komunističkog režima 1946. godine, kada je i ubijen, priča o generalu ponovo je u žiži. Ovaj put, to je zahvaljući Amerikancima, tačnije Kopredsedavajući srpskog Kokusa u američkom Kongresu, Tedu Po. Ovaj kongresmen iz Teksasa nedavno je premijerki Srbije

Draža tokom procesa Foto Arhiv „Borbe“

Susret sa istorijom: Dražina sudbina najveća tajna Jugoslavije

Koje sve teorije postoje o mestu streljanja i pokopa generala Mihailovića. Istina u neregistrovanim dokumentima Arhive Službe državne bezbednosti Desetak godina po odluci Vlade Srbije da formira dve državne komisije, jednu za utvrđivanje okolnosti pogubljenja generala Dragoljuba Draže Mihailovića, a drugu za pronalaženje i obeležavanje svih tajnih grobnica pobijenih od 12. septembra 1944. godine, nedavni zahtev američkog kongresmena Teda Poa upućen premijerki Srbije Ani Brnabić da se publikuju sva dokumenta o suđenju i streljanju, ponovo je rasplamsao strasti o sudbini „prvog evropskog gerilca“ u okupiranoj Evropi. Ponovo je na delu medijska kampanja „Otkopavanje istine“ koja po ko zna koji put aktuelizuje izreku starog cinika da je „Srbija velika tajna“. I

Porodica ustaše traži kuću u Zemunu: Sud ga rehabilitovao uprkos dokazima!

Ustašu Petra Holjca je rehabilitovao Viši sud u Beogradu, uprkos dokumentu iz 1943, koji svedoči da je bio pripadnik Hrvatskog oslobodilačkog pokreta Ustaša u taboru Zemun! Naslednici deklarisanog pripadnika ustaškog pokreta Petra Holjca tražili su našoj Agenciji za restituciju povraćaj njegove imovine, kuću, plac i bunar u srcu Zemuna. Ustašu Petra Holjca je rehabilitovao Viši sud u Beogradu, uprkos dokumentu iz 1943, koji svedoči da je bio pripadnik Hrvatskog oslobodilačkog pokreta Ustaša u taboru Zemun! Dokaz da se ponosio svojim članstvom u pokretu pokazuje fotografija smotre ustaša u Zemunu, u Glavnoj ulici, na kojoj se vidi da u prvom redu stoji upravo Petar Holjac Iako je njegova porodica podnela zahtev

Dražina slika rešava enigmu

Fotografija streljanog komandanta JVuO mogla bi da otkrije njegov grob. Samardžić tvrdi da je Čiča umoren kod Doma Garde Telo komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića slikano je posle egzekucije nedaleko od beogradskog Belog dvora. Napravljene su tri fotografije, a po naređenju Aleksandra Rankovića, negativ je uništen. Ovi snimci danas su pohranjeni na nepoznatom mestu, a mogli bi imati važnu ulogu u lociranju mesta ukopa vođe Ravnogorskog pokreta. Publicista Miloslav Samardžić raspolaže informacijama da su tri fotografije tela neposredno posle streljanja izrađene i uručene Rankoviću, Slobodanu Peneziću Krcunu i Svetislavu Stefanoviću Ćeći. Po uništenju filma, međutim, u četničkoj emigrantskoj štampi volšebno se pojavila jedna od fotografija, raspirivši nadu

Dražine kosti pokopane su kod Karađorđevića

Postoje indicije da su sa Ade posmrtni ostaci Dragoljuba Draže Mihailovića preneti na Beli dvor. Komisija za istraživanje okolnosti podkojima je komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Mihailović umro nikada nije završila posao, a prema pisanju medija nova saznanja su da je njegovo telo pokopano kod Karađorđevićevog Belog dvora! Istoričar Miloslav Samardžić kaže da je informaciju da je Draža sahranjen blizu crkve u okviru kompleksa Belog dvora dobio je iz više izvora. – Tu informaciju sam preneo pokojnom Draganu Vlahoviću, u to vreme članu Komisije. Takođe sam mu dao i originalnu fotografiju mrtvog Draže, za koju je lično Ranković tražio da se uništi negativ – kaže on i dodaje da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.