arrow up
Foto: Dnevno.ba

Spomen-obilježje ili aluzija na NDH?

Spomenik kod Posušja koji obuhvata teritorije Hrvatske i BiH, a koji, kako tvrde njegovi tvorci, nije aluzija na ustašku Nezavisnu Državu Hrvatsku /NDH/, već je podignut kao „spomen-obilježje svim hrvatskim žrtvama“. Hercegovački franjevac Mario Knezović tvrdi da nisu tačni medijski navodi kako je kod Posušja otkriven spomenik NDH.  On kaže da su na spomeniku u obliku geografske karte Hrvatska i BiH razdvojene međunarodno priznatim granicama, te da nije riječ o ideji NDH, prenose hrvatski portali. Knezović se „čudi medijskim interpretacijama da je riječ o zagovaranju NDH“, tvrdeći da je riječ o „površnoj vijesti i zaključcima“. Spomenik je nastao prema Knezovićevom nacrtu, a izradio ga je kipar Grgo Mikulić. Odmah po

Gotova žalba na presudu Nediću

Danas ističe rok da se advokati žale. Pripreme žalbe na rešenje Višeg suda u Beogradu od 11. jula, kojim je kao neosnovan odbijen zahtev za rehabilitaciju Milana Nedića, premijera Srbije tokom Drugog svetskog rata, biće predata do sredine nedelje. To je, za „Novosti“, potvrdio Zoran Жivanović, pravni zastupnik predlagača rehabilitacije. – Danas ističe rok za podnošenje žalbe, koju privodimo kraju, i sutra ćemo je i predati. Po našem mišljenju, u presudi ima dosta propusta, na šta ćemo ukazati Apelacionom sudu – kaže kratko Жivanović, ne želeći da otkriva detalje. Apelacioni sud nema zakonski rok u kome mora da stavi tačku na ovaj predmet, a predlagači rehabilitacije ne očekuju da će

Miša Janketić

Stravična životna priča Miše Janketića: Molio je da mu ne kažu gde žive sinovi čoveka koji mu je ubio majku

Miša Janketić, jedan od velikana srpskog glumišta, ne priča često o svom životu. U svojoj potresnoj ispovesti ispričao kako je ostao bez oba roditelja i jako mlad postao staratelj svojoj sestri Mileni Miša Janketić, jedan od velikana srpskog glumišta, ne priča često o svom životu. Ipak, sad već daleke 1973. za Yugopapir je u svojoj potresnoj ispovesti ispričao kako je ostao bez oba roditelja i jako mlad postao staratelj svojoj sestri Mileni, ali i šta je uradio kad je godinama kasnije saznao da sinovi ubice njegove majke žive u komšiluku. „Sećam se dobro tog dana 1943. godine. Kolona naših je izlazila iz Pljevalja. Kolona partizana. Išli smo za njom. Ispraćali

Poništili presudu osuđenim ustašama: Kako hrvatski sudovi prekrajaju istoriju

Hrvatski sudovi rehabilitovali su nadbiskupa Alojzija Stepinca, Arsena Pozaića, Niku Ljubićem, Jurja Ostermana, Luku Aždajića i Tijasa Mortigija, urednika ustaških listova „Hrvatski narod“ i „Spremnost“. U pet slučajeva Državno pravobranilaštvo nije se žalilo na sudske odluke, prenose zagrebačke „Novosti“. Tako je ovo leto rehabilitovan Arsen Pozaić, ustaški doktor, koji je jedan od trojice potpisnika pisma Hitleru u kom ga 1940. godine moli da osnuje nezavisnu hrvatsku državu. On je 1945. godine osuđen na smrt vešanjem, između ostalog, za aktivno ustaštvo, pokretanje masovnog odlaska u logore, te mučenja i ubijanja stanovništva. U slučaju Stepinca Жupanijski sud u Zagrebu je pre dve godine možda srušio i rekord jer je postupak u kom

Amerika deportovala u Nemačku čuvara nacističkog logora

Sjedinjene Američke Države deportovale su u Nemačku bivšeg upravnika koncentracionog logora Travnjiki, Jakova Paliju. On je bio jedan od najpoznatijih nacističkih kriminalaca koji se do nedavno nalazio u SAD: zbog nepostojanja državljanstva vlasti 15 godina nisu mogle da deportuju Paliju. Jakov Palija je rođen 1923. godine u selu Pjadiki na teritoriji Poljske (sada deo zapadne Ukrajine) u ukrajinskoj porodici. Od 1943. godine radio je kao čuvar u koncentracionom logoru Travnjiki, u kojem je u okviru operacije „Rajnhard“ ubijeno na hiljade Jevreja, a zatim je služio u jednom od SS bataljona. U logoru je Palija služio kao naoružani stražar, a jedanput je sprečio bekstvo zatvorenika koji su kasnije streljani. Palija je 1949. godine došao u Sjedinjene Američke Države i na osnovu tadašnjeg

Ustaše su srušile Muzej srpskog kralja u Zagrebu i od tog kamena, napravili najveću džamije! Pavelić je podigao minarete visine 45 metara, a tu je i Stepinac (FOTO)

U Zagrebu je od kamena s Brača podignuta jedna od najvećih džamija. Jedan od najvećih trgova u Zagrebu Trg hrvatskih velikana nosio je ime srpskog kralja Petra i na njemu je bio sagrađen muzej posvećen kralju Petru Prvom Karađorđeviću. Danas je to objekat koji se naziva „Dom hrvatskih likovnih umetnosti“. Ipak, malo ko zna da je baš taj objekat bila velika džamija, možda i najveća na Balkanu, a podigao ju je lično Ante Pavelić. Za rubriku verovali ili ne: Zagreb je u slavu srpskog kralja Petra 1927. godine doneo odluku da se jedan od njegovih najlepših trgova nazove po kralju oslobodiocu, a kasnije i da se na istoimenom Trgu izgradi velelepni muzej, koji je osmislio čuveni Ivan

Slavoljub Slava Ković

Petokraka urezana u čelo: Dečaka Slavu su zarobili Nemci, ali su ga mučili „naši“

Slavoljubu Slavi Koviću nije bilo suđeno da okusi život u svoj njegovoj lepoti. Rođen u teškom siromaštvu, bačen je u ratni vihor baš kad je krenuo da gradi budućnost. Prišao je partizanima, ali je nakon sloma Užičke republike pao u ruke Nemcima. No, mnogo gore, pao je u ruke domaćim izdajnicima. Ne kaže se džabe da je „poturica gori od Turčina“ Slavoljub Ković je rođen u Bogatiću 21. avgusta 1924. godine, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,u siromašnoj porodici koja je dodatno propala ranom smrću oca, kada je Slava, kako su mu tepali, imao svega tri godine. Oca, dakle, nije ni upoznao. Жivelo se izrazito teško, država bez socijalnih službi

Aušvic-Birkenau. Foto: Gettyimages

Ministar u Aušvicu: Zločini koje je moja nacija počinila…

Nemački ministar spoljih poslova Hajko Mas posetio je nekadašnji nemački logor smrti Aušvic-Birkenau. On je tim gestom poručio da će „sećanja na te neverovatne zločine koja je njegova nacija počinila pre sedamdeset godina zauvek ostati živa“. Mas je u knjizi utisaka napisao da je logor Aušvic bio „pakao na zemlji“ i dodao da se „pun tuge i stida, klanja pred milionima žena, muškaraca i dece koju su nacisti ubili na ovom i drugim mestima. Zbog ovih žrtava Nemačkoj je ostalo zaveštanje da se na svakom mestu i svuda bori za dostojanstvo i čovečnost i ta odgovornost nikada neće prestati“. Masova poseta jugu Poljske uključila je i susret sa poljskim kolegom

Foto Tanjug

Položeni venci na Spomenik obešenim rodoljubima

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević položio je, u ime Vlade Srbije venac na Spomenik obešenim rodoljubima na Terazijama, u znak sećanja na pet građana Beograda koje je nemački okupator obesio 1941. godine Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja ZoranĐorđević položio je, u ime Vlade Srbije venac na Spomenik obešenim rodoljubima na Terazijama, u znak sećanja na pet građana Beograda koje je nemački okupator obesio 1941. godine. Đorđević je istakao da negovanje tradicije oslobodilačkih ratova jedan od prioriteta ministarstva koje vodi i da nećemo nikada zaboraviti stradanje civila i svih koji su se borili za oslobođenje naše zemlje. „U narednom periodu ćemo posvetiti mnogo

Niko Bartulović

Nikola Milovančev: Srpski književnici Dalmacije postradali od titoista

O stradanjima četvorice književnika iz Dalmacije (Niko Bartulović, Đuro Vilović, Silvije Alfirević, Josip-Sibe Miličić) Intervju sa akademikom Matijom Bećkovićem (NIN br. 2149) obradovao me je saznanjem da uprava Udruženja književnika Srbije radi na postavljanju spomen-ploče srpskim književnicima stradalim 1941-1945. a dosad prećutanim. S obzirom da je akademik Bećković pozvao na saradnju, iznijeću ovdje nekoliko činjenica i svjedočenja značajnih za dopunu i korekciju podataka o četvorici književnika iz Dalmacije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. avgusta. 2017. godine. 1) Niko Bartulović, rijetko uman i čestiti čovjek, veliki i iskreni jugoslovenski rodoljub (ideolog Orjune), ubijen je početkom 1945. godine a ne 1943. godine kao

FOTO: BLIC / RAS SRBIJA

Misterija Dražinog groba: Da li je istina u dokumentima koje skriva porodica nekada važne ličnosti komunističkog režima?

Misterija groba Dragoljuba Draže Mihailovića, ali i način egzekucije, ponovo je aktuelizovana i upravo su ta dva pitanja za istorijsku nauku jedino što je ostalo nepoznato u životu i delovanju vođe prvog antifašističkog pokreta otpora u Drugom svetskom ratu. Četiri godine nakon što je Viši sud u Beogradu rehabilitovao komandanta kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini, generala Dragoljuba Dražu Mihailovića, i vratio mu građanska prava koja su mu bila oduzeta u političko-ideološkom procesu komunističkog režima 1946. godine, kada je i ubijen, priča o generalu ponovo je u žiži. Ovaj put, to je zahvaljući Amerikancima, tačnije Kopredsedavajući srpskog Kokusa u američkom Kongresu, Tedu Po. Ovaj kongresmen iz Teksasa nedavno je premijerki Srbije

Foto: GettyImages

Šojgu Nemcima: Pitajte dedove kako se razgovara s Rusijom

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu poručio je Nemačkoj da ne razgovaraju sa Rusijom sa pozicije sile, već da se sete pouka iz istorije. „Što se tiče izjava… ako govorimo konkretno o Nemačkoj, pre nego što izgovore takve reči, treba da se vrate u istoriju. I nakon svega što je Nemačka uradila našoj zemlji, mislim da tamo narednih 200 godina ne bi trebalo o tome da govore, ne bi trebalo da daju izjave. Neću govoriti oštrije i grublje, mislim da ste me razumeli“, odgovorio je Šojgu, a prenosi RT. On je to rekao na pitanje novinara da prokomentariše izjavu nemačke ministarke odbrane Ursule fon der Lajen da sa Moskvom treba razgovarati

Draža tokom procesa Foto Arhiv „Borbe“

Susret sa istorijom: Dražina sudbina najveća tajna Jugoslavije

Koje sve teorije postoje o mestu streljanja i pokopa generala Mihailovića. Istina u neregistrovanim dokumentima Arhive Službe državne bezbednosti Desetak godina po odluci Vlade Srbije da formira dve državne komisije, jednu za utvrđivanje okolnosti pogubljenja generala Dragoljuba Draže Mihailovića, a drugu za pronalaženje i obeležavanje svih tajnih grobnica pobijenih od 12. septembra 1944. godine, nedavni zahtev američkog kongresmena Teda Poa upućen premijerki Srbije Ani Brnabić da se publikuju sva dokumenta o suđenju i streljanju, ponovo je rasplamsao strasti o sudbini „prvog evropskog gerilca“ u okupiranoj Evropi. Ponovo je na delu medijska kampanja „Otkopavanje istine“ koja po ko zna koji put aktuelizuje izreku starog cinika da je „Srbija velika tajna“. I

Porodica ustaše traži kuću u Zemunu: Sud ga rehabilitovao uprkos dokazima!

Ustašu Petra Holjca je rehabilitovao Viši sud u Beogradu, uprkos dokumentu iz 1943, koji svedoči da je bio pripadnik Hrvatskog oslobodilačkog pokreta Ustaša u taboru Zemun! Naslednici deklarisanog pripadnika ustaškog pokreta Petra Holjca tražili su našoj Agenciji za restituciju povraćaj njegove imovine, kuću, plac i bunar u srcu Zemuna. Ustašu Petra Holjca je rehabilitovao Viši sud u Beogradu, uprkos dokumentu iz 1943, koji svedoči da je bio pripadnik Hrvatskog oslobodilačkog pokreta Ustaša u taboru Zemun! Dokaz da se ponosio svojim članstvom u pokretu pokazuje fotografija smotre ustaša u Zemunu, u Glavnoj ulici, na kojoj se vidi da u prvom redu stoji upravo Petar Holjac Iako je njegova porodica podnela zahtev

Dražina slika rešava enigmu

Fotografija streljanog komandanta JVuO mogla bi da otkrije njegov grob. Samardžić tvrdi da je Čiča umoren kod Doma Garde Telo komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića slikano je posle egzekucije nedaleko od beogradskog Belog dvora. Napravljene su tri fotografije, a po naređenju Aleksandra Rankovića, negativ je uništen. Ovi snimci danas su pohranjeni na nepoznatom mestu, a mogli bi imati važnu ulogu u lociranju mesta ukopa vođe Ravnogorskog pokreta. Publicista Miloslav Samardžić raspolaže informacijama da su tri fotografije tela neposredno posle streljanja izrađene i uručene Rankoviću, Slobodanu Peneziću Krcunu i Svetislavu Stefanoviću Ćeći. Po uništenju filma, međutim, u četničkoj emigrantskoj štampi volšebno se pojavila jedna od fotografija, raspirivši nadu

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANJA I SVJEDOČENJA Urednik mr

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.