arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Popularnost nacista u Nemačkoj vrtoglavo raste

Danas se u Nemačkoj pojavljuju mnogi zbunjujući izveštaji: prvo o tome kako ogroman broj izbeglica dolazi u tu državu, pa kako izbeglice nestaju bez traga, a zatim i da je Nemačka jedina država koja prihvata svoju odgovornost da pruži sklonište za ove ljude koji beže od haosa koji je izazvao Zapad. Tu su i teorije da je izbeglička kriza veštački stvorena kako bi se napala Evropa, naročito Nemačka, ali i priče da će izbeglice biti jeftina radna snaga za korporativnu elitu. Neki upozoravaju i da se sprema građanski rat u Nemačkoj. Međutim, ono što je najvažnije jeste da ljudi shvate da u Nemačkoj, državi u kojoj je došlo do uspona

Sovjetski tenk 20. oktobra u Beogradu

Ozna je uspevala da sve dozna

U Beogradu, kao važnom centru, odmah po oslobođenju formiran je poseban centar Ozne, koji je rukovodio operativom za ceo grad. Organizacija je bila podeljena u šesnaest kvartova. Među doušnicima tajne službe bilo je i poznatih ličnosti PROCESOM čišćenja, najvećom delom, rukovodilo je Odeljenje za zaštitu naroda (Ozna). Ozna je od samog nastanka, 13. maja 1944. u Drvaru, ustrojena metodološki po sovjetskom modelu kao politička policija vođena iz jednog centra i organizaciono jedinstveno postavljena za celu Jugoslaviju. Direktno je bila podređena Povereništvu za narodnu odbranu NKOJ-a, prve revolucionarne vlade, koja je stvorena na Drugom zasedanju AVNOJ-a. Načelnik Ozne za celu Jugoslaviju bio je Aleksandar Ranković, član Vrhovnog štaba NOVJ i organizacioni

Streljanje na Košutnjaku oktobra 1944. godine

I znanje nemačkog bilo je greh

Prva hapšenja i sprovođenja u zatvor počela su već u noći 20. oktobra 1944. godine i to u zoni odgovornosti Osme crnogorske brigade na Čukarici. Zatvor u Radničkoj ulici je bio pun MRŽNjA prema Beogradu kao nosiocu srpske kolaboracije u vreme najvećeg stradanja Srba u NDH, ispoljena u prvim mesecima oslobođenja, nije mogla biti umanjena ni masovnim prijemom izbeglica iz gotovo svih delova Jugoslavije, ni strahovitim posledicama bombardovanja kako od Nemaca tako i od saveznika. Taj odnos prema glavnom gradu je najverovatnije nastao zbog toga što su se u Srbiji ipak manje osećali tragovi rata. Sreten Žujović i Peko Dapčević su oktobra 1944. život u okolini Beograda smatrali idiličnim“ …

Pripadnici Ozne u akciji u Knez Miloševoj ulici

Špijuni Ozne na svakom koraku

Oficiri, povratnici iz nemačkih logora, izazivali su veliko podozrenje novih vlasti, mnogi su bili uhapšeni i optuženi za špijunažu ili kolaboraciju u logoru, a potom streljani ZANIMLjIVO i autentično svedočenje o metodama rada Ozne po oslobođenju Beograda ostavio je bivši oficir kraljevske vojske Kosta Aćin. On je objasnio kako su krajem 1944. godine oficiri kraljevskog vazduhoplovstva pozvani su da se jave na dužnost u Komandu vazduhoplovstva u Zemunu. Veliki broj pilota se odazvao ovom pozivu. Međutim, oni će iz Zemuna biti prebačeni na pomoćni aerodrom „Lisičji jarak“ gde su najpre saslušavani, a potom streljani u blizini sela Jabuke (kod Pančeva). Na sličan način završio je major jutoslovenske vojske J. Hudina

Nevena Mijailović: Onima koji su se borili

Srpsku istoriju obeležilo je mnogo toga – i bogatstvo i stradanje i robovanje, i seobe – ali je uvek ostajalo jedno: ratovanje. Vojevanja na mnogim bojištima stvarala su heroje, ali i nebrojene stradale. Veran prikaz onoga šta su Srbi dali u borbama jeste upoređivanje brojnosti Srba i Engleza – nekad nas je bilo koliko i njih, a danas nas ima nekoliko puta manje. Ratovi su opustošili Srpstvo kao nijedna bolest kroz vekove, ali smo kroz te borbe postali ono što i danas jesmo – ponosan, hrabar, izdržljiv neki narod. Na čast nam služe naši preci-ratnici – od Kosovskog boja, preko Prvog, Drugog svetskog rata i ovih poslednjih odbrambenih, otadžbinskih ili

Na današnji dan u Nirnbergu počelo suđenje nacističkim zločincima

Na današnji dan 1945. u Nirnbergu je pred Međunarodnim vojnim sudom počelo suđenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovečanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 optuženih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.​   Izvor:  

Porodice iščekuju vesti o uhapšenima, novembra 1944. godine

Greh manjine platila većina

Ozna je vršila istražni postupak, ona je sudila i vršila egzekucije sve dok Ranković nije zatražio uvođenje redovnih sudova. Knjige streljanih su samo delimično pronađene u arhivama Udbe POSEBNO je stradalo Dedinje, gde su i pre rata živeli najimućniji stanovnici Beograda. Dedinje je oslobađano kuću po kuću u sadejstvu sa Crvenom armijom dok je sa Bežanijske kose delovala nemačka artiljerija. Odmah za njima išla je Ozna i čistila teren. Sa spiskovima u ruci ili bez njih, komesarske trojke su već od 19. oktobra počele da češljaju ovo elitno „buržoasko naselje“ koje je među prvim oslobođeno. Po oslobođenju, zaveden je policijski čas od 18 do 6 časova ujutro i izdata naredba

Nedićevog oficira i kvislinge sprovode na streljanje u Beogradu

Odmazda i teror u Beogradu

Uspostavljanje narodne vlasti pratio je brutalan obračun sa nosiocima kulturnog i političkog života okupirane Srbije, ali i suparničkog pokreta otpora. Likvidacije su obavljane u najvećoj tajnosti SRBIJA i njeni gradovi, kao centar kolaboracije, leglo „buržoazije i narodnih neprijatelja“, kao nosilac „velikosrpskog hegemonizma“, bili su posebno na meti revolucionarnih snaga. U jesen 1944. godine, sa rikom topova, koji su se primicali s juga, u Beogradu među stanovništvom, mešala su se dvojaka osećanja – strah i euforija. Euforiju i sreću zbog oslobođenja od nacifašizma mutili su kod mnogih protivnika revolucije strah i podozrenje od uspostavljanja komunističkog režima. Strah je hranjen glasovima koji su pronosile izbeglice iz Ljiga, Valjeva, Čačka, Kraljeva i drugih

Narod pozdravlja crvenoarmejce na Terazijama

Druga faza revolucije

U Francuskoj se broj vansudskih likvidacija procenjuje na oko 10.000 lica. Srbija, kao zemlja izraženih protivrečnosti, nije bila imuna na revanšizam i revolucionarni teror. Među ubijenima bilo je i onih koje bi i najgori sud poštedeo VANINSTITUCIONALNI oblici represije ili takozvana divlja čišćenja optuženih za saradnju sa okupatorom, uz nezaobilazne elemente političke i lične osvete, nisu bili retka pojava u posleratnoj Evropi. Ovaj fenomen je naročito bio izražen na teritorijama karakterističnim po masovnoj kolaboraciji u toku rata i društvenoj polarizaciji, ali nisu bez značaja ni faktori mentaliteta i političke kulture. U Francuskoj se broj vansudskih likvidacija procenjuje na blizu 10.000, od toga je oko 2.400 ubijeno pre iskrcavanja, 5.000 u

Suočavanje sa zabludama

Tema političke represije i danas izaziva kontroverze zbog još ne sasvim zamrle ideološke ostrašćenosti, pothranjene poluvekovnim jednopartijskim monopolom. Arhivska građa SDB-a duga je skoro deset kilometara POLITIČKA represija u savremenoj istoriji Srbije kao fenomen koji je obeležio jednu epohu i bio decenijama zabranjena tema, tek u novije vreme postala je predmet interesovanja istraživača. Međutim, većina dosadašnjih istraživanja je uglavnom obeležena parcijalnim pristupom, i nedovoljnom dokumentarnošću, ograničena na lokalne terenske ili alternativne izvore, usled svojevrsne zabrane pod kojom je bila građa policijsko-bezbednosnih institucija. Pritom, političke podele prelivale su se često u nauku, sužavajući istraživački okvir, deleći žrtve na „naše“ i „njihove“ i onemogućavajući celovito sagledavanje kršenja elementarnih ljudskih prava. Najskorija prošlost

Blaščak podsjetio Šulca na nacističke zločine

Poljski ministar unutrašnjih poslova Marijuš Blaščak optužio je danas predsjednika Evropskog parlamenta Martina Šulca za „njemačku aroganciju“ i podsjetio na nacističke zločine u Varšavi. Šulc je prilikom gostovanja na njemačkoj televiziji u nedjelju, 15. novembra, uputio kritike na račun zvanične Varšave zbog njene nespremnosti da prihvati migrante u okviru odgovarajućih kvota EU. Pritom je izjavio da svako odbijanje prihvatanja ljudi koji bježe od ratova na Bliskom istoku i sjevernoj Africi pokazuje nedostatak evropske „solidarnosti“. Blaščak je izjavio da Nijemci ne bi trebalo da kritikuju Poljsku nakon što su ubili desetine hiljada Poljaka tokom Drugog svjetskog rata. „Riječi predsjednika Šulca su primjer njemačke arogancije“, rekao je Blaščak za informativni televizijski kanal

„Naci bakici“ 10 mjeseci zatvora zbog negiranja holokausta …

Ursula Haverbek-Vecel (87), kojoj je njemačka krajnja desnica dala nadimak „naci bakica“, osuđena je danas u Hamburgu na 10 mjeseci zatvora zbog negiranja holokausta i podsticanja na mržnju. Holokaust je „samo vjerovanje“, ponovila je danas Vecelova. Ona već ima nekoliko krivičnih prijava i do sada je morala platiti dvije novčane kazne zbog širenja propagande i „zavođenja“ javnosti. Vecelova se našla na sudu jer je prekršila uslovnu kaznu iz ranije presude. Ona je u televizijskom nastupu u aprilu rekla „da je holokaust najveća i najodrživija laž u istoriji“. Mediji su javili da se baka na sudu nije ni pokušala opravdati, već je „veselo“ potvrdila: „da, to je uistinu ono što sam

Skupovi Pegide uprkos godišnjici „Kristalne noći“

Pristalice desničarske grupe PEGIDA najavili su za večeras protestne skupove u Drezdenu i drugim njemačkim gradovima uprkos godišnjici „Kristalne noći“, nacističkog pogroma Jevreja u Njemačkoj. Hiljade Jevreja je ubijeno, a njihova imovina uništena u noći 9. novembra 1938. godine u koordinisanim akcijama nacista širom Njemačke. Hiljade ljudi priključilo se peticiji na internetu da se zabrani antiimigrantskoj i antiislamskoj organizaciji PEGIDI okupljanje na današnji dan. Grupa gradskih zvaničnika pokušala je preko suda da zabrani današnje skupove, ali bez uspjeha. Gradonačelnik Drezdena Dirk Hilbert, član Slobodne demokratske partije, rekao je da nema pravnog osnova da se blokira marš PEGIDE, prenosi „Dojče vele“. U Minhenu je početak skupa zakazan za 19.00 na centralnom

Nemačka još uvek isplaćuje penzije španskim nacističkim borcima

Nedavno je otkriveno da Vlada Nemačke i dalje isplaćuje penzije španskim vojnicima koji su se dobrovoljno borili rame uz rame sa nacistima protiv ruskih snaga tokom Drugog svetskog rata. Nakon pismenog pitanja poslanika iz levičarske partije MP Andreja Hunka, Vlada Nemačke je priznala da i dalje poštuje sporazum postignut sa bivšim španskim diktatorom Franciskom Frankom, koji je aktivno podsticao borce da se pridruže nacističkim snagama u borbi protiv Rusije između 1941. i 1943. godine. Deo sporazuma predviđa da Berlin izdvaja više od 107.000 evra godišnje za penzije preživelih i porodica onih koji su se borili zajedno sa nacistima na Istočnom frontu kao deo „Plave divizije“. Sporazumom iz 1962. godine između

Oskrnavljen memorijalni centar u Berlinu

Vandali su oskrnavili spomenik sovjetskim vojnicima u Triptauer parku u Berlinu – memorijalnom kompleksu u kome su sahranjeni posmrtni ostaci više od sedam hiljada boraca Crvene armije.Oštećena su gotovo sva slova natpisa „Domovina neće zaboraviti svoje junake“. Na isti način oštećena je i informativna tabla na ulazu u memorijalni kompleks, navode ruski mediji. Ovaj kompleks jedan je od tri spomen – kompleksa posvećenih vojnicima Crvene armije koji su poginuli u bici za Berlin. Ostala dva su u Tiergartenu i u Pankovu, koji je 2013. godine pokriven grafitima. U bici za Berlin sovjetska armija ima je oko 50.000 poginulih u samom gradu i 135.000 u cijeloj istočnoj Njemačkoj. Izvor: Vezane vijesti:

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.