arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Albanci - zločin

Zločin bez kazne: Godišnjica genocida u Velici

Na današnji dan 1944. godine u selu Velika dvije SS divizije – „Princ Eugen“ sastavljena uglavnom od folksdojčera i „Skenderbeg“ sastavljena od Albanaca, potpomognuti lokalnim muslimanskim stanovništvom iz Plava, Gusinja i Bihora, izvršile su genocid nad mještanima Velike na sjeveru Crne Gore. Na najsvirepiji mogući način ubijeno je preko 600 Veličana, većinom žena i djece. Predstavnici Nevladine organizacije „Klub Velika“ još prije godinu zvanično su podnijeli inicijativu Vladi Crne Gore za utvrđivanje pune istine o genocidu u selu Velika, gdje su 28. jula 1944. zlikovci klali nejač, starce, žene i djecu, ali i dalje nema odgovora. Još uvijek ne postoji ni dostojan spomenik – memorijalni centar žrtvama genocida u Velici.

Predstavnici SUBNOR-a opštine Mrkonjić Grad danas su, povodom Dana ustanka naroda BiH protiv fašizma, položili vijence na spomen-obilježje stradalim partizanima na Kasimovcu na Partizanskom groblju

U Mrkonjić Gradu odana počast žrtvama fašističkog terora

Predstavnici SUBNOR-a opštine Mrkonjić Grad danas su, povodom Dana ustanka naroda BiH protiv fašizma, položili vijence na spomen-obilježje na Kasimovcu. Predsjednik SUBNOR-a ove opštine Vlajko Jović rekao je da ova organizacija svake godine odaje počast žrtvama fašizma. „Svake godine obilježavamo 27. juli i sjećamo se nedužnih žrtava. Položićemo danas vijence i na spomen-obilježjima žrtvama fašističkog terora u mjestima Baraći, Ivovac i Podgorja“, dodao je Jović. Na groblju Kasimovac sahranjeno je 313 žrtava fašističkog terora, u Baraćima 298, u Ivovcu 82 i u Podgorji 105. Izvor: SRNA  

U Petrovu je iz štampe je izašla knjiga „Spasavanje savezničkih avijatičara“, koja je zajedničko djelo Vaskrsije Jankovića iz ozrenskog naselja Boljanić i smederevskog autora Cvijetina Jovanovića

Objavljena knjiga o spasavanju savezničkih avijatičara

Iz štampe je izašla knjiga „Spasavanje savezničkih avijatičara“, zajedničko djelo Vaskrsije Jankovića iz ozrenskog sela Boljanić i smederevskog autora Cvijetina Jovanovića, koji je porijeklom sa Ozrena. Autori su na osnovu raspoloživih dokumenata i svjedočenja preživjelih očevidaca, opisali spasavanje američkih, italijanskih i francuskih avijatičara sa ozrenskog improvizovanog aerodroma u selu Boljanić kod Doboja 1944. i 1945. godine. Prema tvrdnjama američkog obavještajnog oficira Nika Lalića, na koga se pozivaju Janković i Jovanović, sa aerodroma u Boljaniću evakuisano je ukupno 60 avijatičara-padobranaca. U knjizi se navodi da je aerodrom u Boljaniću izgrađen od 22. oktobra do 1. novembra 1944. godine, kada je i obavljena prva evakuacija savezničkih pilota. Druga evakuacija dogodila se 27.

Centralna komemoracija u logoru Mauthauzen (Foto: J. Čalija)

Međunarodni komitet čuva sećanje na žrtve Mauthauzena

Kompleks zloglasnog nacističkog logora u Austriji, koji je danas memorijal, postaće nezavisna federalna institucija s međunarodnim upravnim odborom Najveći memorijal iz perioda Drugog svetskog rata u Austriji i jedan od najzloglasnijih nacističkih logora Mauthauzen prerašće u nezavisnu federalnu instituciju s međunarodnim upravnim odborom koji će činiti predstavnici zemalja čiji su građani bili žrtve nacističkog režima. Predlog o reorganizaciji Mauthauzena, koji trenutno ima status memorijala i pod upravom je austrijskog Ministarstva spoljnih poslova, upućen je krajem maja austrijskom Savetu ministara. Oni su ga većinski podržali i njegova primena počeće od 1. januara sledeće godine. Novi status omogućiće da, s jedne strane, memorijalni kompleks bude nezavisniji od političkih struktura, dok će, s

General Dragoljub Draža Mihailović u Dragačevu 1943 godine

Ruski istoričari: Pokret Draže Mihailovića nije onakav kakvim ga predstavljate u Srbiji

Piše: Nikita Bondarev Danas je za ruske političare i istoričare u vezi sa tim događajem najvažnije da se ne ponavljaju propagandističke izmišljotine i ideološki stereotipi koje je sovjetska nauka prenosila onako kako ih je sve do devedesetih godina dobijala iz Jugoslavije. Sve do oslobođenja Jugoslavije rukovodstvo Sovjetskog Saveza je sarađivalo i sa četnicima i sa partizanima. U arhivama su sačuvani dokumenti koji svedoče da je Tito sve do 1944. godine iz Sovjetskog Saveza dobijao pisma ovakve sadržine: “Vi govorite da četnici sarađuju sa fašistima, ali mi imamo drugačije informacije. Potrudite se da nađete sa njima zajednički jezik”. Ako pogledamo istoriju čitavog regiona, videćemo da je četnički pokret logičan nastavak nekadašnjih

Bata sačuvao sećanja na američkog pilota

Zrenjaninac Vladimir Agoštan krunisao dugogodišnje istraživanje aeorodroma „Ečka“. Po dedinom kazivanju, detaljno dokumentovao stradanja letača Tomasa Rodžersa Zapušten i skoro zaboravljen sportski aerodrom „Ečka“, u istoimenom mestu nadomak Zrenjanina, izazvao je nedavno pažnju šire javnosti zbog (brzo se ispostavilo, lažne) najave da bi mogao biti pretvoren u mesto za obuku za vanredne situacije, kao nekakvo „istureno odeljenje“ niškog Srpsko-ruskog humanitarnog centra. Glasine o tobož „ruskoj bazi“ u banatskoj ravnici, koje su usledile posle višegodišnjih priča o postojanju tajnog aerodroma ispod postojećeg (!) i zakopanog zlata kojeg nacisti u žurbi nisu uspeli da odnesu (!?), slatko zasmejavaju Zrenjaninca Vladimira Batu Agoštona (43), avio-mehaničara po struci, zaljubljenika u letenje i sigurno jednog

Vladika toplički Arsenije danas je uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja u Crkvi Svetog Save u Beogradu služio parastos za pokoj duše generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je strijeljan na današnji dan prije 70 godina, kao i za brojne neznane oficire, vojnike i rodoljube koji su poginuli za otadžbinu

Služen parastos generalu Draži

Vladika toplički Arsenije danas je uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja u Crkvi Svetog Save u Beogradu služio parastos za pokoj duše generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je strijeljan na današnji dan prije 70 godina, kao i za brojne neznane oficire, vojnike i rodoljube koji su poginuli za otadžbinu. Vladika Arsenije je u prigodnom obraćanju vjernicima i poštovaocima generala Mihailovića rekao da je on pogubljen bez suda i krivice, a na pravdi Boga i da je pucanj na njegove hrabre vojničke grudi bio „pucanj na istinu, pravdu, hrabrost, istrajnost i odanost otadžbini i pravoslavnoj vjeri“. „On je hrabro stao na čelo vojske da bi odbranio ono što se odbraniti može. Istorija

General Dragoljub Draža Mihailović

Najava: Pomen đeneralu Mihailoviću

Pomen đeneralu Mihailoviću, Beograd, u nedelju 17. jula 2016. u 11:00 u maloj crkvi Svetog Save na Vračaru. Udruženje pripadnika JVuO 1941 – 1945, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, i Gradski odbor Beograd Udruženja Kraljevina Srbija vas pozivaju da povodom 70 godina od ubistva đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića u nedelju 17. jula 2016. u 11:00 u maloj crkvi Svetog Save na Vračaru, prisustvujete pomenu za pokoj duše našeg Čiče. Parastos će služiti Njegovo preosveštenstvo vladika Arsenije, po blagoslovu patrijarha Irineja.

U Miskoj Glavi kod Prijedora danas je povodom Ivanjdana služen parastos i položeni vijenci na spomenik borcima odbrambeno-otadžbinskog rata, spomen-ploču borcima NOR-a i groblje žrtava fašističkog terora.

U Miskoj Glavi sjećanje na žrtve ratova

U Miskoj Glavi kod Prijedora danas je povodom Ivanjdana služen parastos i položeni vijenci na spomenik borcima odbrambeno-otadžbinskog rata, spomen-ploču borcima NOR-a i groblje žrtava fašističkog terora. Mještani se na ovaj način prisjećaju svih svojih sugrađana koji su život dali za slobodu, i to 17 boraca odrbambeno-otadžbinskog rata, 67 boraca NOR-a i 34 civila koji su bili žrtve fašističkog terora. Zamjenik gradonačelnika Prijedora Milenko Đaković naglasio je da se ovdje njeguje tradicija antifašizma, ali i brine o budućem razvoju sela. „Grad kontinuirano ulaže u ovu mjesnu zajednicu jer njihova aktivnost i rad to zaslužuju“, rekao je Đaković, podsjećajući da je gradska uprava riješila problem asfaltiranja puta između Miske Glave i

Na fruškogorskom prevoju Iriški venac kod spomenika "Sloboda" danas je održan svečani skup povodom obilježavanja 75. godišnjice dizanja ustanka naroda Srbije u Drugom svjetskom ratu.

Obilježeno 75 godina od dizanja ustanka

Na fruškogorskom prevoju Iriški venac kod spomenika „Sloboda“ danas je održan svečani skup povodom obilježavanja 75 godina od dizanja ustanka naroda Srbije u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom, na spomenik „Sloboda“ položeni su vijenci palim borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/. U ime Pokrajinske vlade vijence palim borcima NOR-a položili su potpredsjednik Pokrajinske vlade Ivan Đoković i pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić. Organizator svečanog skupa bio je Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata /SUBNOR/ AP Vojvodine. Pokrovitelj skupa je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s vjerskim zajednicama. Poštu palim borcima sedmojulskog ustanka odali su i predstavnici pokrajinskog, gradskih i opštinskih odbora SUBNOR-a, pripadnici Vojske

Nemački vojnici streljaju omladince u logoru Sajmište (Foto Vikipedija)

​Holokaust se i u Beogradu dešavao pred očima drugih

Povodom teksta Čedomira Antića „Postnacifikacija Srbije“ U oktobru 1941. muški Jevreji su radili na raščišćavanju ulica Beograda, na istovaru robe na pristaništu, na popravljanju kanalizacije i slično. Gledali su kako sugrađani idu na posao, dok su oni iz svog bili izbačeni; kako šetaju i sede po kafanama, dok je njima bilo zabranjeno; kako se voze tramvajima, dok oni nisu smeli da se popnu na njih. Gledali su kako se vraćaju svojim kućama, dok su oni morali da se vrate svake večeri u nemački logor na Autokomandi, pod pratnjom nemačkih ili kolaboracionističkih stražara. U logoru su slušali kako navijači navijaju za svoj fudbalski klub na obližnjem stadionu, gledali su kako se

Danas obeležavanje Dana ustanka u Drugom svetskom ratu

Bela Crkva – Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Aleksandar Vulin, predvodiće danas u Beloj Crkvi državnu ceremoniju povodom obeležavanja 75. godišnjice izbijanja antifašističkog ustanka u Drugom svetskom ratu. Svečanost će biti održana kod spomenika Žikici Jovanoviću – Špancu koji se nalazi u okviru spomen-kompleksa u Beloj Crkvi kod Krupnja, saopštio je Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije. Dan ustanka naroda Srbije je bio državni praznik u Socijalističkoj Republici Srbiji, koji se obeležavao svakog 7. jula. Dan ustanka obeležavao je godišnjicu oružane akcije Rađevačke partizanske čete Valjevskog partizanskog odreda, 7. jula 1941. godine u Beloj Crkvi kod Krupnja. Od 2013. godine obeležava se u sastavu državnog programa

Spomenik podignut u čast palim borcima Trešnjevke

U Hrvatskoj se nastavlja skrnavljenje spomenika iz Drugog svjetskog rata

U nedelju uveče je po peti put u ovoj godini, oskrnavljen spomenik podignut u čast palim borcima Trešnjevke, učesnicima narodnooslobodilačke borbe. Na spomeniku, koji se nalazi u parku u ulici Božidara Adžije u Zagrebu, ispisana su imena 49 palih boraca sa područja Trešnjevke. Među imenima stoji i ime narodnog heroja Jože Vlahovića. Spomenik je podignut 29. novembra 1953. na tadašnji Dan Republike od strane Organizacije saveza boraca narodonooslobodilačkog rata 57. izborne jedinice. Spomenik je izložen redovnim napadima, zbog dobro istaknutih crvenih zvijezda, koje se nalaze sa obe strane spiska imena. Antifašisti iz Zagreba su izjavili da će ponovo obnoviti ovaj spomenik.   Vezane vijesti: Antifašisti otkrili spomenik, a demobilisani borci

Novi Grad

Obilježen Dan sjećanja na poginule u oslobodilačkim ratovima

Delegacije opštine Novi Grad i opštinske Boračke organizacije danas su u Donjem Vodičevu položili vijence i prislužili svijeće kod zajedničkog spomen-obilježja solunskim borcima, borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ i posljednjeg Odbrambeno-otadžbinskog rata. Opštinska Komisija za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdila je 3. jul kao Dan sjećanja na poginule borce oslobodilačkih ratova srpskog naroda u 20. vijeku sa područja opštine Novi Grad. Načelnik opštinskog Odjeljenja za društvene djelatnosti Borivoj Japundža rekao je da je spomen-obilježje u Donjem Vodičevu nedavno sanirano. Prema njegovim riječima, sanacija je urađena na ploči na kojoj su imena žrtava iz Drugog svjetskog rata. Spomen-obilježje u Vodičevu izgrađeno je za 12 solunaca, 90 boraca NOR-a, 377 žrtava fašističkog terora

Polaganjem vijenaca kod spomen-kosturnice poginulim borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ u Kotor Varošu je danas obilježen 4. juli - Dan borca, praznik ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Obilježen Dan borca

Polaganjem vijenaca kod spomen-kosturnice poginulim borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ u Kotor Varošu je danas obilježen 4. juli – Dan borca, praznik ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Nakon odavanja pošte poginulim borcima NOR-a predsjednik opštinske organizacije SUBNOR-a Jovo Trnjak istakao je da imena na spomen-kosturnici govore o hrabrosti i odlučnoj borbi naroda toga vremena. „Pobijedili smo fašizam i ustaštvo, ali ih nismo iskorijenili, jer u pojedinim zemljama bivše Jugoslavije oni i dalje postoje“, istakao je Trnjak. On je dodao da je neophodno urediti spomen-kosturnicu, jer joj prijeti urušavanje, i podsjetio da se ovim datumom treba dičiti i ponositi, a ne stidjeti revolucionarne prošlosti. Na spomen-kosturnici

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.