Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu.

 

Milenko Jahura: Prvi zločini ustaša u Klepcima

Datum objave: utorak, 6 jula, 2021
Veličina slova: A- A+
Izjava na saslušanju 1944, godine, Majić Ljube iz Drinovaca, srez Ljubuški, koji je svakog ljeta dolazio kod Dumilije, kao sin njegove sestre:
Don Ilija Tomas, ustaški poverenik za Stolački srez

Moj ujak dum Ilija Tomas bio je zakleti ustaša od 1932, godine, i uvijek je nastojao da i mene odgoji ustaški… Noću 22.juna 1941, godine u deset sati došli su u Klepca ustaše u 8 auta, i to iz Ljubuškog, Čapljine i Stoca.

Mene su našli kod groblja gdje sam čekao ujaka don Iliju Tomasa, koga nisam našao kod kuće. Dvojica ustaša su me odmah uhvatili i odveli Franji Vegi, koji me je pitao da li znam koje su pravoslavne kuće u Klepcima. Ja sam im kazao da imaju 4 katoličke i da su sve ostale pravoslavne. Jedna grupa ustaša pošla je u selo, a ja sam sa drugom ostao na cesti.

Potom smo čuli da je zapucano iza jedne kuće na njih, na to su ustaše osule vatru na tu kuću. Malo zatim doveli su dvojicu pravoslavnih (ne sjećam im se imena), oba jaka života, stari oko 30 godina. Jedan ustaša je pitao Vegu šta će sa njima, a on je odgovorio da ih treba ubiti. Stavili su ih uza zid gdje je bio sokolski dom i ja sam ih iz mitraljeza pobio. To sam učinio po naređenju Franje Vege i nekoliko žandara koji su tu bili prisutni.

Zatim su po naređenju istih bacili italijansku bombu u kuću Mandrape, ne znam tačno da li Jove ili Uglješe. Čuli su se pucnjava i plač. Po ponoći je došao don Ilija kući i kazao da je bio blizu kada sam pucao u Mandrape, ali mi se nije htio pokazati da vidi kako ću se ponijeti, da će mi ruka zadrhtati, kao mladom, kad budem pucao u Srbe.

Međutim, ja sam bio ustrašen i ujutru sam pošao kod gostioničara Nikole Vidića u Čapljinu.

Izvor: Državni arhiv Sarajeva, sveska „B“, str. 456. Preuzeto iz: Božidar N. Čučković, Zločini u Hercegovini u drugom svjetskom ratu, knjiga 2, str. 31.

Preuzeto sa: Fejsbuk stranica Milenko Jahura

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top