arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dvorski redatelj – Jakov Sedlar Foto: Anto Magzan/PIXSELL

Falsifikator među narodima

Unatoč skandaloznom filmu o Jasenovcu, Ministarstvo kulture i hrvatska ambasada u Poljskoj podržali su gostovanje predstave Jakova Sedlara o Ani Frank na jevrejskom festivalu u Varšavi Na HTV-ovim Vijestima iz kulture objavljeno je 30. avgusta kako je dan ranije predstava zagrebačkog Gradskog pozorišta Trešnja o Ani Frank gostovala na festivalu jevrejske kulture Singer’s Warsaw koji organizuje poljska Shalom fondacija. Gostovanje predstave o Ani Frank, čiji je dio i dokumentarac u kojem se pojavljuje Branko Lustig, preživjeli logoraš Bergen-Belsena, konclogora u kojem je Ana Frank umrla, na jevrejskom festivalu ne bi bilo nimalo čudno da njezin autor nije Jakov Sedlar, tvorac dokumentarnog filma ‘Jasenovac – istina’, opasnog istorijskog falsifikata koji umanjuje i negira

U derventskoj mjesnoj zajednici Agići otkriven je obnovljeni spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe /NOB/ i žrtvama fašističkog terora

Otkriven obnovljen spomenik u Agićima

U derventskoj mjesnoj zajednici Agići otkriven je obnovljeni spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe /NOB/ i žrtvama fašističkog terora. Spomenik se nalazi ispred Osnovne škole „19. april“, a simbolično otkrivanje spomenika obavili su načelnik opštine Derventa Milorad Simić, predsjednik Opštinske organizacije SUBNOR-a Borislav Preradović, predsjednik Udruženja „Josip Broz Tito“ Mirko Džeba, učesnik NOR-a Spasoje Đenić i mještanin Risto Ćebeđija, koji je učestvovao i u akciji prvobitne izgradnje spomenika. Načelnik Simić je položio vijenac ispred obnovljenog spomenika, ali i spomenika koji je podignut za poginule u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu. „To su dva spomenika, jedan za žrtve rata 1941-1945 i one koji su se oborili protiv fašista, i drugi spomenik za poginule koji

redsjednik SUBNOR-a u Derventi Borislav Preradović rekao je da će uskoro biti završena obnova spomeničkog kompleksa u Agićima, jer je već 11. septembra predviđena proslava

Danas otkrivanje obnovljenog spomenika u Agićima

U derventskoj mjesnoj zajednici Agići danas će biti otkriven obnovljeni spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe /NOB/ i žrtvama fašističkog terora, najavljeno je iz Opštinske organizacije SUBNOR-a. Spomenik se nalazi ispred Osnovne škole „19. april“, a svečanost otkrivanja je u 17.00 časova. Iz SUBNOR-a su saopštili da su 9. septembra 1944. godine jedinice Narodnooslobodilačke vojske na dva dana oslobodile Derventu, ali su se pred naletom neprijatelja morale povući, te da je otkrivanje spomenika i u znaku proslave prvog dana oslobođenja Dervente u Drugom svjetskom ratu. Obnavljanje ovog i drugih spomenika NOR-a rezultat je aktivnosti Opštinske organizacije SUBNOR-a, ali i razumijevanja lokalne vlasti na čelu sa načelnikom opštine Miloradom Simićem. Izvor: SRNA

Mesto budućeg spomenika u selu Parcane

Spomenik Parcanskoj bici

U toku je izgradnja spomenika Parcanskoj bici, vođenoj od 19. do 22. septembra 1944. godine između Rasinsko-topličke grupe korpusa pukovnika Dragutina Keserovića i partizanske 2. proleterske divizije. Ova bitka poznata je i pod nazivom Bitka na Zapadnoj Moravi, a odlučujući okršaj odigrao se u selu Parcane, severno od Kruševca. Spomenik je rad umetnika Zorana Vasiljkovića. Prošle nedelje je postavljen postament, a dan postavljanja spomenika za sada nije poznat. Akciju podizanja spomenika organizovala je grupa građana iz Stalaća, Parcana, Milutovca i okoline, a svi koji žele da se pomognu mogu da se jave Novici Milićeviću, preko Fejsbuka ili na telefon 062-88-98-720. Više o Parcanskoj bici možete pročitati ovde. Izvor: POGLEDI  

Glavna kapija Aušvica (Foto: ANP)

Radio–operaterka iz Aušvica nesposobna za suđenje

Žena stara 92 godine, koja je radila kao radio-operaterka u nacističkom logoru smrti Aušvic, proglašena je fizički nesposobnom da joj se sudi po optužnici za saučesništvo u ubistvima 260.000 ljudi. Sud u Kilu saopštio je danas da je žena, identifikovana samo kao Helma M., skoro slijepa i gluva te da je zbog teške bolesti ove godine fizički, mentalno i emotivno nesposobna za suđenje. Portparol suda saopštio je da su sudije zaključile da žena „ne ispunjava osnovne uslove za učešće u dugom suđenju“. Njemačka je 2011. godine osudila čuvara iz logora smrti Sobibor, Džona Demjanjuka, a ove godine i bivšeg čuvaru iz Aušvica Rajnholda Haninga, koji ima 94 godine. Haningu je

Plakat raspeće srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu

Beograd: tribina na temu ,,Raspeće srpskog naroda u Drugom svetskom ratu“

Pozivamo vas, da u sredu, 14. septembra 2016. godine, u 19 časova, u parohijskom domu Vaznesenjske crkve (Admirala Geprata 19) prisustvujete tribini na temu „Raspeće srpskog naroda u Drugom svetskom ratu“. O ovoj temi govoriće: mr Radovan Pilipović (Arhiv Srpske Pravoslavne Crkve) Nemanja Dević (Srpski akademski klub) Tribina se održava u organizaciji Vaznesenjske crkve i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.  

Stojan Stojanović( prvi s desna) u vojnom logoru (Foto: lična arhiva)

Najstariji Prokupčanin jedini živi logoraš u Toplici

Kao podoficir Vojske Kraljevine Jugoslavije, Stojan Stojanović je zarobljen kod Niša 1941. godine, odakle je deportovan za Bugarsku, a zatim u Austriju Prokuplje – Stojan Stojanović iz Prokuplja, koji za mesec dana puni sto godina života, važi za jednog od najstarijih stanovnika topličkog kraja i jedini je živi logoraš iz Drugog svetskog rata u Toplici. Uprkos teškom životu u siromaštvu, ali i strahotama rata koje je preživeo, Stojan je i dalje vitalan i svakoga dana se može sresti na najpoznatijem prokupačkom šetalištu Hisar, gde sa prijateljima prepričava anegdote iz života. Iz braka sa suprugom Ružicom koja je umrla pre pet godina u 90. godini ima sina. Kaže da su mu

Predratni Tašmajdan

Monografija o Beogradu-zabranjena pred Drugi svetski rat

Beogradske vlasti su, nakon protesta nemačkog diplomate, zabranile monografiju Balkanskog instituta „Beograd“, kao i beogradsko izdanje lista „Politika“ u kojem je Isidora Sekulić ovu monografiju ocenila kao najbolje napisanu istoriju o srpskom narodu. U jesen 1940. godine izašla su iz štampe tri izdanja monografije “Beograd”, srpsko-hrvatsko, francusko i nemačko. Englesko izdanje bilo je do kraja prevedeno i najvećim delom već složeno u štampariji U Beogradskoj Opštini je priređen prijem za domaću i inostranu štampu koju je pozdravio predsednik opštine Ješa Tomić, a direktor Balkanskog instituta Ratko Parežanin dao kratak ekspoze u kome je izložio kako se radilo na ovom delu. Monografija je podeljena predstavnicima štampe, svakom na onom jeziku koji

Muamer Zukorlić

Zukorlić: Bošnjaci sa svojih stratišta ne šalju mržnju

Novi Pazar — Poslanik BDZS Muamer Zukorlić rekao je na manifestaciji „Pohod na Hadžet“, da Bošnjaci sa tog skupa ne šalju ni „najsitniji atom mržnje prema drugima“. On je, prvi put otkako se odrekao funkcije sandžačkog muftije i prešao u političare, predvodio šetnju do novopazarskog naselja Hadžet, gde su partizani, pod optužnicom da su sarađivali sa okupatorom, 1945. godine streljali Bošnjake. „Ovih dana, meseci i godina smo svedoci da svi narodi na Balkanu imaju svoja stratišta. Nažalost, većina okupljanja na tim stratištima se pretvaraju u regrutaciju mržnje prema drugima. Mi to nećemo i svi naši skupovi, poput ovog, neće imati ni najsićušniji atom mržnje“, kazao je Zukorlić. U protestnoj šetnji

Ursula Haverbek Foto: Tanjug/AP

Neonacistkinja osuđena za negiranje holokausta

Poznata njemačka neonacistkinja Ursula Haverbek još jednom je osuđena na zatvorsku kaznu zbog negiranja holokausta. Sud u Detmoldu je osamdesetsedmogodišnju Haverbekovu osudio na osam mjeseci zatvora, a ona je izjavila da će se žaliti na presudu. Haverbekova je u februaru napisala pismo gradonačelniku Detmolda, kada je počelo suđenje bivšem čuvaru u logoru Aušvic, navodeći da je logor smrti bio samo „radni kamp“ i nazivajući preživjele „navodnim svjedocima“. Ona je bila osuđena za negiranje holokausta i 2015. godine u vrijeme kada je vođen sudski proces u gradu Lunerburgu protiv još jednog čuvara u Aušvicu. Osuđena je na deset mjeseci zatvora, ali je oslobođena nakon žalbenog postupka. Oba čuvara su osuđena po

Nacistički eksprimenti

Pronađene kosti ubijenih u nacističkim eksprimentima

U blizini berlinskog Instituta za antorpologiju „Kajzer Vilhelm“ pronađen je veliki broj ljudskih kostiju koje pripadaju nacističkim žrtvama iz Drugog svjetskog rata. Arheolozi su iskopali veći broj ljudskih ostataka, a istoričari ocjenjuju da se radi o kostima ljudi nad kojima su rađena razna istraživanja nacističkih naučnika. Među ostacima su dijelovi lobanja, te zubi i kosti koje su pripadale odraslim ljudima i djeci. Naučnici će ih analizirati kako bi se otkrili pol i dob ubijenih, a rezultati će biti poznati krajem godine. Tokom Drugog svjetskog rata, Institut je redovno dobijao dijelove ljudskih tijela iz koncentracionih logora, kako bi se na njima obavljala istraživanja. Cilj je bio da se dokažu nacističke rasne

Glavna kapija Aušvica

Planirali ubiti 12 hiljada SS vojnika: Zašto je propala jevrejska osveta nad nacistima?

Ni jevrejski osvetnik Josip Hamatz ni američki vojni izvještaj ne mogu objasniti zašto nürnberška operacija trovanja nije prouzročila smrt SS vojnika i časnika Sedamdeset godina od najjačeg pokušaja Jevreja koji su preživjeli holokaust da se osvete nacistima, njihov vođa žali za samo jednom stvari – njegove osvetničke operacije nisu zapravo ubile ni jednog nacista, piše Guardian. Josip Harmatz jedan je od nekoliko preživjelih jevrejskih „osvetnika“ koji su proveli operaciju masovnog trovanja bivših vojnika SS-a u američkom zarobljeničkom logoru 1946. godine. U toj je operaciji otrovano oko 2200 Nijemaca, ali službeno nije potvrđena nijedna smrt. Nedavno otkriveni američki vojni izvještaj koji je završio u rukama Associated Pressa otkrio je da su se Jevreji

Novi Sad

Spomenik nevinim žrtvama stradalim 1944. i 1945. godine

Komisija za kulturu Skupštine grada Novog Sada prihvatila je danas inicijativu da bude podignut spomenik nevinim žrtvama stradalim 1944. i 1945. godine kada je Narodnooslobodilačka vojska /NOV/ Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu oslobodila najveći grad Vojvodine od fašizma. Inicijativu o podizanju spomenika podnio je Gradski odbor Saveza vojvođanskih Mađara, navodeći da žele da podsjete na nevine žrtve bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost. Predlaže se da spomenik bude postavljen u novosadskom naselju Liman 4, na uglu ulica 1300 kaplara i Ive Andrića. Na spomen-ploči bilo bi ispisano „Nevinim žrtvama 1944/1945“ na srpskom, mađarskom i njemačkom jeziku. Postoji mogućnost da natpis bude ispisan i na još nekom od

Deportacija Jevreja u logore, Budimpešta 1944. godine (Foto Rojters/Savezni arhiv Nemačke)

Blokada sajtova u Mađarskoj zbog negiranja holokausta

Budimpešta – Mađarski sud doneo je odluku o blokiranju 20 sajtova na kojima se demantuje postojanje holokausta, saopštio je mađarski državni tužilac. Sajtovi objavljuju mađarso izdanje švedskog autora koji negira genocid koji je počinio nacistički režim, navodio se u saopštenju Tibora Ibolja. Po mađarskom zakonu iz 2010. godine, poricanje Holokausta u javnosti je krivično delo za koje je propisana kazna od tri godine zatvora. Mađarske vlasti su počele istragu protiv izdavača, ali je postupak „pauziran”, jer je vlasnik izdavačke kuće, koja je objavila knjigu čije citate prenose portali, trenutno u inostranstvu, prenosi MTI. (Tanjug) Izvor: Politika   Vezane vijesti: Lepen kažnjen zbog omalovažavanja holokausta | Jadovno 1941.

Spomen-park Popina Foto Zavod za zaštitu spomenika

Popina uskoro u novom ruhu

Obnavlja se čuveni Spomen-park kod Vrnjačke Banje, delo legendarnog Bogdana Bogdanovića. Čitav kompleks, u čijem središtu se nalazi i spomenik „Snajper“, prostire se na 12 hektara Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika u Kraljevu otpočeli su ambiciozni projekat konzervacije i restauracije čuvenog Spomen-parka Popina u mestu Štulac u neposrednoj blizini Vrnjačke Banje i Trstenika. Autorsko delo slavnog arhitekte Bogdana Bogdanovića (1922-2010) oživelo je sada već davne 1981. godine kao posveta jednoj od prvih frontalnih bitaka između antifašističkih snaga u Srbiji i nemačkog okupatora 13. oktobra 1941. godine. – Ove godine biće obeležen jubilej, 75 godina od ovog nemilog događaja – predočava za „Novosti“ Lidija Crnčanin, istoričar-konzervator Zavoda. – Ova bitka predstavlja

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.