arrow up

Жarko Vidović: „Dani velikih nadanja“

Logor je bio u nizini, nedaleko od obale Atlantskog okeana na zapadu. Sa svih ostalih strana, kao polukrug, zatvarali su ga veštački planinski zidovi golog leda i snega, niz te ogromne i vertikalne zidove survavali su se u leto prema okeanu lednički potoci. Zimi su oni bili kao ogromni ledeni stubovi, pola dana ti planinski zidovi bacali su senku na logor, a drugu polovinu dana led, sneg i mokre stene dobijali su metalni, hladni sjaj od sunca koje ih je obasjavalo odozgo. Od tih stena i leda i sunčani zraci su postajali metalni i hladni. Severno od polarnog kruga. Tu je SS-komandant Oberšturmfirer Dolp rekao pred internircima u stroju: „Ako

Muzej holokausta u Zagrebu: Projekt koji ne smatraju svi Jevreji dobrom idejom

Osnivanje Muzeja Holokausta tek je u povojima, nema ni konkretnog plana postave, ni artefakata, ni kustosa, ni osiguranog novca za izgradnju, ni raspisanog arhitektonskog natječaja, a već je izazvalo niz političkih kratkih spojeva. Zna se samo loka­cija: do 2019. trebalo bi izgraditi Muzej Holokausta u oronuloj kotlovnici kompleksa u Branimirovoj ulici, Prvoj hrvatskoj tvornici ulja, koju je osnovao Samuel David Alexander, utjecajni zagrebački Jevrej. Projekt vodi Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije izraslog iz Festivala jevrejskog filma, a za njegovu realizaciju istoimeno udruženje i Grad Zagreb osnovali su ove godine u gradskom prostoru Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust. I prije nego što je javnost uspjela saznati o čemu se

VIDEO: Čas istorije – serijal Save Samardžića i Nemanje Devića

Autorska emisija istoričara Save Samardžića i Nemanje Devića na TV Jasenica (Smed. Palanka). U realizaciji emisije učestvuju i: Aleksandar Božović- Жiška (glas uvodne špice), Veljko Miljuš (montažer) te učenici Palanačke gimnazije: Sara Aranđelović, Lazar Kuzmanović i Aleksa Stojanović koji su pozajmili svoje glasove u emisiji. Emisija se bavi temama iz nacionalne istorije i može se premijerno pogledati svakog četvrtka od 21 sat na pomenutoj televiziji.   Epizoda 1. O ciljevima emisije Epizoda 2. Kosovski boj Epizoda 3. Sveti despot Stefan Lazarević Visoki Epizoda 4. Svetosavski narod Epizoda 5. Seobe Srba Epizoda 6. Ratna 1914. Epizoda 7. Srpska ratna drama 1915/1916. godine Epizoda 8. Sloboda 1918. Epizoda 9. Heroji Prvog svetskog rata Epizoda

Muslimani u Drugom svetskom ratu

David Motadel: Reakcija muslimanskog stanovništva prema nemačkom osvajaču u ratnim područjima nije bila jedinstvena Na desetine hiljada muslimana se tokom Drugog svetskog rata borilo na strani hitlerovog nacionalsocijalističkog režima. Istoričar David Motadel za DV analizira prirodu tog odnosa. U vašoj knjizi „Za proroka i firera” (Für Prophet und Führer) pišete o politici nacionalsocijalističkog režima prema islamu. Šta je bila karakteristika te politike? — Na vrhuncu Drugog svetskog rata, 1941. i ’42. godine, kada su nemačke jedinice umarširale u područja naseljena muslimanima, poput Balkana, Krima, severne Afrike i Kavkaza, u Berlinu se o islamu počelo razmišljati kao o značajnom političkom faktoru. Hitlerov režim je korak po korak vrbovao muslimane i koristio ih

Hrvatski vojnici po treći put u pohodu na Rusiju – kontinuitet ustaške politike

Dva puta je u prošlom veku Hrvatska ratovala na strani osvajačkih sila protiv Rusije, a sada ponovošalje kontingente svojih vojnika na Baltik i u Poljsku sa istom namerom, ako dođe do oružanog sukoba ili rata na istoku Evrope. Uvek je Hrvatska, na žalost, bila na strani agresivnih okupacionih trupa pa je tako i danas na isti način prihvatila tu sramnu ulogu u okviru NATO pakta, vojnog saveza koji sve više ima izražen ofanzivni karakter i ugrožava evropski i svetski mir.  NATO nastoji da razdrobi ili potčini svojoj volji tradicionalne države, da menja granice između naroda i država na štetu „neposlušnih naroda“ i sve to nastoji da predstavi u svetu kao „doprinos miru i bezbednosti“. Ključnu ulogu u definisanju misije

CC0 / wikipedia

Rusija zahteva od Bugarske istragu o uništavanju spomenika

Ruska ambasada u Bugarskoj uputila je zahtev da se pažljivo istraži incident skrnavljenja spomenika „Aljoša“ u Plovdivu, saopštila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. „Nikakva vređanja ne mogu da utiču na naš beskompromisan stav o nedopustivosti menjanja rezultata Drugog svetskog rata i opravdavanja neonacističkih manifestacija. Tada, četrdesetih godina, naši vojnici su se borili za nas, buduće generacije. Danas mi njima odajemo poštu. Dolaze mi poruke od građana Bugarske sa izvinjenjima zbog postupaka vandala“, rekla je Zaharova za radio „Govori Moskva“. Vandali su išarali spomenik svastikama, antisemitskim parolama i uvredljivim natpisima. Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske već je osudilo ovaj čin, rekavši da je takav vandalizam apsolutno neprihvatljiv. Spomenik sovjetskom vojniku-oslobodiocu, koji je nazvan Aljoša, otkriven je u Plovdivu pre

Hijena iz Aušvica — najluđa nacistička mučiteljka

Nadimak je dobila zbog brutalnih metoda koje je primenjivala na logorašima u Aušvicu i Bergen-Belsenu. Dolazila je iz porodice koja je imala dugu istoriju duševnih bolesti. Жene čuvari u nacističkim logorima nisu toliko poznate kao muškarci, ali to ne znači da su bile manje okrutne. Neke od njih su izazivale veći strah od ostalih čuvara, a od oko 37.000 čuvara, koji su aktivno učestvovali u premlaćivanju, mučenju i ubijanju logoraša, bilo je oko deset odsto žena. Većina njih nije izbegla pravdu, pa su pogubljene nakon rata, a jedna od najgorih bila je Irma Grese, čuvarka u logorima Aušvic i Bergen-Belsen. Zvali su je „Hijena“, a ponekad i „Lepa zver“, a nadimak je zaradila zbog brutalnih metoda koje je primenjivala na logorašima.

Štolperštajna ili "kamen spoticanja": Na svakoj kocki ugravirani su ime i podaci žrtava nacizma

Berlin se sapleo o kamen spoticanja

Nepoznati počinioci su početkom ove sedmice na više mesta u berlinskom okrugu Nojkeln iz trotoara iščupali 13 tzv. štolperštajni (u prevodu “kamen spoticanja”). Reč je zapravo o metalnim kockama sa ugraviranim imenima i podacima žrtava nacizma (uglavnom Jevreja), postavljenih ispred ulaza zgrada iz kojih su odvođeni u smrt. U pitanju je projekat berlinskog umetnika Guntera Demniga koji je širom sveta ugradio 63.000 takvih štolperštajni, od toga 7.000 u Berlinu. Ideja je da se prolaznici sagnu da bi pročitali šta piše na kockama i tako bar simbolično odaju poštu žrtvama nacizma. Sada se Berlin ponovo osramotio, kako piše “Bild” jer su iz časa u čas prijavljivani slučajevi nestajanja kocki iz trotoara.

Hitlerova voštana figura Foto: Gorila - Jutarnji List

Hitlerova voštana figura izazvala bijes

Centar “Simon Vizental” pozvao je upravu muzeja voštanih figura “De Mata” u indonežanskom gradu Jogjakarta da skloni figuru bivšeg njemačkog kancelara Adolfa Hitlera, koja je postavljena ispred slike koncentracionog logora “Aušvic”. Iz Centra u Los Anđelesu, koji sprovodi kampanje protiv antisemitizma i negiranja Holokausta, saopšteno je da je postavljanje figure Hitlera ispred slike ozloglašenog nacističkog logora “odvratno” i da to predstavlja ruganje žrtvama Holokausta, tokom kog su ubijeni milioni ljudi. Iz Organizacije za ljudska prava “Hjumen rajts voč” izložbu su nazvali “bolesnom”, prenosi AP. Iz indonežanskog muzeja su branili postavljanje figure bivšeg nacističkog vođe time da je figura “zabava za tinejdžere”, koji se često fotografišu pored nje. Izvor: SRNA Vezane

Obljetnica Kristalne noći Kraus: Izjednačavanje ustaša i antifašista naša je sramota

Ognjen Kraus: Izjednačavanje ustaša i antifašista naša je sramota

Predsjednik Jevrejske opštine Zagreb odbio je dati izjavu HTV-u, jer je današnji ‘TV kalendar’ ignorisao godišnjicu Kristalne noći Ovdje smo da ne dopustimo izjednačavanje krvnika i žrtava, izjednačavanje ustaštva i antifašističke borbe, kazao je predsjednik Jevrejske opštine Zagreb (ЖOZ) Ognjen Kraus na komemoraciji u povodu 79. obljetnice Kristalne noći, prvog masovnog pogroma Jevreja u nacističkoj Njemačkoj, održanoj večeras na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. “Kristalnom noći” prozvano je nasilje nad Jevrejima a i njihovom imovinom, u kojemu je u noći s 9. na 10. novembra 1938, ubijen 91 Jevrejin, oko 30.000 deportovano u koncentracione logore, spaljeno dvestotinjak sinagoga, oskrnavljena jevrejska groblja te uništeno najmanje 7.000 trgovina u jevrejskom vlasništvu, a

Foto: Profimedia

Kristalna noć: Uvertira za najveći zločin u istoriji čovečanstva

Prema mnogim tumačima ovaj pogrom je bio prva naznaka onoga što danas nazivamo Holokaustom. “Kristalna noć” je naziv za veliki pogrom usmeren protiv jevrejskih građana širom zemlje koji se desio širom Nemačke i Austrije u noći 9. novembra 1938. godine. Priča o „Kristalnoj noći“ počela je u oktobru 1938. godine, kada je 15.000 Jevreja poljskog porekla proterano iz Nemačke i iskrcano na poljskoj granici. Desničarska antisemitska poljska vlada, koja je govorila o sopstvenom „jevrejskom pitanju“, odbila je da ih primi, pa je njih oko 5.000 ostalo na ničijoj zemlji. Neposredni incijator bio je Heršel Grinspan, nemački Jevrej koji je pobegao u Francusku. U danima nakon progona Jevreja, Grinspan je primio

Plava Zver — nacistički koljač kog se i Hitler plašio

Kao prvi čovek Gestapoa, „praški koljač“ Rajnhard Hajdrih važio je za najkrvožednijeg esesovca. I pored čudovišta poput Himlera, Ajhmana, Geringa i Gebelsa, neko drugi je važio za najopasnijeg Hitlerovog čoveka. To je bio Rajnhard Hajdrih, istinska siva eminencija nacističkog režima, „zli genije“ za kog se spekulisalo da je sposoban da svrgne i samog Firera. Kad je kao prekaljeni esesovac i šef RSHA, a time i Gestapoa, u septembru 1941. godine postao protektor Češke i Moravske, očekivalo se da će „Plava zver“, kako su mu njegovi tepali, u anektiranom području brzinski ugušiti bilo kakav oblik otpora. I zaista, nije dugo trebalo da ustanovi potpunu strahovladu, zaboravljajući, doduše, da gde ima straha ima i hrabrosti i to veće što je veći strah. Zato su mu, upravo kad

Saveznici su znali za Holokaust još 1942. i evo zašto su ćutali

Savezničke snage su bile svesne Holokausta dve i po godine ranije nego što je uvreženo mišljenje, a čak su imali i unapred pripremljene optužnice za ratne zločine protiv Adolfa Hitlera i njegovih glavnih nacističkih komandanata. Nova dokumenta, koja 70 godina nisu videla svetlost dana, pokazuju da su ranije, još u decembru 1942. godine, a i pre, SAD, Velika Britanija i sovjetska vlada bili svesni da je najmanje dva miliona Jevreja ubijeno i da je još pet miliona u opasnosti, i imali su pripremljene optužnice. Uprkos svojim saznanjima saveznici su veoma malo uradili po pitanju da pokušaju da ih spasu ili pruže utočište onima koji su u životnoj opasnosti. Ministar iz

Adolf Hitler (Foto Vikipedija)

CIA imala informacije da je Hitler viđen u Kolumbiji

London – Američka obaveštajna agencija CIA znala je da je čovek koji je za sebe tvrdio da je Adolf Hitler pedesetih godina prošlog veka živeo u Kolumbiji među bivšim nacistima, pokazuju dokumenti sa kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti. Agenti CIA nisu ozbiljno shvatali tvrdnje bivšeg vojnika Š-a, iako ih je šef biroa te agencije u Karakasu preneo nadređenima i dostavio im fotografije tog čoveka, piše britanski Dejli mejl. Čovek po imenu Filip Sitroen pozvao je agente CIA 1954. godine i saopštio im da je upoznao čoveka koji za sebe tvrdi da je Adolf Hitler, kao i to da živi u gradu Tunha, severno od Bogote, pokazuju dokumenti. Sitroen je

Foto: Wikimedia Commons

Kako će FBI otkriti ko je izdao Anu Frank: Ključ je u najnovijim metodama

Upotreba drugih savremnih tehnika kao što su forenzičko računovodstvo, nauka o ponašanju i rekonstrukcija svedočanstava, mogu dati uverljive dokaz Istraga u slučaju Ane Frank nastavlja se pošto je tim stručnjaka predvođen penzionisanim FBI agentom Vinsom Pankokeom obezbedio primenu savremene forenzičke nauke i kriminologije u nadi da će rešiti jedan od najpoznatijiih slučajeva Hladnog rata. “U istrazi ćemo naglasak staviti na nove potencijale”, rekao je penzionisani specijalni agent koji vodi ovaj slučaj. U potrazi za novim tragovima, on i njegov tim digitalno prelaze kroz milione stranica skeniranog materijala iz Nacionalnog arhiva u Vašingtonu, kao i arhiva u Holandiji, Nemačkoj i Izraelu. Upotreba drugih savremnih tehnika kao što su forenzičko računovodstvo, nauka o

NAJNOVIJE VIJESTI

LJUBA

Da li je ovaj sunčani dan naš kraj? Ova svjetlost i plavo

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.