arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Slet 1930 u Beogradu

Svesokolski slet u Beogradu 1930.

3. mart 2016.

Posle uvođenja šestojanuarske diktature 1929. kralj Aleksandar doneo je 5. decembra 1929. zakon o osnivanju „Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije”. Tim povodom održana je izvanredna glavna skupština Jugoslovenskog Sokolskog Saveza kojoj su prisustvovali delegati svih sokolskih župa. Na skupštini donet je zaključak da JSS stupi u novu organizaciju „Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije”. Na vanrednoj sednici Saveza Slavenskog Sokolstva primljen je „Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije”. (1) U takvim prilikama održan je svesokolski slet u Beogradu 1930. Na inicijativu beogradske radio stanice i zauzimanjem starešine Sokolskog društva Subotica Koste Petrovića, sokoli u Subotici priredili su prvo radio-veče u Jugoslaviji 1930, koje je prenošeno preko radio stanica u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Nenad Rojić

Vojinka i Vojin Pavlović Foto: SRNA

Saslušana Vojinka Pavlović o stradanju civila iz bratunačkog sela Lipenovići

3. mart 2016.

U kancelariji Tužilaštva za ratne zločine BiH u zgradi Osnovnog suda u Srebrenici danas je o stradanju civila iz ovog mjesta u julu 1995. godine saslušana svjedok Vojinka Pavlović /67/ iz bratunačkog sela Lipenovići kod Kravice. Pavlovićeva je dugogodišnji dijabetičar i teško se kreće, ali se odazvala na poziv Tužilaštva u pratnji sina Vojina. Ona tvrdi da je iznenađena ovim pozivom i temom o kojoj je dala izjavu, jer je cijelo vrijeme rata provela u Srbiji gdje se nalazila i u julu 1995. godine. “Muslimanske snage iz Srebrenice i okolnih sela popalile su naše selo još u maju 1992. godine kada sam sa porodicom izbjegla u Prnjavor kod Šapca. U

Miodrag Linta Foto: Novosti.rs

Linta: Srbi u Federaciji BiH diskriminisani

3. mart 2016.

Položaj Srba u Federaciji BiH nije dobar, jer ih nadležne kantonalne i federalne vlasti diskiminišu, saglasili su se danas zamjenik predsjednika skupštinskog odbora za Srbe u dijaspori Miodrag Linta i poslanik u Domu naroda parlamentarne skupštine BiH Slaviša Mihajlović. Linta i Mihajlović su poslije sastanka u Skupštini Srbije novinarima rekli da je došlo vrijeme da se zvanične institucije Srbije i Republike Srpske još više uključe u “zaštitu” Srba u regionu. Linta je ocijenio da zvanično Sarajevo stalno govori o mutlietičnosti, ali da su u svakom kantonu dominantni Bošnjaci ili Hrvati. On je prenio da je sa Mihajlovićem razgovarao o aktivnostima i mjerama da se zaustavi proces nestajanja Srba sa tih

Božić Foto: TANJUG

Obilježavanje godišnjice egzodusa Srba iz Sarajeva

3. mart 2016.

Udruženje izbjeglih “Srbi sarajevske regije” iz Bratunca u naredna dva dana obilježiće dvije decenije od egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo udruženje okuplja izbjegle sarajevske Srbe koji su se naselili i žive u Bratuncu i Srebrenici. Sutra u 19.00 časova u bratunačkom Kulturnom centru biće održana akademija na kojoj će se govoriti o stradanju sarajevskih Srba i podsjetiti na golgotu kroz koju su prošli prilikom iseljavanja sa svojih ognjišta nakon 36 odbijenih neprijateljskih ofanziva. Ne želeći da ostanu pod muslimanskom vlašću sarajevski Srbi su napustili svoja odbranjena vjekovna ognjišta i imovinu krenuvši u neizvjesnost da bi živjeli u slobodu koja im je vrijednija od sve imovine.

Brod – Parastos za 48 poginulih srpskih boraca

3. mart 2016.

U mjesnoj zajednici Brodsko polje 1, kod spomen-obilježja ispred Osnovne škole “Sveti Sava” danas je služen parastos za 48 poginulih srpskih boraca sa područja ove mjesne zajednice. Prastos je organizovala opština Brod u saradnji sa opštinskom Boračkom organizacijom. Na današnji dan 1992. godine u poslijepodnevnim časovima, preko mosta koji povezuje Brod i Slavonski Brod u Hrvatskoj prešao je veliki broj teško naoružanih hrvatskih vojnika. Prvi napad je počeo pored magistralnog puta Brod – Derventa, tačnije u Stadionskoj ulici, kada su hrvatske vojne snage, u saradnji sa 108. brigadom Zbora narodne garde zauzele centar grada. Istog dana u večernjim časovima ranjen je tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Brod Mihajlo Sremac.

General Borislav Đukić

Đukić ogorčen: Crna Gora predaje generala Hrvatima

2. mart 2016.

Vlasti Crne gore odlučile o ekstradiciji Hrvatskoj nekadašnjeg zamenika komandanta Srpske vojske Krajine i oficira JNA – generala Borislava Đukića, zbog navodnih ratnih zločina GENERAL Borislav Đukić (68), nekadašnji zamenik komandanta Srpske vojske Krajine i oficir JNA, narednih dana biće iz zatvora u Spužu izručen Hratskoj. Tu odluku donelo je Ministarstvo pravde Crne Gore po Interpolovoj poternici koju je zvanični Zagreb raspisao zbog navodnih njegovih ratnih zločina i rušenja brane Peruča. U međuvremenu su Hrvati proširili optužnicu stavljajući mu na teret odgovornost za ubistvo civila u Dalmaciji. – Kada je čuo za odluku, general nije mogao sakriti gorčinu, ali je sve primio dostojanstveno. Veoma sam zabrinut za njegovu sudbinu, jer

Srpsko društvo u Dubrovniku u međuratnom periodu

Srpski list “Dubrovnik”

2. mart 2016.

List „Dubrovnik” bio je glasnik Srpske narodne stranke na Primorju. Najpoznatiji urednik lista bio je Antun Fabris. List je pisao o radu Srpske Zore, Saveza srpskih privrednih zadruga i osnivanju i radu Srpskih sokolskih društava. „Dubrovnik” je isticao da su dubrovački Srbi katolici bili prvi u srpskom narodu koji su uzeli za svoj program gesla „brat je mio, koje vjere bio” i „baška vjera, a baška narodnost”. Takođe je isticao da je to isto propovjedao u svojim spisima još u zadnjoj četvrti 18 vijeka Dositije Obradović, koji je postavio srpsku narodnu misao na modernu osnovu. (1) U listu „Dubrovnik” pisano je o Dositeju Obradoviću povodom obeležavanja stogodišnjice smrti 1911. Jovan

Bijeljina: Muzej Semberija – izložba Foto: SRNA

Bijeljina: Izložba “Nemojte nas zaboraviti”

2. mart 2016.

U Muzeju Semberije večeras je otvorena izložba fotografija prvog srpskog ratnog fotoreportera Riste Marjanovića, pod nazivom “Nemojte nas zaboraviti”. Na oko šezdeset postavljenih fotografija prikazani su ratni dobrovoljci, stradanje Šapca, zbjegovi po Mačvi, Cer, povlačenje preko Albanije, proboj Solunskog fronta… Jedan od autora izložbe Branislav Stanković, kustos istoričar Narodnog muzeja u Šapcu, naglasio je da su ovi radovi bili izloženi 1916. godine na Savezničkoj izložbi ratne fotografije u Parizu i na najvjerniji način prikazali dešavanja u tadašnjoj ratnoj Srbiji. Izložba je plod saradnje Srpske akademije nauka i umetnosti, Narodnog muzeja u Šapcu, Muzeja Novog Sada i Vojnog muzeja u Beogradu i 2014. godine bila je najposjećenija izložba u Srbiji. Izložba

Osnovni sud u Brčkom Foto: RTRS

Brčko: Suđenje za zločine nad srpskim civilima 4. aprila

2. mart 2016.

Osnovni sud Brčko distrikta zakazao je za 4. april početak suđenja Mirsadu Ahmetbašiću za zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima. Na statusnoj konferenciji, tužilac Radmilo Ivanović rekao je da planira pozvati 21 svjedoka i dva vještaka, te uložiti materijalne dokaze, javio je Birn. S obzirom na to da su neki od svjedoka umrli, oboljeli ili su nedostupni, Ivanović kaže da će njihovi iskazi biti pročitani. Ahmetbašićev branilac Mirsad Islamović rekao je da odbrana planira pozvati manje od 10 svjedoka. Ahmetbašić je optužen da je, kao pripadnik 108. brigade Hrvatskog vijeća odbrane, u više navrata psihički i fizički zlostavljao zatvorene civile i ratne zarobljenike srpske nacionalnosti koje je obezbjeđivao kao

Hrvati neće dobiti garantovana mesta

2. mart 2016.

Male šanse Srbije da ispuni zahtev hrvatske zajednice da joj se omoguće sigurni mandati u parlamentu. Naši propisi manjinama nude prirodan prag od 15.000 glasova ZASADA ne postoje šanse da Hrvati dobiju zagarantovana mesta u Narodnoj skupštini Srbije. Ovo bi, u najkraćem, bio odgovor vlasti na zahtev Hrvatskog nacionalnog veća u našoj zemlji da im se omoguće “rezervisani” mandati. Kako se procenjuje, to bi otvorilo i pitanje mandata za ostale nacionalne manjine, što je u ovom trenutku tehnički teško izvodljivo. Poslanik i član međuvladine komisije za sprovođenje sporazuma o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina sa Hrvatskom, Aleksandar Čotrić, objašnjava da je Srbija nacionalnim manjinama obezbedila zastupljenost u Skupštini kroz pozitivnu diskriminaciju:

Blatuša

Kroz blato do Blatuše

2. mart 2016.

Vrginmost – Petnaestak stanovnika eko-sela na području Blatuše kraj Vrginmosta, prilično su zabrinuti, jer su zbog urušavanja mosta preko šumskog potoka, već desetak dana odvojeni od svijeta. U slučaju neke nevolje do njih ne bi mogla stići vozila hitne pomoći, policija ili vatrogasci, a kako bi pribavili osnovne namirnice, do Vrginmosta moraju pješačiti više od sat vremena blatnjavim šumskim putevima. Postoji još jedan put za eko selo, no on je na nekoliko mjesta toliko derutan i oštećen da se već dugo njime nitko ne koristi, niti vozila njime mogu proći. Ipak, u ovoj situaciji, najveći problem mještana ovog jedinstvenog naselja nisu nabavke i kupovina u gradu, već odlazak u školu

Masakr u Dvoru

Dokumentarac o masakru u Dvoru na Uni vraćen na doradu

2. mart 2016.

Dokumentarni film ’15 – minuta – Masakr u Dvoru’ rađen u dansko-hrvatskoj koprodukciji vraćen je na doradu. Naime, nakon što je jedan hrvatski branitelj gledao film podnio je kaznenu prijavu. ‘Pri kraju Oluje u Dvoru na Uni pobijeno je sedam psihijatrijskih bolesnika i hendikepiranih ljudi i nije jasno tko je to napravio. U blizini je bilo puno vojnika svih vojski, danski vojnici su bili promatrači. Grupa vojnika koja je snimljena u filmu kako prolazi kroz žito 10 minuta prije zločina je potpisana kao Hrvatska vojska i time bez ikakvih dokaza optužena za zločin. Istraživao sam puno materijala, radi se o prevari – a tu je prevaru financirao HAVC sa 250.000

Donja Gradina, "Topola užasa" Foto: RTRS

Razgovori o izgradnji Spomen-područja “Donja Gradina”

2. mart 2016.

Delegacija Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, predvođena ministrom Danetom Maleševićem, razgovarala je u Banjaluci sa Njegovim preosveštenstvom episkopom banjalučkim Jefremom o projektu izgradnje Spomen-područja “Donja Gradina”. Na sastanku, kojem su prisustvovali i pomoćnik ministra Milica Kotur i direktor Sekretarijata za vjere Dragan Davidović, nije bilo riječi o davanju bilo kakvog blagoslova za projekat memorijalnog kompleksa koji je u izradi, saopšteno je iz Sekretarijata za vjere. U saopštenju se navodi da su Malešević i Kotureva upoznali vladiku Jefrema o procedurama, međunarodnom konkursu, odluci žirija, o drugonagrađenom i trećenagrađenom projektu, kao i o idejnom projektu arhitekte Slobodana Maldinija. Iz Sekretarijata dodaju da je razgovarano i o drugim pitanjima koja se tiču

Žan-Lik Šafhauzer

Šafhauzer: Sramota me zbog naših zločina nad Srbima (VIDEO)

1. mart 2016.

Funkcioner Nacionalnog fronta i francuski poslanik u Evropskom parlamentu Žan-Lik Šafhauzer osudio je podršku koju EU pruža “mafijaškoj državi Kosovo” i naglasio da ga je sramota zbog svih zločina koje je Evropa uradila Srbiji, NATO bombardovanja i otimanja dijela teritorije. “Ako želimo da ovaj izvještaj /o proširenju/ bude fer zašto ne spominjemo antisrpske i antipravoslavne poteze mafijaške države Kosovo? Zašto da zaboravimo našu dužnost da se sjetimo naše sramote, zločina koje smo počinili nad srpskim narodom za NATO propagnadu, lažne dokaze o etničkom čišćenju napravljenim od strane Njemačke da bi se opravdalo bombardovanje”, upitao je Šafhauzer. On je u govoru u Evropskom parlamentu naglasio da su svi ti lažni dokazi

Srbija i Hrvatska

Sramota: Zagreb ne da Srbiji konzulat u Kninu

1. mart 2016.

  Već godinama unazad, još iz vremena kad je Ministarstvom spoljnih poslova rukovodio Vuk Jeremić, zvanični Beograd traži od Zagreba da mu izda dozvolu za otvaranje konzulata u Kninu. Odgovor iz Hrvatske, međutim, ne stiže punih osam-devet godina. Za sada, Srbija u ovoj zemlji ima tri diplomatska predstavništva – osim ambasade u Zagrebu, rade i konzulati u Vukovaru i Rijeci. Za hrvatsku stranu Knin ima veliki simbolični značaj kao mesto na kojem je stvorena nova hrvatska država, dok bi otvaranje konzulata, kako veruju u Beogradu, pospešilo povratak Srba u ove krajeve. Knin, odnosno Hrvatska, međutim, jeste izuzetak, jedan od retkih primera da Beograd insistira na širenju diplomatske mreže. Naime, u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA