arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
sud5.jpg

Svjedočenje o zločinima na području Trnova

11. oktobar 2016.

U nastavku suđenja Edhemu Godinjaku, Medarisu Šariću i Mirku Bunozi za zločine nad Srbima na području Trnova, svjedok Tužilaštva BiH Rajka Popović govorila je o zatočeništvu u Osnovnoj školi u Dejčićima, gdje je bila zarobljena sa još žena i djece. Popovićeva je ispričala da su je pripadnici muslimanse vojske zarobili na prevoju Rogoj u ljeto 1993. godine kada je sa porodicom krenula prema Kalinoviku. Ona kaže da je nakon zarobljavanja odvedena na obližnje brdo Javorak, gdje je bilo još stanovnika srpske nacionalnosti i zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske. „Tu je bio i Godinjak koji nam je rekao da nigdje ne bježimo i da smo tu sigurni“, navela je Popovićeva. Ona

Zločinci 21 godinu izmiču ruci pravde

11. oktobar 2016.

Banjaluka – Nalogodavci i izvršioci ratnih zločina u 13 zapadnokrajiških opština odavno su poznati, ali Tužilaštvo BiH 21 godinu nije podiglo nijednu optužnicu za ubistva i progon Srba. Još jedna godišnjica zločina bez dočekane pravde obilježena je juče u Mrkonjić Gradu. Porodice i zvaničnici sa bolom su se prisjetili septembra i oktobra 1995. godine kada su ubijena 1.634 vojnika i civila, a sa svojih ognjišta u Drvaru, Glamoču, Ključu, Sanskom Mostu, Grahovu i drugim gradovima Krajine protjerano 120.000 Srba. Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović očekuje da Tužilaštvo BiH konačno procesuira odgovorne za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u zapadnokrajiškim opštinama s obzirom da su nalogodavci i izvršioci tih

Stojan i pobratim mu Ljubo po povratku iz zarobljeništva (Iz porodičnog albuma)

Zlatne ruke zanatske

11. oktobar 2016.

Da Stojan Stamenković u mladosti nije izučio za terziju, ko zna da li bi preživeo četiri logoraške godine Da frulaš Radovan iz sela Mačkatice kod Surdulice nije svirao frulu na Kočićevim danima, 23. septembra, u Doljevcu kraj Niša, ne bismo čuli ni priču o Stojanu Stamenkoviću. Privukao nas je Mocartovom „Malom noćnom muzikom” i Bokerinijevim „Menuetom” koje je vrsno izvodio na instrumentu „kao stvorenim za narodna kola”. A kad je još rekao da je čest hodočasnik mesta iz Velikog rata (upravo se spremao u Dobrudžu gde su grobovi i spomenici boraca Prvog srpskog dobrovoljačkog puka), priča je mogla da otpočne. – Pradeda Jovan je učesnik oba balkanska rata, ranjen je

Patrijarh Irinej

Patrijarh Irinej: Dolazak pape u Srbiju ne bi bio štetan

11. oktobar 2016.

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej rekao je danas da je Srpska pravoslavna crkva /SPC/ zahvalna što Vatikan nije priznao Kosovo, te ocijenio da dolazak pape Franje u Srbiju ne bi bio štetan, ali da poziv papi nije upućen iz SPC, već ga je uputila država.  „To je stvar države, papa je državnik, Vatikan je država. Ja verujem da papa neće doći dok ne dobije poziv i saglasnost naše strane“, rekao je patrijarh srpski za Televiziju „Pink“. On je dodao da papa uživa veliki ugled u svijetu, i to ne samo kod katolika, te da je SPC uvijek spremna za dijalog. „Nama bi papin dolazak bio od velike koristi, ja imam

Nekad bilo – osnovna škola u Vrbniku

Bez škole nema života

11. oktobar 2016.

Knin – Svako selo i svaki zaselak nekad su imali školu bar do četvrtog razreda. Sami smo tim zgradama temelje gradili, djecu u njima školovali i kako da te danas ne zaboli kad gledaš ruševine koje kao duhovi iz prošlosti stvaraju nemir, bude sjećanja i stare rane, pita se po tko zna koji put Mara iz sela Vrbnik kod Knina sa suzom u oku… Obilazeći sela po dalmatinskom zaleđu, nebrojeno smo puta u razgovoru s ljudima koji su se vratili na svoja ognjišta slušali živopisna sjećanja o minulim vremenima i nekim sretnijim životima. Na tragediju zajednice podsjeća svaka srušena i u ratu zapaljena kuća. Teško je u očima onih koji pamte

Ivašov: Slušao sam snimak kako Đukanović moli za oproštaj Olbrajtovu, nije se držao kao muškarac

10. oktobar 2016.

 „MILOŠEVIĆEVA  MANA I GREŠKA JE ŠTO JE NAIVNO VEROVAO AMERIKANCIMA” – Olbrajtova je Jeljcinu ispostavila zahtev da budu sklonjeni generali koji su osmislili desant na prištinski anjrodrom Slatina. Tako je smenjen ministar odbrane maršal Igor Sergejev, moja malenkost i još nekoliko mojih kolega generala iz desantnih snaga. Amerikanci su nakon naše smene, nastavili da pritiskaju rusku državu da povuče vojsku sa Kosova. Tu su imali podršku od liberala i pete kolone, u to vreme i dalje snažno inkorporirane u rusku vlast. Takođe, snažno je uticalo i to što ni vlasti u Beogradu nisu više pokazivale jasan interes za prisustvo ruskog kontigenta na Kosovu – Lično imam podatke kako se Milo

Berlin

Bivši nacisti u posljeratnom pravosuđu

10. oktobar 2016.

Ministarstvo pravosuđa u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata bilo je preplavljeno bivšim nacistima koji su se fokusirali na zaštitu svojih nekadašnjih saboraca, navodi se u najnovijoj studiji. U studiji se navodi da su 77 odsto zvaničnika Ministarstva 1957. godine bili bivši pripadnici nacističke partije Adolfa Hitlera, što je mnogo veći omjer nego u vrijeme Trećeg rajha 1933-1945. godine. „Nismo očekivali da će taj broj biti tako veliki“, rekao je „Zidojče cajtungu“ koautor studije Kristof Zaferling, koji je analizirao lične fajlove Ministarstva. Fašistička mreža zatvorila je redove, što je omogućilo njenim članovima međusobnu zaštitu pred licem pravde, navodi se u studiji, što doprinosi objašnjenju zašto je tako malo nacističkih ratnih zločinaca

Osnovati memorijalni centar srpskih žrtava u 20. vijeku

10. oktobar 2016.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta predložio je osnivanje memorijalnog centra srpskih žrtava u 20. vijeku. „Srpski narod u 20. vijeku je u nekoliko oslobodilačkih i odbrambenih ratova pretrpio ogromne ljudske gubitke. Nažalost, Srbija je jedina zemlja u Evropi koja je toliko stradala, a još nema memorijalni centar posvećen svojim žrtvama“, naveo je Linta. On je napomenuo da Srbija još nema ni cjelovit popis svojih vojnih i civilnih žrtava. Prema njegovim riječima, postoje spiskovi različitih državnih komisija, ali oni nisu objedinjeni niti kompletni, pa jedan od strateških ciljeva Srbije treba da bude da prikupi, sistematizuje i objavi dokumentaciju sa imenima srpskih žrtava. Linta je naveo da bi memorijalni centar

Dejan Jović Foto: B92

Jović: Sramotan naslov „Večernjeg lista“ o Srbima i jamama

10. oktobar 2016.

Nekadašnji savjetnik predsjednika Hrvatske Dejan Jović protestovao je zbog uvredljive naslovne strane zagrebačkog „Večernjeg lista“ u kome se pominju Srbi i jame. „Večernji list“ je objavio tekst sa naslovom koji je naljutio Jovića. „Kada osnujemo preduzeće `Hrvatske jame`, hoće li za pregovore o vladi biti bitno koliko se Srba nalazi u njima“, piše u naslovu teksta autora Gorana Gerovca. Dejan Jović, doktor političkih nauka i politički analitičar, smatra da je naslov skandalozan i sramotan. „Sramotan naslov u `Večernjem listu`. Bi li takav naslov bio moguć u Austriji, zemlji iz koje dolaze vlasnici `Večernjeg lista`?“, napisao je Jović na svom „Fejsbuku“. On od „Večernjeg“ traži javno izvinjenje. „U skladu sa mojim

U Mrkonjić Gradu danas je obilježena 21 godina od stradanja Srba u zapadnoj Krajini 1995. godine

Obilježena 21 godina od stradanja Srba u zapadnoj Krajini

10. oktobar 2016.

U Mrkonjić Gradu danas je obilježena 21 godina od stradanja Srba u zapadnoj Krajini 1995. godine. Parastos za stradale služen je u kapeli Svetog apostola Marka na Pravoslavnom groblju, a vijenci su položeni na spomen-obilježje masovne grobnice na ovom groblju, kao i na centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Otadžbinsko-odbrambenog rata na Trgu srpske vojske. Obilježavanje ove tužne godišnjice organizovao je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, čiji je predsjednik Milenko Savanović izrazio nadu da će počinioci zločina nad srpskim narodom na ovom prostoru biti kažnjeni. On je podsjetio da je Hrvatska vojska sa jedinicama takozvane Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane u septembru i oktobru 1995. godine napala

Svijeće Foto: RTRS

Obilježena godišnjica egzodusa iz Sanskog Mosta (VIDEO)

10. oktobar 2016.

Članovi organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora, simboličnim bacanjem cvijeća sa mosta na rijecu Sani, obilježili su 21. godišnjicu egzodusa Srba iz Sanskog Mosta. Prije rata je u Sanskom Mostu živjelo oko 27 hiljada Srba dok se nakon ratnih dešavanja vratilo njih tek 1.300. Prije 21 godinu, rodno ognjište u Sanskom Mostu napustilo je na hiljade porodica. Među njima u izbjeglištvo je krenula i Mika Bilbija. Ona kaže da su to bili tragični trenuci, te da su morali da idu, ne znajući ni kuda, ni kako. Most na rijeci Sani, izbjegli iz Sanskog Mosta nazivaju mostom spasa. – Ovaj most je bio spas za nas. Kad

Mrkonjić Grad: Žrtve iz masovne grobnice Foto: RTRS

Pokrenuti postupak protiv Hrvatske za zločine u Mrkonjić Gradu

10. oktobar 2016.

Republička organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila podnijeće Tužilaštvu BiH tužbu za obeštećenje žrtava u Mrkonjić Gradu ukoliko ovo tužilaštvo ne pokrene postupak protiv Hrvatske za ratne zločine počinjene nad Srbima u Mrkonjić Gradu 1995. godine. Predsjednik Odbora porodica nestalih ove organizacije Marko Grabovac rekao je da će Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/ BiH biti upućen upit zbog čega Tužilaštvo BiH ne pokrene postupak protiv Hrvatske. „Ukoliko ne odgovore pozitivno na naš upit, u ime srpskih žrtava podnijećemo tužbu Tužilaštvu BiH za obeštećenje porodica poginulih i građana Mrkonjić Grada“, rekao je Grabovac Srni. U slučaju da Tužilaštvo BiH ne prihvati tužbu, kaže Grabovac, Republička organizacija porodica zarobljenih,

Danas obilježavanje 21 godine od stradanja Srba u Zapadnoj Krajini

10. oktobar 2016.

Parastosom i polaganjem vijenaca u Mrkonjić Gradu danas će biti obilježena 21 godina od stradanja Srba u zapadnoj Krajini 1995. godine, kada je iz 13 opština sa svojih ognjišta protjerano 120.000 Srba. U 12.00 časova biće služen parastos u kapeli Svetog apostola Marka za sve stradale u proteklom ratu, nakon čega će biti položeni vijenci na spomen-obilježje masovne grobnice u Pravoslavnom groblju. U 13.00 časova biće položeno cvijeće na centralno spomen-obilježje poginulim borcima otadžbinsko-odbrambenog rata na Trgu srpske vojske. Biće održan i prigodni program, kao i obraćanje zvaničnika. Predsjednik Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja Velimir Dunjić istakao je da je Vlada prepoznala značaj ovog događaja, te

Poginuli novinari na Baniji

Godišnjica ubistva novinarske ekipe RTS-a na Baniji

9. oktobar 2016.

Šabac – Na današnji dan pre 25. godina na novinarskom zadatku na Baniji ubijena je ekipa šabačkog dopisništva RTS-a. Za njihovu smrt još niko nije odgovarao. Ko ih je ubio i ko su nalogodavci još nije utvrđeno, kome su i zašto bili meta – još nema odgovora. Izveštavanje sa Banijskog ratišta bio je njihov profesionalni zadatak, a vest koja je 9. oktobra 1991. godine stigla sa Banije potresla je ceo Šabac i javnost. Mučki iz zasede, sa 200 metaka ispaljenih u automobil u kojem su bili, ubijeni su Zoran Amidžić urednik dopisništva RTS-a Šabac, Bora Petrović snimatelj, Dejan Milićević asistent snimatelja i Sretan Ilić urednik Radio-Šapca. „Podaci iz Amidžićeve novinarske beležnice

Mihailo Žunić (Foto: „Juriš u porobljenu otadžbinu”)

Za pokoj tuđe i spas svoje duše

9. oktobar 2016.

Na nadgrobnom belegu Mihaila Žunića u Čačku piše: „Pobedio četiri carevine, tursku, bugarsku, austrijsku i nemačku, nosilac Albanske spomenice” U bugarskim rovovima voda beše skoro do kolena a s neba je pristizala stalno nova susnežica, pa je teško razaznati da li sviće ili se smrkava. Ali, ni novembar 1915. na Vlasini, preteći i nemilostiv, nije slomio seljake sa Ovčara, predvođene rezervnim kapetanom Radomirom Cvijovićem, učiteljem iz Dučalovića na vrhu planine. Baš su osokolili: njihova četa je na granici minule noći i novog dana ispunila zadatak iako je, kad su ga dobili, izgledalo da im jedino čudo može pomoći. Razbila je bugarski puk. Ko od neprijatelja nije pao ničice, jeste u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA