Raspadajuća EU, baš nikako ne želi ni da pogleda na vitalne probleme srpskog naroda u Hrvatskoj, iako je ona njena punopravna članica. Ubistva Srba koja su se dešavala u hrvatskim gradovima tokom građanskog rata devedesetih godina, daleko od linije oružanih sukoba, ostala su nekažnjena, a ne mogu se pravdati „traumatskim sindromom“ jer su ratni zločin a on ne zastareva, i to po međunarodnom pravu. Pljačka privatne imovine, šikaniranje od predstavnika vlasti, iako garantovana međunarodnim sporazumima, obespravljivanja garantovanih prava sadašnje srpske nacionalne manjine, postala su životna svakodnevica ugnjetavanih Srba u Hrvatskoj. Paleti ovih „normalnih“ progona, sada se pridružuje i najnoviji, koji se još nije javno primenjivao. Urednik sajta „Dnevno.hr“, javno je

U poslednjih dvadeset godina iz hrvatskog državljanstva je otpušteno 86.746 osoba, a u istom tom periodu se državljanstva odreklo njih 606. Samo tokom prošle godine iz hrvatskog državljanstva otpuštene su 153 osobe, a dvadeset i petero ljudi se odreklo hrvatskog državljanstva. Najčešće ga se odriču radi sticanja državljanstva Srbije, Norveške i Holandije, a iako, kod podnošenja zahteva, nisu dužni da navedu zašto su se odlučili na takav korak, najčešći razlog za odricanje od hrvatskog državljanstva je, kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova, zapošljavanje u državnoj službi neke druge zemlje. U slučaju prestanka državljanstva otpuštanjem, može se ponovo biti primljen u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama propisanim odredbom člana 15. Zakona o

Vlada Hrvatske osnovala je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, što je najavljeno krajem prošle godine pošto je u Jasenovcu postavljeno spomen-obilježje poginulima u ratu devedesetih na kojem je uklesan i ustaški pozdrav “Za dom spremni”. “Cilj osnivanja Vijeća je suočavanje s otvorenim istorijsko-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od početka Drugog svetskog rata do proglašenja nezavisnosti Hrvatske”, navodi se u odluci o osnivanju veća koje će svoje predloge izraditi do 1. marta iduće godine. Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade da hrvatsko društvo mora da se suoči s posljedicama naslijeđa nedemokratskih sistema i da je zadatak veća izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje