arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Hrvatima neshvatljivo: Zagrebčanka u redovima Islamske države

Uz jedan nacionalistički i vjersko-šovinistički duh, karakterističan za Hrvatsku, Večernji list piše o katolkinji koja je prešla na islam i priključila se borbi Islamske države u Siriji. Prema javnom izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske, na području koje je pod kontrolom Islamske države boravilo je sedam osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo – šestoro s dvojnim i nikada nisu trajno živjeli u Neovisnoj Republici Hrvatskoj (NDH), dok je tridesetogodišnja Dora Bilić rođena Hrvatica, koja se preobratila u islam. Zagrepčanka iz ugledne porodice, odgajana u katoličkom duhu, šokirala je svoje bližnje prelaskom na islam, onaj radikalni. Prema dostupnim informacijama, Dora Bilić je nakon izvrsnih ocjena u srednjoj školi upisala Pravni fakultet, no nakon

Aleksandar Lekso Saičić Foto Privatna arhiva

Lekso sabljom stekao slavu!

Ko je bio jedan od najvećih crnogorskih junaka kome u Beranama njegovi Vasojevići podižu spomenik. Kapetan Aleksandar Saičić u Rusko-japanskom ratu, u dvoboju, 1905. posekao japanskog samuraja Vasojevići, kojima je borba za slobodu uvek išla od ruke i bila „redovna pojava“, setili su se, doduše sa velikim zakašnjenjem, svog velikog sina. Jednog od najvećih junaka koje je dalo ovo pleme, ali i cela Crna Gora – kapetana crnogorske vojske i Rusije Aleksandra Leksa Saičića. Ko je čovek kome će u Beranama, odlukom odbornika koalicije „Zdravo Berane“, biti uskoro podignut spomenik, pitaju se samo oni koji se nisu napajali znanjem sa narodnih vrela, ili oni koji u žurbi za boljim životom

Kod spomen-obilježja u Serdarima u nedjelju, 17. septembra, biće služen molitveni pomen za 16 nevino stradalih Srba iz ovog sela koje su prije 25 godina ubili, a potom masakrirali pripadnici hrvatsko-muslimanskih snaga.

Danas parastos za 16 ubijenih Srba u Serdarima

Kod spomen-obilježja u Serdarima danas će biti služen molitveni pomen za 16 nevino stradalih Srba iz ovog sela koje su prije 25 godina ubili, a potom masakrirali pripadnici hrvatsko-muslimanskih snaga. Najmlađa žrtva zločina u Serdarima imala je četiri godine, a najstarija 60 godina. U napadu muslimansko-hrvatskih snaga na Serdare u zoru 17. septembra 1992. godine ubijeni su Branko /60/, Bosiljka /53/, Jelenko /31/, Radmila /21/, Slavko /60/, Danka /54/, Drago /47/, Mirko /31/, Slaviša /22/ i Spomenka Serdar /19/, Ljubica /40/, Slobodanka /12/ i Snježana Tepić /4/, Nikola Dukić /40/, te Slavko /55/ i Slavojka Bencuz /21/. Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Fikreta Planinčića na 11 godina zatvora za

Povodom obilježavanja 22 godine od egzodusa Srba iz Donjeg Vakufa /Srbobrana/, kod spomen-krsta u Rovinama danas je služen parastos za poginule borce 19. Srbobranske brigade Vojske Republike Srpske, stradale srpske civile iz Donjeg Vakufa i poginule borce iz ove mjesne zajednice.

22 godine od egzodusa Srba iz Donjeg Vakufa

Povodom obilježavanja 22 godine od egzodusa Srba iz Donjeg Vakufa /Srbobrana/, kod spomen-krsta u Rovinama danas je služen parastos za poginule borce 19. Srbobranske brigade Vojske Republike Srpske, stradale srpske civile iz Donjeg Vakufa i poginule borce iz ove mjesne zajednice. Vijence su položili predstavnici opštine Gradiška, Boračke organizacije opštine Gradiška i Mjesne boračke organizacije Rovine. Zamjenik načelnika opštine Gradiška Ognjen Žmirić rekao je da opština, Boračka organizacija i mjesna zajednica zajedno moraju da pokrenu aktivnosti da se u Rovinama izgradi spomen-obilježje svim poginulim borcima iz ove mjesne zajednice. „Pokušaćemo u narednom periodu da obezbijedimo sredstava za izgradnju spomen-obilježja, jer to poginuli borci iz ove mjesne zajednice zaslužuju“, rekao je

Miloš sa majkom, sestrom i humanitarcem Hidom Muratovićem / Foto M. N.

Heroj sa košara na korak do useljenja

Niče kuća za Miloša Jovanovića, bolesnog ratnika, u selu Troštice, podno Golije. Pomogli ljudi iz Novog Pazara, drugih gradova širom Srbije i dijaspore. Anonimni dobrotvor poslao 100.000 dinara Zahvaljujući dobrotvorima iz Novog Pazara, drugih delova Srbije i dijaspore, za nepun mesec, u zabitom selu Troštice podno Golije, ukrovljena je kuća od 50 kvadrata u kojoj će živeti Miloš Jovanović (38), bolesni, siromašni i, sve do ove godine, od svih zaboravljeni ratnik sa Košara. Kako ističe poznati novopazarski humanitarac Hido Muratović, koji na svojim plećima nosi ovu i druge akcije za pomoć bolesnima i siromašnima u ovom delu Srbije, do sada je za izgradnju Miloševe kuće sakupljeno i utrošeno oko 7.300

CC0 / T-28

Kako je usamljeni tenk napravio pomor nacista u okupiranom Minsku

Vojni novinar Aleksandar Korolenko osvrnuo se na neverovatnu priču kako je jedan sovjetski T-28 srednji tenk smelo sproveo iznenadni napad u nacistima okupiranom Minsku u prvim nedeljama Velikog rata. Rusija je 10. septembra proslavila Dan tenkista, zvanični praznik posade tenkova, koji je ustanovljen davne 1946. godine u čast dostignuća oklopnih i mehaničkih snaga u Velikom patriotskom ratu. U svetlu ove proslave, dopisnik RIA Novosti Aleksandar Korolenko napisao je članak o jednoj od najupečatljivijih epizoda herojske tenkovske posade tokom rata: neverovatan napad jednog sovjetskog tenka T-28 u okupiranom Minsku u julu 1941. godine. Bio je 12. dan rata Početkom jula 1941. godine, srednji tenk T-28, kojim je rukovodio major Dmitrij Malko, pogođen je u napadu oružanih snaga nacističke

Polaganjem vijenaca na Spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-oslobodilačkog rata na banjalučkom groblju "Sveti Pantelija" danas je obilježeno 26 godina od formiranja 16. krajiške motorizovane brigade Vojske Republike Srpske.

Obilježeno 26 godina od formiranja prve krajiške motorizovane brigade

Polaganjem vijenaca na Spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-oslobodilačkog rata na banjalučkom groblju „Sveti Pantelija“ danas je obilježeno 26 godina od formiranja 16. krajiške motorizovane brigade Vojske Republike Srpske. Vijence su položili savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite general Milan Torbica i nekadašnji pripadnici 16. Krajiške motorizovane brigade Vojske Republike Srpske. Torbica je istakao da je 16. Krajiška motorizovana brigada Vojske Republike Srpske jedna od najvećih motorizovanih brigada u proteklom otadžbinskom ratu. „Poznata je od prvog dana formiranja i prelaska rijeke Save, a bila je na svim ratištima Republike Srpske“, rekao je Torbica naglasivši da ova jedinica služi na ponos i čast srpskom narodu. Torbica je podsjetio da je ova brigada prošla

Emir Kusturica

Velike promjene politike na Balkanu vodile bi u krvoproliće

Proslavljeni režiser Emir Kusturica ocijenio je da je veoma teško biti političar na Balkanu i da se u to ne bi uplitao bez obzira što mu „podmeću“ i često pišu da se kandidovao za predsjednika ili da je osnovao neku stranku. „To je jedna šahovska utakmica, potezi su predviđeni, a velike promjene bi vodile u veliko krvivoproliće“, rekao je Kusturica. On smatra da bilo koja garnitura koja dođe na vlast sa sobom će da donese ispunjenje želja nekoga sa strane. „Jer ako to ne uradi, završiće kao Zoran Đinđić, a ako budu previše na strani onoga za šta smo optuženi u ovom ratu, onda će se naći neko ko može

„Starohrvatski pozdrav“

Od svog dolaska na vlast, HDZ („Hrvatska demokratska zajednica“) uporno pokušava da rehabilituje i u službenu upotrebu vrati podrav ZDS (Za dom-spremni!) kao tobož navodni „starohrvatski“, a ne službeni pozdrav hrvatske fašističke NDH. Dežurni tumači hrvatske „tisućljetne povijesti“ (nepostojeća milenijumska istorija), trude se da pronađu prihvatljivo objašnjenje za EU koja se zaklinje u evropski antifašizam, ali ipak ne slavi Dan pobede koga su brže preimenovali u Dan Evrope, samo da se ne pominje antifašistička pobeda u Drugom svetskom ratu, gde su i Hrvati kao narod učestvovali na strani nacista i fašista, dok su pojedinci kao antifašisti bili u dva srpska pokreta otpora, sve dok Crvena armija nije skršila nacističku vojsku u Staljingradu!

U Mostaru je prikazan dokumentarni film "Zaveštanje" snimljen na osnovu svjedočenja žrtava koje su kao djeca preživjeli logore i genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine.

Prikazan film „Zaveštanje“ o strahotama u ustaškim logorima

U Mostaru je prikazan dokumentarni film „Zaveštanje“ snimljen na osnovu svjedočenja žrtava koje su kao djeca preživjeli logore i genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine. Posljednji živi svjedoci kroz emotivne ispovijesti pričaju svoje sudbine i užase kroz koje su prošli u logorima NDH. Film je sinoć prikazan u organizaciji Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva /SKPD/ „Prosvjeta“ – Gradski odbor Mostar. Režiser filma Ivan Jović kaže da je „Zaveštanje“ arhivsko-dokumentarni projekat koji se bavi žrtvama ustaškog genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. „Snimili smo 94 svjedoka koji govore o stradanju u logorima NDH i na kućom pragu. Imamo 450 časova snimljenog dokumentarnog

Razbijanje zabluda: Predstavljeno delo „Znameniti Srbi o Hrvatima“

Delo „Znameniti Srbi o Hrvatima“ Vasilija Đ. Krestića predstavljeno u SKZ. Cilj knjige da ukaže na protivsrpske i velikohrvatske namere Na osnovu dugogodišnjih istraživanja u domaćim i stranim arhivama, listova i časopisa, memoarske literature, zapisala saborskih sednica, pa i pesničkih tekstova, nastala je knjiga „Znameniti Srbi o Hrvatima“ istoričara i akademika Vasilija Đ. Krestića (1932). Drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje ovog dela objavila je, u znamenitom „Plavom kolu“, i predstavila Srpska književna zadruga. Autor se opredelio za 11 najistaknutijih predstavnika srpske političke i intelektualne elite od prve polovine 19. veka do kraja Drugog svetskog rata. To su: Ilija Garašanin, Jovan Subotić, Svetozar Miletić, Svetozar Marković, Jovan Jovanović Zmaj, Jakov Ignjatović,

Beograd noću (Foto Petar Mirković)

Ruta smrti od Starog sajmišta do Jajinaca

Izgradnja memorijalnog kompleksa na mestu stravičnog logora u vreme Drugog svetskog rata je od nacionalnog, ali i svetskog interesa Kada sam prošlog vikenda sa predstavnicima Međunarodne federacije pokreta otpora i antifašista položio venac na Starom sajmištu, osetio sam sramotu i ponos. Sramotu jer se na Starom sajmištu, gde je život izgubilo 18.000 ljudi, danas nalaze teretana i restoran. Ponos jer smo za samo protekle tri godine uradili mnogo da Staro sajmište postane Memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta, što nije urađeno za punih sedam decenija ranije. Priča o logoru Staro sajmište jedna je od najstrašnijih u istoriji Beograda. To je priča o pogromu beogradskih Jevreja i stradanju Srba i antifašista u zločinačkoj NDH.

Junaci (ne)zaborava SRPSKE ISTORIJE

Herojstvo nikada nije bilo samo hrabro poginuti, ili slavno pobediti u ratu. To je kroz vekove dokazano, uvek bilo mnogo uzvešnija osobina, bolje rečeno Božja veština. Ljudi koji su u sebi nosili tu klicu nikada pred Bogom i večnošću nisu, niti će ostati zaboravljeni, večna slava nagradila ih je nezemaljskom čašću da njihovo ime bude spominjano s divljenjem. Samo se nama, smrtnicima i grešnicima, ljudima, dogodi da previdimo pod kakvim horizontima putuju neki među njima koji i danas bdiju nad nama, bez obzira da li znamo ko su oni, ili bolje rečeno, da li znamo ko smo mi. Ljudi su tvorci jednog od najvećih grehova, potiranja, zaborava i otklanjanja od istorije

Milo Lompar

Lompar: Crnjanski prvi prorokovao srpsku tragediju u Drugom svetskom ratu

U svojim političkim člancima, zbog kojih je stekao trajne protivnike svojih stavova i književnih dela, Crnjanski je prvi prorokovao srpsku tragediju u Drugom svetskom ratu, navodi prof. dr Milo Lompar. U pretplati je 15. tom kritičkog izdanja Sabranih dela Miloša Crnjanskog u suizdanju Zadužbine Miloša Crnjanskog i izdavačke kuće Catena mundi Politički članci 1919–1939 čiji je urednik prof. dr Milo Lompar. Prenosimo intervju koji je profesor Lompar dao za Catena mundi. Poštovani profesore,, možete li nam precizirati o čemu se tačno radi: šta je kritičko izdanje, kada je ovaj način objavljivanja Crnjanskog počeo i zašto je on bitan? „Kritičko izdanje je naučno izdanje svih tekstova jednog pisca: ono donosi sve varijante tih tekstova, popis

Nikola Bajto

Nikola Bajto: Živimo sa pretnjama

Pritisci na „Novosti“ nisu od juče, pa Nikola Bajto, glavni urednik glasila srpske manjine, kaže da oni već mesecima žive sa pretnjama ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA Dva puta u kratkom roku u Zagrebu su spaljivane „Novosti“, koje izdaje Srpsko narodno veće. Pritisci na „Novosti“ nisu od juče, pa Nikola Bajto, glavni urednik glasila srpske manjine, kaže da oni već mesecima žive sa pretnjama. * Kako se radi u takvim uslovima, ima li ljudskog straha zbog atmosfere linča? – Zasada ne, mi radimo normalno i shvatamo to kao neki aspekt posla u kojem se borimo za slobodu govora i novinarstva, ali i za pravo glasa onih koji su u manjini. Borba sa

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.