arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Srpske žrtve iz Gospića 1991. Foto: SRPSKA-MREŽA.COM

Navršava se 32 godine od likvidacije najmanje 124 Srba iz Gospića

Danas se navršava 32 godine od likvidacije najmanje 124 gospićkih Srba 17. i 18. oktobra 1991. godine u Hrvatskoj, saopštio je Dokumentaciono-informativni centar “Veritas”. Porodice ubijenih posebno uznemirava i onespokojava saznanje da su trojica osuđenih za ovaj zločin već odavno na slobodi, napominju iz “Veritasa”. Gospiću i okolnim mjestima u jesen 1991. godine Hrvatska vojska i policija su, uglavnom pod maskama, odvodili srpske civile iz njihovih kuća i stanova i likvidirali ih raznim načinima i na više mjesta. Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom režimu. U tom periodu je, prema “Veritasovim” podacima, ubijeno najmanje 124 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 38 žena, od čega

ABOLIRALI USTAŠE I UZIMALI SRPSKE ZEMLjE: Sukobi između Srba i Hrvata u rukovodstvu Hrvatske obeležili su prve poratne godine

Da Srbe ne čeka svetla budućnost u SR Hrvatskoj postalo je jasno već po oslobođenju, sa pristupanjem rešavanja ustavnog položaja Srba u Hrvatskoj. Autori: Momčilo Diklić/Rade Dragović Rukovodstvo ove Republike, brojnim vidljivim i nevidljivim nitima povezano sa Titom, nizom poteza pokazalo je jasnu težnju da Srbe u Hrvatskoj minorizuje, a njihov politički uticaj svede na simboličnu meru. Međunacionalnih konflikata nije nedostajalo ni u partizanskom pokretu tokom rata, da bi posle 1945. bili sve vidljiviji. Većina poteza novih vlasti bila je na štetu srpskog naroda, što nije prolazilo bez sukoba sa Srbima u partijskom i armijskom vrhu Hrvatske. Gotovo šokantno je bilo za srpske ministre iz Hrvatske kada se na proslavi

jadovno_2013-frontal-01-svijece.jpg

I 32 godine nakon ubistva 125 Srba u Gospiću pronađeni ostaci svega 57

Veritas: Saopštenje povodom likvidacije gospićkih Srba u jesen 1991. U Gospiću i okolnim mjestima, u jesen 1991. godine, Hrvatska vojska i policija su, uglavnom pod maskama, odvodili srpske civile iz njihovih kuća i stanova i likvidirali ih raznim načinima i na više mjesta. Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom režimu. U tom periodu je, prema Veritasovim podacima, ubijeno najmanje 125 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 39 žena, od čega skoro polovina od 16-18 oktobra. Među likvidiranima su i deset bračnih parova i četiri para po jednog roditelja i djeteta. Do sada su pronađeni i sahranjeni posmrtni ostaci 57 likvidiranih, dok se za ostalima još

Jelena Kovačević: Mrak iz sokolskog doma

Pokolj Srba u Jajcu i Jezeru Sokolski dom napunila je tama.Mrak se po njemu vije i tišina dubokapropada sve dublje i dublje u otvorena ždrela.Zver se diže, zver prilazi bliže.Ista ona zver iz Glamoča i Livnakoja je kidala grla i noževe ljubila,krv sa njih uz rakiju pila. Pada noćas kiša i ulica je puna blata.Ljudi jure, poludeli, i viču imena raznaoca, muža, brata.Na ulici ništa sem mraka.Nema uhvaćenih, nema hvatača. U sokolskom domu iste noći tišina se udarcima kida,udara zver u glavu sve dok uhvaćenom lobanja nije prslai pod se uleže pod težinom telaod vrata do prozora, napred i nazadza mošnje zver je uhvatila čoveka i zubima kida. Idućeg dana

Glumica Ljiljana Čekić za “Glas” o monodrami “K’o kamen”: Sliku njenu nisam imala…

Svaki dobronamjeran razgovor o prošlosti je dobar i oslobađajući. Nemoguće je razumjeti sadašnjost, ako ne poznajemo prošlost, a o budućnosti je onda besmisleno i razgovarati. Tek kada počistimo živote i izliječimo rane možemo krenuti dalje. Zatrpavanjem i negiranjem traume ostajemo u vrtlogu, u viru koji vuče na dno. Piše: Jana Kezić Ovim riječima priču za “Glas Srpske” započela je glumica Ljiljana Čekić, govoreći o dokumentarnoj drami “K`o kamen – Velenka Brstinova i kćer joj Dragana” Dragane Mandrapa, čija premijera je  održana sinoć u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Objasnila je da su u predstavi ispričane dvije životne priče, od čega je jedna majke Velenke, koja je danas u devetoj deceniji života, a druga

ODBRANOM STEPINCA PONOVO UBIJAJU SRBE: Srpski naučnici kritikuju pokušaje hrvatskih istoričara da umanje krivicu nadbiskupa

Gresi Alojzija Stepinca su takvi i toliki da se on ne može rehabilitovati, jer bi to bio novi zločin prema onima čiji su životi ugašeni na najsvirepiji način u genocidnoj NDH svesrdno podržavanoj od Rimokatolička crkve i nadbiskupa Stepinca. Autori: Lj. B – V. C. S. – 13. 10. 2023. u 20:00 Ovako akademik Ljubodrag Dimić komentariše navode hrvatskog istoričara Hrvoja Klasića koji je u intervjuu za naš list rekao da ne postoje dokazi da je zagrebački nadbiskup odgovoran za ratne zločine, jer ih nije ni činio ni podstrekivao, već da ima samo moralnu odgovornost, jer se nije dovoljno glasno protivio. Takođe, Klasić je rekao da je Stepinac posle prvobitne

Episkop slavonski Jovan: Jedna generacija pretvorila pretpostavljeni broj žrtava Jasenovca u sekularnu dogmu

Kada sam došao u Izrael 2003, Jad Vašem je od pretpostavljenih šest miliona žrtava Holokausta imao tri miliona, milion i po imena se proveravao, a za nekih milion i po žrtava se smatralo da se nikada neće identifikovati Najprije je u Bosni i Hercegovini izvučena izjava vladike Jovana (Ćulibrka) iz 2019. na zatvorenom skupu istoričara o revizionizmu u naučnom i javnom prostoru Srbije i Republike Srpske. Zatim je stigao poziv Srpskoj pravoslavnoj crkvi sa pedesetak potpisa da se vladika smijeni sa „svih dužnosti vezanih za Jasenovac i stradanje Srba u NDH – pre svega sa mesta predsednika Odbora za Jasenovac i ostala stratišta SAS SPC“. Tu nije bio kraj: Sinod

ZA POKROV I TROJICE

Umesto nas stotinu danas sam ovde samo ja, kao neki izabrani predstavnik nas malobrojnih i čitave vojske nerođenih i onih brojnih što silom postaše bivši pre redovnog božijeg poziva. Piše: Cvijeta Radić       Kasna, sunčana, jesen i jedan divan dan u njoj. Polje široko, šareno, stisnuto između Dinare i Golije, protegnuto u dužinu kao da teži da dohvati beskraj i sobom prespoji sever i jug. Sve boje sa slikareve palete utisnute su u grane drveća. Dinara kao da plamti pod crvenilom koje razbijaju jezičci žutih listova. Izviruje samo golišavi Troglav da sve nadvisi svojim golim, kamenim stasom. Moja dva sela su sa dve strane polja. Jedno, kao ptica krilom, obgrlila

vladimir_umeljic.jpg

VLADIMIR UMELjIĆ: O ISTORIJSKOJ ISTINI I „DIMNIM BOMBAMA“ ČELNIKA BEOGRADSKOG MUZEJA ŽRTAVA GENOCIDA

Intervju o Jasenovcu, koji su (ne samo) najveće srpske novine odbile da objave (oktobar 2023.) Razgovor sa istoričarom, pravoslavnim filozofom i književnikom Vladimirom Umeljićem o njegovom novom naučnom delu u izdanju izdavačke kuće „Prometej“, Novi Sad, čija promocija se očekuje na predstojećem Sajmu knjiga u Beogradu (nedelja, 22.10.2023. u 15.00). Pitanje: Vi se decenijama bavite i doktorirali ste na temu multidisciplinarnog istraživanja fenomena genocida. Uskoro će biti predstavljeno Vaše novo naučno delo u dva toma, prvi je naučno-istorijski na temu Srbocida, genocida nad Srbima u hrvatskoj državi 1941-1945: „Kada mrtva usta progovore (O Srbocidu hrvatske države 1941-1945.)“ a drugi se bavi teoretskim, jezičko-filozofskim razmatranjem pitanja istine: „Istina u svetu relativizma

Episkop Nikodim: U Hrvatskoj ništa novo – opet i opet o ćirilici

Kao Episkop Pravoslavne Eparhije dalmatinske Srpske Pravoslavne Crkve, izražavam najdublju rezignaciju i osudu zbog skorašnjih, rekao bih bizarnih događaja u Opštini Vrsi kod Zadra, a vezanih za zahtjev direktora lokalnog komunalnog preduzeća da se u roku od 15 dana ukloni ćirilični natpis sa nadgrobnog spomenika jedne srpske porodice na groblju u Poljicima. Piše: Episkop dalmatinski Nikodim Prema njegovom tumačenju, u toj opštini nema više od trećine žitelja srpske nacionalnosti, što je preduslov da bi se zakonski ostvarilo njihovo pravo na upotrebu sopstvenog pisma, to jest ćirilice u ovom slučaju. Iskren da budem, nisam shvatio, pošto je riječ o groblju, da li misli na žive ili na mrtve, jer u slučaju

Nisu sveti ni spomenici, sporna i ćirilica

I dok bi se sve bogomolje i groblja, koja su svjedok neprolaznosti, morala poštovati, na našim prostorima ipak na bezbroj primjera, pojedincima smetaju čak i stvari koje običan čovjek ne može ni pomisliti da ikome mogu naškoditi. Piše: Miloš Vasiljević Lako je biti Srbin u Republici Srpskoj i Srbiji, ali nije u Federaciji Bosne i Hercegovine, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Strašna stratiša, ubijanje i protjerivanje naših ljudi su iza nas, ali čini se da ni u miru ono malo srpskog življa što je ostalo na vjekovnim ognjištima, nije spokojno. Posljednji u redi ispada i provokacija, kojim se doslovno rugaju našem narodu je i primjer u blizini Zadra, gdje tamošnje

Episkop Sergije: Pop Pilip i povampirena mržnja

Nakon što smo u molitvi, miru i tišini na svjetlo dana iznijeli mošti sveštenomučenika Pilipa Karanovića, mog prethodnika u sveštenstvu i mog časnog pretka, kojeg su Turci, bez suda i krivice, objesili u petrovačkom selu Prkosi daleke 1832. godine, očekivali smo da će ova vijest, objavljena bez želje za senzacionalizmom, biti dočekana sa razumijevanjem i podrškom. Ipak, suočili smo se sa grubim napadima i govorom mržnje na društvenim mrežama, gdje se, u komentarima, po već ustaljenoj i dobro poznatoj matrici srpsko-pravoslavno sveštenstvo, između ostalog, naziva „ubicama koje se kriju ispod mantije“. Istina, opet, boli one koji bi da ćutimo, da povijemo glavu pred vlastitom prošlošću, koji bi da zaboravimo sve

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: SEJANjE RAZDORA IZMEĐU JEVREJA I SRBA, DVA NARODA-ŽRTVE ZLOČINA GENOCIDA

Aleksandar Korb tvrdi da se u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima i, istovremeno, ciljano seje razdor između Jevreja i Srba, pokušavajući da od čuvara sećanja na Holokaust pribavi jednu vrstu „pravovernog legitimiteta“, takoreći „carte blanche“ (blanko ovlašćenje), „free hand“ (slobodna ruka) smislu alibija za svoju srbofobiju. Pri tome on, međutim, pravi jednu kardinalnu grešku upravo u odnosu na jevrejske žrtve Holokausta. Nemački istoričar Aleksandar Korb je poznat kao jedan od najprominentnijih i najbeskrupuloznijih poricatelja Srbocida hrvatske države 1941-1945. On otvoreno zastupa krajnje revizionistički stav, da se „u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima“, da je ta tvrdnja „samo jedna (veliko)srpska nacionalističko-komunistička konstrukcija, gajenje ciničnog kulta

Atentat u Marselju bio je uvod u genocid u NDH

Mnogi smatraju da su ubistvom kralja ubijeni narodno jedinstvo i sama Kraljevina Jugoslavija, koja je posle njegove smrti preuređena stvaranjem Banovine Hrvatske, a onda udarom spolja 1941. srušena, podeljena, a od dojučerašnje braće srpski narod je doživeo stravične zločine, genocid u ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj koju su vodili oni koji su optuženi i osuđeni za ubistvo kralja Aleksandra. Piše: Momčilo Pavlović, istoričar Devetog oktobra 1934. u pola četiri po podne stigao je jugoslovenski brod „Dubrovnik” sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem u marseljsku luku, praćen celokupnom francuskom sredozemnom flotom, u zvaničnu posetu Francuskoj. Ministar mornarice Fransoa Pjetri pošao je u susret jugoslovenskom ratnom brodu, dok su luku nadletali francuski hidroavioni. U admiralskom

HOLOKAUST IZLAZI IZ PODRUMA VATIKANA: Teme će se odraziti na buduće odnose katolika i Jevreja, ali i pravoslavaca

Uloga pape Pija XII, sa novootkrivenim dokumentima iz njegovog pontifikata u vreme Drugog svetskog rata i njihov značaj za jevrejsko-hrišćanske odnose biće centralna tema Međunarodne konferencije na rimskom Univerzitetu Gregorijana od 09. do 11. oktobra. Piše: VN Biće to najveći susret ikada organizovan po otvaranju vatikanskih arhiva na zahtev pape Franje, koji je uputio marta 2022. godine. Govoriće istoričari i teolozi, hrišćani i Jevreji, vodiće se dijalog između istorije i teologije. U sedam zasedanja u tri dana izaći će na svetlost dana i novi dokumenti o pontifikatu pape Pija XII i njihov značaj za otkrivanje istine na temu „papa nije znao – papa je znao“. Biće to dijalog o istorijskim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.