arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Darko Ristov Đogo: Za mene je politika misao i praksa o dobrobiti svog naroda

5. jun 2024.

Ako je sva „politička pamet“ u tome da se kompromis predstavi kao „mudrost“ i „pobjeda“, nemojte da se žalite što i sam narod ide tragom takve „pameti“. Nekoliko puta su mi izrazito uspješni srpski političari skretali pažnju da sam „za politiku – glup“ i ja tu vrstu ocjene prihvatam kao tačnu. Najprije, zato što se njihov i moj pojam politike značajno razlikuju (za njih je politika umijeće materijalizacije nečeg neuhvatljivog kao što je podrška u nešto opipljivo kao i sposobnost da se taj proces ciklično ponavlja). Za mene je politika ono što je antički koncept podrazumijevao kada joj je u Heladi dato ime – misao i praksa o dobrobiti polisa

KAKO JE ZEC SPASIO RAJKA ĆUKA USTAŠKOG NOŽA: Sudbina posljednjeg svjedoka zločina na jami Gumna kod Kapavice

3. jun 2024.

Svakog juna u ljubinjskom kraju održavaju se pomeni žrtvama ustaških zločina iz 1941 – onim na jami Gumna kod Kapavice i onim na jami Pandurica nadomak sela Vođena… A ova priča koju priča Rajko Ćuk, posljednji svjedok zločina na Gumnima neobična je i po tome što je u njoj srećnu i važnu ulogu, po našeg sagovornika, odigrao – jedan zec! On je tragediju učinio manjom barem za jednog lovca. Kako? Najveći dio života Rajko Ćuk iz ljubinjskog sela Uboska proveo je s puškom ljubinjskog sela Uboska proveo je s puškom. Kao lovac, neka vrsta hercegovačkog trapera, verao se po ljutim grebenima, planinskim i brdskim vrhovima, dolinama, loveći kune, lisice, jazavce,

Slobodan Vujković: Koji cilj je imao Sremski front

3. jun 2024.

Uporno su terali u juriše neiskusne mladiće pretvorivši Sremski front u kasapnicu srpske dece. U tekstu Mića Grubora „Neobeležena godišnjica proboja Sremskog Fronta”, („Politika”, 5. maj 2020.) navedeno je da je cilj otvaranja Sremskog fronta bio da se spreči „nekažnjeno povlačenje okupacionih snaga fašističke soldateske i njihovih saradnika, naših izdajnika, Ljotićevaca i četnika Draže Mihailovića, koji su okrvavili svoje ruke o svoj narod – zločinačke koljačke trojke”, kao i da je na Sremskom frontu „poginulo 13.400 boraca JA”. Prema drugim izvorima, cilj otvaranja Sremskog fronta se razlikuje od cilja koji navodi Grubor. Razlikuje se i broj poginulih. U disertaciji dr Zorana Jerotijevića „Državotvornost Ravnogorskog pokreta”, koja je i kao knjiga objavljena

Nacisti i ustaše dogovorili progon Srba

2. jun 2024.

Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje, odnosno protjerivanje, u Srbiju oko 200.000 Srba. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Žerjavića, Srbi su u fašističkoj NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz 1941. godine bilo ih je 1.848.000, od ukupno 6.966.729 stanovnika, ili 26,5 odsto. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja „srpskog pitanja“, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. U NDH Hitler je uvrstio i područje BiH, na kojem je tada

Uz Svetog Vukašina po Lici i Velebitu

2. jun 2024.

Cilj jedne u nizu Jadovničkih ekspedicija, bio je lociranje i obeležavanje tri mesta stradanja Srba u eri Pokolja u Drugom svetskom ratu, tri oskrnavljena ili potpuno srušena spomenika, dva u Gospiću i okolini i jedan u blizini Gračaca. Piše: Đurđica Dragaš I prođe maj… Još jedan maj u kojem preko noći otopli, ozeleni, zamiriše! I mogla bih da dodam- jedan običan maj – da nije bilo putovanja, takoreći hodočašća, na koje sam krenula s mojom braćom, Jadovničanima. Na dugo i pažljivo planirani put u Liku, krenuli smo 13. maja 2022. godine, Nenad i Dušan iz Banja Luke a Momčilo i ja iz Beograda. Cilj su nam bila tri mesta stradanja

RAZBIJANjE MITA: „Bijele trake“ u Prijedoru 1992. godine

1. jun 2024.

Manifestacija „Dan bijelih traka“ u Prijedoru svakog 31. maja, iz godine u godinu, privlači sve veći broj ljudi i sve veću medijsku pažnju. Njome se želi obilježiti 31. maj 1992. godine, kada su, navodno, vlasti u Prijedoru naredile muslimanima i Hrvatima da nose bijele trake oko ruke. Trake su, navodno služile, kako bi se ove grupe stanovništva obilježile i lakše bile uočljive prilikom likvidacije. Ipak, istorijski izvori opovrgavaju ovu teoriju. Ovdje ću iznijeti dokaze koji pobijaju ovu teoriju, ali i dotaći se još nekih činjenica oko sukoba u Prijedoru 1992. godine. Pođimo redom… Ne postoji naredba o stavljanju bijelih traka na ruku Zagovornici „bijelih traka“ često ističu da je 31.

JASENOVAC – Pamtimo da ne osudimo svoju decu da im se ponovi!

1. jun 2024.

Koliko je Jasenovac stravična pojava istorije možda se ponajbolje shvati kada se vidi koliko je jeziv utisak ostavio na doktora Gideona Grajfa, jevrejskog istoričara koji je specijalizovan za Holokaust. Kada se Jevrejin koji je rastao sa pričama o Šoi šokira, mislim da bi to trebalo da natera svakog da se zamisli. Ako ni to nije dovoljno, treba naglasiti da je nemački general Horstenau izrazio u svojoj knjizi potrebu da povraća kada je kročio u logor i video prizore pobacanih dečijih leševa od kojih se ledi krv u žilama. On je zapisao doslovno: ,,Najveće od svih zla mora biti Jasenovac, koji nijedan obični smrtnik ne može pojmiti.’’ Ovaj mističan, gotovo metafizički

Liko, kolijevko i grobnice moja – ZAŠTO?

1. jun 2024.

Mojim Kneževićima, Milanu, Antoniji, Sari, Danilu, Nikoli – Dragiji, Maksimu, Đuri, Jovi, Milici i mom Jovi, a bez Anđelije ništa. Još je u mom sjećanju živa njena svilena kosa koja joj je padala na blago i smireno lice i taj dan kada sam zatekla svoju bakicu (moju prabaku) vraćajući se iz škole, kako sjedi za našim kuhinjskim stolom i damski pućka cigaretu za tek skuvanom kafom. Bako, rekla sam joj, pa šta je to, ti ne pušiš. Samo se nasmiješila, progovarala nije i pućkala je i dalje. Kao da je u mom sjećanju postojao nekakav fotoaparat koji je to tog trenutka zabilježio i ta slika vjerovatno nikada neće nestati iz

Nikola Milovančev: „Naše jedino spasenje Srbija“ ili Kome je trebala Jugoslavija 1918.

30. maj 2024.

Kada se čita posle 100 godina, ovaj članak iz slovenačke katoličke Straže iz 1919. deluje i jako iskreno, i lucidno. U vezi sa televizijskom serijom „Aleksandar od Jugoslavije“, treba ukazati na stvarno političko stanje na jugoslovenskim prostorima u vreme kraja Prvog svetskog rata, novembra 1918. U želji da, posebno mladi čitaoci, saznaju istinu o tim danima, odlučio sam se da prevedem sa slovenačkog izvode iz članka objavljenog osam meseci posle nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Reč je o dva nastavka članka „Korošec nas je prodao Srbima“ („Korošec nas je prodal Srbom…“), koja su objavljena u mariborskom katoličkom političkom listu Straža 18. i 22. avgusta 1919. Dakle, ne radi se o

Najstrašnija knjiga na svijetu

30. maj 2024.

Čitao sam jednom prilikom o engleskim srednjovjekovnim zakonima, koji po nekim tvrdnjama ni danas nisu ukinuti, a kojima se propisuje način usmrćivanja kod osuđenih na smrt. Od oblika torture je zavisilo koliko će dana proteći do smrti osuđenog. Međutim, bez obzira na varvarski postupak, ovo morbidno štivo se uz malo samokontrole može probaviti. Ono na što sam nailazio u svjedočenjima o ustaškim orgijanjima tek sam djelomično mogao podnijeti. Desilo se da u opsežnijem tekstu pročitam samo pasus-dva, ponekad me kao iz zasjede iznenadi užasan detalj u opisu stradanja nekog mučenika, a postoje i takvi opisi koji se u pristojnom društvu ne mogu ni ispričati. No, sve je to već poznato,

PREKRAJAJU USTAŠKE ZLOČINE EVRIMA IZ EU: Upravnik spomen-područja Jasenovac o odluci da zbog revizije istorije podnese ostavku

28. maj 2024.

NIŠTA više od onog što sam rekao kada sam dao ostavku ne mogu u ovom času da kažem, rekao je Ivo Pejaković za „Novosti“ povodom neopozive ostavke na mesto upravnika Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti ZAGREB Napominje samo da je ostavku dao Ministarstvu kulture koje je nadležno za ovu ustanovu, ali da nije upoznat sa tim kakva je bila reakcija. – Ja sam na otkaznom roku koji traje 30 dana i do tada ću raditi poslove upravnika – objasnio je za naš list. Povod sa ostavku bio je tekst istoričara Vladimira Gajgera, koji je demantovao podatke sa internet stranica Javne ustanove u Jasenovcu da

Đurđica Dragaš: Bilo ih je 12!

27. maj 2024.

Otišli su pamteći jedino otkucaje majčinog srca i toplinu njenog tela. Žurili su da vide svet, da ga čvrsto obgrle ručicama, da ga udahnu, da mu se osmehnu. Želeli su da polete ka suncu i trče šarenim livadama. Sanjali su miris kiše, prvi sneg i dodir mraza na obrazima. Pitali su se koliko je slano more i može li se pregaziti tolika voda. Maštali o igri, nestašnim dečjim uvojcima, o ljubavi i stidljivim pogledima ispod trepavica. Radovali su se majčinom krilu i očevom snažnom dlanu. Potrčali su ka životu verujući da će ga zagrliti, osetiti, oživeti…. Ali… ovaj svet nije bio spreman za njih! Otišli su, ne ugledavši ga, bez

U Andrićevom institutu, upriličeno je predstavljanje Zbornika dokumenata “Stari Brod, stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata u romanijskom kraju i dijelovima istočne Bosne“

27. maj 2024.

Dokumenta iz Zbornika “Stari Brod“ osvetljavaju događaje iz marta, aprila i maja 1942.g, i svedoče da je veći broj žena, dece i staraca srpskog porekla stradao u svojim selima, po kućama, putevima, šumama, od Pala i Olova do Drine, nego na samoj obali Drine kod Miloševića i Staroga Broda. Piše: Vladimir Bursać U petak 24.maja 2024.g, u Višegradu, u Andrićevom institutu, upriličeno je predstavljanje Zbornika dokumenata “Stari Brod Stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata u romanijskom kraju i dijelovima istočne Bosne“. Nakon objavljivanja istorijskih memoara “Korana ko rana“ (doživeo već tri izdanja i preko 3000 primeraka je poklonjeno i prodato) i dokumentarnog filma “Garavice“ (do sada imao oko 40 projekcija

Nemanja Dević: Neće da može, ukoliko pretendujemo na opstanak kao narod i država

26. maj 2024.

Sve se radom da ispraviti i promeniti, no mora da se zasuču rukavi i radi krvnički, bez foliranja. Žrtve genocida nad srpskim narodom u NDH u Drugom svetskom ratu, jedinim istinskim genocidom na Balkanu u 20. veku, mi nismo popisali. Ne zato što su nam branile Švabe, već zato što mi to nismo želeli. Imali smo preča posla. I danas najgrlatiji sr(e)b(r)oljubi lamentiraju nad kukavnim srpstvom ugašenim, a da nikad nisu seli sa starcima iz svog sela pa da bar pretresu šta im se u rodnom mestu desilo. I 44 godine posle Tita naše vlade i mi sami nismo otvorili dosijea i grobnice i iskopali žrtve komunizma koje često oplakujemo

U Roterdamu održana tribina o stradanju Srba u logoru NDH Zemun

25. maj 2024.

U Zemunu, na jevrejskom delu gradskog groblja nalazi se najveća pojedinačna masovna grobnica Srba, pobijenih u eri Pokolja od strane NDH. Piše: Damir Marinović Srpska pravoslavna parohija Svete Trojice u Roterdamu organizovala je tribinu na temu „Stradanje Srba u logoru NDH Zemun“ u nedelju, 19. maja 2024. godine, nakon Svete Liturgije. Predavač je bio dr Dušan Bastašić, osnivač i predsednik udruženja građana „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Dosta zainteresovanih je prisustvalo ovom značajnom događaju i saznali su više o istorijskim dešavanjima i stravičnim stradanjima Srba u logoru NDH Zemun. Dr Bastašić se za organizaciju tribine posebno zahvalio časnim Ocima parohije Svete Trojice u Roterdamu i članu udruženja Jadovno 1941. Nebojši Kapetini

NAJNOVIJE VIJESTI

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA