arrow up

Bastašić: Na Velebitu i rtu Slana, svijetli deset velikih Časnih krstova koje su postavili Jadovničani

U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija„Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu1941-1945. godine“. Učesnicima se kao jedan od izlagača obratio i dr Dušan Bastašić osnivač i predsjednik udruženja Jadovno 1941. Banja Luka. Od drugog vijeka hrišćani poštuju grobove mučenika. Idu tamo da se mole. Taj put se zove hodočašće. Pamtim slijedeće riječi Njegovog visokog preosveštenstva, Mitropolita gornjokarlovačkog Gerasima: „Lika nema velikoga grada, ima Jadovno, to je najveći grad ali pod zemljom. I kada pogledamo i kada se ozrcavamo šta se sve događalo i kuda su sve ti ljudi trnovit put prošli, danas im je samo potrebna molitva i naše sećanje“. Petnaest godina

Đurđica Dragaš: DUŠA PUNA LIKE

Raduj se, grli se sa korenjem i zemljom jer u njoj nestadosmo i iz nje iznikosmo.. Lika; FOTO: Jadovno 1941. / D. Bastašić Lutaj noćas, dušo moja. Putuj sama, očiju širom otvorenih. Pustila sam te kao pticu, kao nerođeno dete, nemirno i srećno.  Pustila sam te da skitaš po sećanjima mojim,  da me pronađeš u dodirima i mirisima, u bojama i slikama. Otvorila sam dlan i dala ti slobodu. Slobodu da mi se s jutrom vratiš. Da mi doneseš  rosu i maglu praskozorja. Da zahvatiš vodu sa bunara i napojiš me studeni njenom. Trči mojim koracima dečjim, igraj se nevina i radosna….kao sunce, kao osmeh, kao prvi poljubac. Otvori kišobran

Miloš Ković: Šta smo učinili da bismo sačuvali sećanje na žrtvu predaka?

Zlo je tu, i danas živo i delatno. Potrebno je da ga dobro upoznamo i pažljivo proučimo, kako bismo ga na vreme zaustavili. Gledamo ga, međutim, kako raste i grana se. Opet juriša na nas, jer je krenulo u novi Pohod na Istok. Beseda izgovorena na Parastosu kod masovne grobnice žrtava Prihvatnog logora Zemun, 9.5.2026. Časni oci, uvaženi predstavnici Vojske Srbije, gospodo narodni poslanici, predstavnici udruženja, braćo i sestre, Hristos Voskrese! Sabrali smo se danas, na Dan pobede, da bismo se pomolili za duše oko 6.500 ljudi, ubijenih u nacističkom logoru Staro Sajmište, u Prihvatnom logoru Zemun, sahranjenih u masovnu grobnicu na ovom svetom mestu.  Oni su streljani, vešani, ubijani

NAJAVA: U Beogradu, predstavljanje knjige: “Redni broj smrti” 18. maja 2026.

Sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Porfirija, promocija ovog troknjižja, vrednog izdavačkog poduhvata, održaće se Velikoj sali informativne službe SPC, Rajačićeva br. 2 u Zemunu, 18. maja 2026. sa početkom u 18 časova. Izdavačka kuća “Prometej” iz Novog Sada i UG Jadovno 1941. iz Beograda izdali su na srpskom, ruskom i engleskom jeziku fototipsko izdanje specijalnog izdanja lista Borba od 16. 2. 1988. koje je u to vreme ekspresno povučeno iz prodaje. Najstarije dete imalo je samo 14 godina a većina dece su bila starosti od 6 do 7 godina. Naglašavamo da se ovi podaci odnose samo na kozaračku decu a Pokolj, zločin Genocida nad Srbima, dešavao se na prostoru

Sećanje na Srbe mučene i ubijene u Prihvatnom logoru Zemun 1942 – 1944. godine

U organizaciji udruženja “Jadovno 1941.” iz Beograda,  a uz podršku gradske opštine Zemun, 8. i 9. maja održane su manifestacije u znak molitvenog sećanja na mučene i ubijene Srbe u Prihvatnom logoru Zemun (danas poznat kao “Staro Sajmište”), u periodu od 1942. do 1944. godine. Prihvatni logor Zemun se nalazio na teritoriji NDH. Bio je namenjen za prihvat i upućivanje na prinudni rad radno sposobnog stanovništva. Istorijski podaci ukazuju da je kroz kapiju logora prošlo između 95.000 i 100.000 ljudi, a da je u njemu smrt našlo oko 40.000 ljudi, o čemu svedoče i  procene Državne komisije za utvrđivanje zločina oklupatora i njihovih pomagača, izrađene po završetku rata. Najmanje 6.500

MATEMATIKA SRAMA – 80 GODINA LAЖI I BJEЖANJA U DONJOJ GRADINI

Za „Novosti“ Zoran M. Kos, novinar istraživač i saradnik Antuna Miletića (FOTO) Nastavljajući analizu koju sam započeo na stranicama „Novosti“, suočen sa sve glasnijim najavama o osnivanju novog Memorijalnog centra u Beogradu prema inicijativi Miodraga Linte, primoran sam da produbim svoju reakciju na ovaj pokušaj izmeštanja težišta našeg stradanja. Ovaj tekst je nastavak borbe protiv institucionalne površnosti koja bi, pod plaštom „sistemske borbe za istinu“, mogla konačno da zapečati našu udaljenost od autentičnih grobova. Dok pripremam ove redove, svedočimo vrhuncu institucionalnog cinizma koji potvrđuje sve moje prethodne bojazni. Muzej žrtava genocida (MЖG) objavljuje pozivnicu: „Vidimo se na otvaranju izložbe ‘Jasenovac – trajna opomena’ povodom 34 godine postojanja Muzeja“. Lokacija: Galerija

O Jasenovcu, Goran Kiković: Zločin kojeg su se grozili i nacisti!

Jasenovac, Jadovno, Pag, Prebilovci, jame na Velebitu… nijesu djelo zavedenih iliizmanipulisanih ljudi. To je proizvod državne politike NDH i napora cijele te države da fizički istrijebi srpski narod. Piše: Goran Kiković, srpski istoričar u Crnoj Gori Jasenovac. Jedino mjesto nad čijim su se zločinima čak i Hitler i njemački nacisti zgražavali. Jedino mjesto u nacističkoj Evropi gdje su postojali specijalni logori za pogrom djece. Edmund Glez fon Hostenau (1882- 1946), najviši Hitlerov vojni izaslanik za Balkan, ovako je u svom dnevniku opisivao hrvatski ustaški režim i njegovu vojsku: “Svi ovi događaji doveli su do nekoliko krajnje neprijatnih susreta i žučnih rasprava sa Pavelićem… Njegove najvernije saradnike nazvao sam zločincima. Uslov da bi Hrvat mogao da stupi u ustašku službu jeste to da on

Zemunski rekvijem

Juče u Zemunu, uz grobnicu Svetih novomučenika srpskih Dan nekako mlak, vlažan. Nekako tmuran, siv… Kao da žali. A Bog se uzdržava i ne prosipa kapi po onima koji skrušeno mole za pokoj duša. Stoje oko belog spomenika podignutog nekome ko je stradao od nekoga. Zvuči kao nikome. A, opet, bolje i tako nego nikako. Da nije bilo tog podignutog nekome ko zna da li bi se ikad saznalo gde je nekoliko hiljada naših, nevinih duša. A ima još takvih mesta. Preko nekih krivuda pružen asfalt, preko nekih kamenje i žbunje, ima i onih za koje samo ribe znaju da su im talasi uspavanku pojali, a ima i onih koje

Uspostava ustaške vlasti u Gospiću i široj okolini – Knjiga Jadovno 1.

Ustaška organizacija u Gospiću je svoj rad začela tridesetih godina. U vremenu do 1941. godine, snažno je uticala na srednjoškolsku i studentsku omladinu. Gospić je postao centar političkih snaga ustaša, koji su imali podršku jednog dijela bogatih trgovaca i obrtnika. Pored političke podrške, oni su ustašku organizaciju pomagali i materijalno, ulažući u njenu propagandu i u organizaciono jačanje i povezivanje na čitavoj teritoriji Like, pa i znatno šire. Upravo u Gospiću se koncentrisalo ustaško jezgro. Još 1930. godine, po Pavelićevim uputstvima, advokati Andrija Artuković i Jozo Dumandžić, s trgovcem Markom Došenom, osnivaju ustaške organizacije. Tu su i drugi trgovci, studenti i đaci: Jurica Frković, Ivan Pavičić, Lovro Duić, Niko Kovačević,

KO JE OSKRNAVIO ZEMUNSKO GROBLJE

Hronika jednog ogrešenja – O osporavanju prava na poštovanje i krst za 6500 srpskih mučeničkih žrtava na Zemunskom groblju. Piše: Nikola Milovančev Na sajtu Jevrejske opštine Zemun 7. juna 2025. objavljen je tekst pod naslovom „Oskrnavljeno Jevrejsko groblje u Zemunu“ . U ovom saopštenju Jevrejske opštine Zemun (JOZ) navodi se da je Udruženje Jadovno 1941. „10. maja 2025. oskrnavilo Jevrejsko groblje u Zemunu tako što su postavili krst visok preko tri metra u žardinijeru iza spomenika podignutog 4. jula 1957. od strane Saveza boraca NOR Zemun. Pored krsta neovlašćeno su postavili spomen ploču sa krstom i pratećim tekstom na žardinijeru u koju su ukopali pomenuti krst“. Kasnije sam saznao da

I dalje se ruše spomenici u Zapadnoj Slavoniji

Zagrebačke Novosti javljaju o nastavku rušenja spomenika. U Sloboštini, Budićima, Novim Grahovljanima, Crljencima kraj Sloboštine.. Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona izbeglica sa Kozare. „Po nalogu bojnika Luburića s njima se ima strogo postupati, ne smiju im se davati propusnice za kretanje, izuzev onih koji su se prijavili za rad u Nemačkoj“, – kaže se u jednom ustaškom izveštaju. U dubokim seoskim bunarima udavljeno je pedesetoro dece iz sela Trebovljana pod Kozarom. Vezane vijesti: SLOBOŠTINA 16.08.1942. – Mučeništvo srpske nejači sa Kozare Sloboština 16.08.1941. – stratište 1368 Srba prognanih s Kozare, ali i onih iz tadašnjeg požeškog kotara

Đurđica Dragaš: PAG- PLAVA GROBNICA STRAŠNIJA OD VIDA

Polako, ali sigurno uđosmo u maj i, uprkos svemu što se prethodnih meseci dešavalo u ovoj našoj Srbiji, ljudi sve više razmišljaju o letu, odmorima, moru, provodu. Spremaju se maturske večeri, obeležavaju godišnjice, a studenti, već tradicionalno, organizuju druženja sa kolegama iz regiona. I sve bi to bilo sasvim u redu, lepo i podrške vredno da ne pročitah da će neka od tih studentskih druženja, tzv. Medicinijada i Menadžerijada, biti organizovana na ostrvu Pagu, u Hrvatskoj. Na čuvenoj i po ludim provodina poznatoj plaži Zrće okupili se ovih dana studenti iz nekoliko država regiona. Na put su krenuli i naši studenti – iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Niša, Kosovske Mitrovice.

POZIV na Sabranje: Dan sećanja na srpske žrtve Prihvatnog logora Zemun

Okupimo se 09. maja 2026. uz naš Krst, podignut i osveštan pre godinu dana na Pravoslavnom delu groblja u Zemunu. U nedelji u kojoj se obeleževa 81-a godišnjica pobede nad nacizmom, Udrženje građana Jadovno 1941. Beograd organizuje u subotu 09. maja obeležavanje Dana sećanja na srpske žrtve Prihvatnog logora Zemun. Čas istorije održaće istoričar, prof. dr Miloš Ković. Zemunski logor dugo je važio za mesto stradanja samo Jevreja i Roma. Međutim, novija istraživanja pokazala su da je u drugoj fazi njegovog rada između maja 1942. i jula 1944. godine, to bio prihvatni logor za Srbe, najviše sa Kozare, Banije, Like i Korduna, ali u njemu su stradali i Srbi iz

Od zavičaja ostala cigla srušene crkve

Na mestu gde je do 1991. godine postojala crkva u Velikim Zdencima, sada je ledina kao simbol pustoši u srpskim selima u Zapadnoj Slavoniji. Piše: Milan Pilipović – Specijalno za „Politiku” Grubišno Polje – Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”, čuva u Banjaluci ciglu srušene pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta u Velikim Zdencima, nekada jednom od najvećih srpskih sela u Kotaru Grubišno Polje, u Zapadnoj Slavoniji, kao jedini trag ove bogomolje, izgrađene 1744. godine. „Ciglu čuvam u stanu, kao zavičajnu ikonu”, kaže Bastašić, čiji su preci vekovima živeli, kršteni, venčavani i sahranjivani u ovom kraju, u Hrvatskoj. „Cigla ugrađena pre skoro tri veka je moja uspomena na crkvu i zavičaj”,

HRVATSKI BLAGAJ – VELJUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941.

6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića. Zločin planiran, dobro pripremljen i organizirano izveden po zamisli poglavara Pavelića i naređenju Eugena Dide Kvaternika. Upravo toga dana, 6. maja, dana veselja i slave, u ranu zoru, odjeknuli su prvi ustaški pucnji

NAJNOVIJE VIJESTI

Slovo Vrbičanima

Ideju Udruženja Ognjena Marija Livanjska da se kod mlađih generacija probudi interes

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.