arrow up

Nemanja Dević: Priča mi požutela fotografija

Ne postoje reči koje bi opisale ushićenje kakvo oseća istoričar dok drži u rukama neki komad hartije, za koji samo on u tom trenutku zna kakvu dragocenost za njegovo istraživanje predstavlja. Meni su danas drhtale ruke, triput me prošla jeza, a oči se ispunile suzama kada sam u arhivu, u zbirci fotografija koje je Ozna zaplenila od nekadašnjih pripadnika kraljevske JVuO, pronašao i jednu na kojoj je moj pokojni čukundeda, Radosav Mijatović. Prepoznao sam prvo njegov lik, pa onda i njegovih saboraca. Onda sam prepoznao i našu staru kuću u selu, gde sam kao osnovac pre petnaestak godina započinjao istraživanje i pisanje (ko je tad to mogao tako zvati?!), pa

Major Milan Tepić

U PRIJEDORU SUTRA PREMIJERA FILMA „NEBO NAD BJELOVAROM“

U Prijedoru će sutra premijerno biti prikazan dokumentarni film „Nebo nad Bjelovarom“ autora Nedeljka Lajšića posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću koji su poginuli u tom gradu septembra 1991. godine. Film je prvi put prikazan krajem prošlog mjeseca u Domu vojske Srbije u Beogradu, a premijeri je prethodilo otkrivanje spomenika majoru Milanu Tepiću u beogradskom naselju Dedinje. Snimanje filma trajalo je nekoliko godina, a nastao je uz podršku prijedorske Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila. Nakon Prijedora, film će biti prikazan u Kozarskoj Dubici i Valjevu, rodnim gradovima Tepića i Mirkovića, a zatim i u ostalim gradovima Republike Srpske i Srbije. Za prikazivanje ovog

DESNIČARSKI ISTORIČARI PROTIV ZABRANE POZDRAVA „ZA DOM SPREMNI“

Grupa desničarskih hrvatskih istoričara uputila je apel vlastima u kome se protive zabrani ustaškog pozdrava „Za dom spremni!“ te upozorili da će, ukoliko do toga dođe, „nastati cenzura i kontrola mišljenja“. Ovi istoričari tvrde da je riječ o preventivnom apelu zbog rada Komisije za suočavanje sa posljedicama vladavine nedemokratskih režima, te zahtijevaju garantovanje „slobode mišljenja, govora i istorijskog istraživanja, kao i prekid sa pokušajima nametanja i propisivanja takozvanih istorijskih istina“. Među potpisnicima apela su Ivo Banac, Nikica Barić, Vladimir Gajger, Zlatko Hasanbegović, Tomislav Jonjić, Mario Jareb, Ana Lederer, Jure Krišto, Anđelko Mijatović, Slobodan Prosperov Novak i Amir Obhođaš, prenose hrvatski mediji. Klub poslanika Istarskog demokratskog sabora /IDS/, Primorsko-goranskog saveza /PGS/

Pravda!?

Danas su pokazali da za srpske žrtve nema pravde! Danas su pokazali da, iako braneći svoja ognjišta, mi smo ti koji su činili zločin! Mi smo za njih velikosrpska agresija! Zločinci! Za pravosuđe u ovoj zemlji ima samo jedna istina i to da je Naser Orić heroj! Heroj koji je pod svojom komandom zaklao Vladimira Gajića od samo četiri godine! Pod svojom komandom zaklao Slobodana Stojanovića od 12 godina! Pod svojom komandom otjerao u logor djecu od samo sedam mjeseci! Pod svojom komandom na Božić 1993. godine ušao u selo Kravice i počinio stravičan masakr! Pod svojom komandom spalio, pokrao, opustošio i grobove prekopao. Pod njegovom komandom od 1992 do

Matrica pritiska, vlasti i novca

Ratni ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Tomo Kovač smatra da je oslobađajuća presuda Naseru Oriću urađena po već viđenoj matrici gđe metodom zastrašivanja svjedoka pada optužnica. To je igra pritiska, vlasti, terorizma i velikog novca, rekao je Kovač u emisiji „Ćirilica“. Kovač podsjeća da je Tužilaštvu u Bijeljini dostavljeno pet slučajeva sa mnoštvom dokaza protiv Nasera Orića, ali Tužilaštvo još nije podiglo optužnicu, što dovoljno govori o odnosu bh. pravosuđa prema srpskim žrtvama. „Ako je ubijen Bošnjak on je civil, a ako je ubijen Srbin, on ne samo da je vojnik, već je agresor. To je vrijednosni sud bh.pravosuđa“, tvrdi Kovač. Onog momenta kada je Haški tribunal oslobodio Nasera Orića

Na Pagu pronađeno mjesto masovne grobnice Srba i Jevreja iz 1941. godine

Deutsch / English Na inicijativu udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke, nedavno je organizovana dvodnevna ekspedicija čiji je zadatak bio da na području ostrva Paga, na rtu Slana locira mjesto na kome su u noći 14/15. avgusta 1941. godine ustaše, vojnici Nezavisne Države Hrvatske, poklale 91 dijete uzrasta do petnaest godina, 293 ženske osobe i 407 muškaraca. Članovi ekspedicije raspolagali su sa nekoliko fotografija koje su uradili italijanski vojnici početkom septembra 1941. i oskudnim pisanim materijalima koji su samo približno opisali lokaciju stratišta. Ipak, za odluku o odlasku na teren presudna je bila fotografija iz istog perioda snimljena sa samog stratišta koja je u arhiv udruženja stigla nedavno iz Italije a

STRADANJE SRPSKOG STANOVNIŠTVA NA PODRUČJU DANAŠNJE PAROHIJE LJUBIJSKE (OPŠTINA PRIJEDOR) TOKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA

Ovaj izvještaj je sastavljen na osnovu podataka prikupljenih od pravoslavnog življa gore pomenute parohije, u periodu zima – proljeće 2016. godine. 1.Uvod Povod za jedan takav projekat bila je svijest o napaćenosti pravoslavnih u tim krajevima u Drugom svjetskom ratu, kada gotovo da i nije bilo domova bez gubitaka ili u oružanim okršajima ili u pogromima nedužnog civilnog stanovništva. Toliki broj žrtava morao je neko, barem približno, zabilježiti i ostaviti u takvom obliku, da se u budućnosti može sa njim raspolagati pri upoznavanju istorije pravoslavnih Srba, ne samo Potkozarja, već i cijele Bosanske Krajine. Podaci su prikupljani iz usmenih kazivanja parohijana, kojima je ostala u pamćenju kroz predanja sa koljena

O stradanju srpskog stanovništva u koloni na putu Srbobran-Jajce, septembra 1995.

INFORMACIJA O RATNIM ZLOČINIMA PRIPADNIKA HRVATSKE VOJSKE NAD SRPSKIM CIVILNIM STANOVNIŠTVOM NA PUTU SRBOBRAN – JAJCE 13. SEPTEMBRA 1995. GODINE Pošto su 13. septembra 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske napali Srbobran (Donji Vakuf), srpsko civilno stanovništvo, među kojim je bilo najviše žena, dece i staraca, krenulo je, bežeći pred njihovim napadom zaprežnim kolima, traktorima, pešice, u autobusima i kamionima, iz Srbobrana i okolnih sela ka Jajcu i Banjaluci. Veliki broj njih gonio je ispred sebe svoju stoku. Tu kolonu, koja se kretala od Srbobrana ka Jajcu, napali su 13. septembra 1995. godine kod sela Bravnice, na oko 3 km ispred Jajca, pripadnici 2. gardijske brigade Hrvatske vojske, koji su ih

Foto: pravoslavie.ru

U Banjoj Luci promocija romana Nenada Milkića „Zov karaule“

U srijedu, 27. septembra 2017. godine u 19 časova, na sceni Petar Kočić Narodnog pozorišta Republike Srpske, održaće se promocija romana Nenada Milkića „Zov karaule“. Ovaj roman drugi je dio trilogije „Mi smo branili Košare“ koja je posvećena događajima na Kosovu u vrijeme NATO bombardovanja i kopnenog napada tzv. Oslobodilačke vojske Kosova i vojske Albanije. Nakon promocija širom Srbije i Crne Gore (16 promocija – preko 2000 posetilaca), zovu karaule, priči o južnoj srpskoj granici i jednoj od dve najveće bitke moderne srpske istorije, priči o karauli Košare i herojima sa Prokletija, odazvala su se i braća preko Drine te će prva promocija romana „Poslednja straža“ i „Zov karaule“, autora

Srpski liberalni savet: Protiv vređanja ravnogorskog antifašiste don Boža Milanovića

Saopštenje Srpskog liberalnog saveta Srpski liberalni savet pridružuje se izjavi Pulske i Porečke biskupije izdanoj 27. septembra 2017. i osudi ekscesa koji se dogodio u Pazinu u nedelju 24. septembra. Ne ulazeći u političke stavove govornice Kolinde Grabar Kitarović, negodujemo zbog vređanja svetle uspomene don Boža Milanovića. Da mlade generacije bolje poznaju istoriju, znali bi da je don B. Milanović bio istaknuti antifašista i da je 1943. i 1944. bio član Narodnog odbora, najužeg rukovodstva Ravnogorskog (četničkog) pokreta za Istru, sa sedištem u Trstu. U ovom odboru su, uz njega, bili još prof. Franjo Andrije Mohorovičić, inž. Josip Rustja, dr Ernest Jazbec, dr Slavoj Slavik i sveštenik iz Trsta Petar

Luka Vukadinović: Blokada uma

Blokada uma U očima vam vidim da ste slijepi, obuzela mržnja pučinu ludu, pučina se strahom kiti, crna misli da je vrijeme mirno. Jezivo more modernog toka udavi ljudske sulude želje, vole ljudi to što vide, samo što viđeno nikako da shvate. Jeftinoga ropstva zvuci, biju staru našu dušu, izgubljeni i očajni oće novu bolju kuću. Siromašan i ponižen dobio je šansu da krvavim tragom otpočne svoje buduće dane. Mladom listu najavi se želja da je vrijeme da se krošnja začne. Zelena trava raduje se suncu dok je voda kvasi niz obraze njene, samo travka zelena i mala pokošena biva prije jutra novog dana. Nije mnogo nesreće, malo je sreće

Lika i Gorski Kotar – Knjiga Jadovno 1.

Hapšenje Srba u Ogulinu i Gorskom kotaru, kao i u Gospiću i u drugim mjestima u Lici, počelo je u aprilu. U drugoj polovini maja, u srednjovjekovnoj Frankopanskoj kuli, zatvoru Okružnog suda u Ogulinu, već je bilo zatočeno tri stotine Srba, kako iz Ogulina tako i iz okolnih srpskih naselja: Gomirja, Srpskih Moravica, Gornjih i Donjih Dubrava, Jospidola, Plaškog i drugih sela. Među prvim uhapšenima u Ogulinu, početkom maja, bili su trgovci Miloš Vuksan, Vladimir Bosnić, Ilija Ivošević, Nikola Manojlović, Vladimir Mrvoš, liječnik Жivanović, prof. Papjevski, paroh Ilija Ćurčić, studenti Đuro Tatalović i Жarko Momčilović, sudija Marinko Đurić, posjednik Dmitar Milanović, geometar Vlado Bijelić, opančar Đuro Tatalović, obućar Milan Agbaba,

„Moje Jadovno“ u Jagodini 20. septembra 2017.

U galeriji Zavičajnog muzeja u Jagodini, 20. septembra u 19. časova, biće otvorena izložba „Moje Jadovno“, u spomen žrtvama stradalim u kompleksu logora Nezavisne države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Prije izložbe biće prikazana reportaža „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2017.“ i održano predavanje Dušana J. Bastašića na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“. Izložba će biti postavljena od 20. – 30 septembra 2017. a može se pogledati od 09. do 17. časova. Izložba „Moje Jadovno“, autora Dušana J. Bastašića, Dragoslava Ilića i Predraga Loze je projekat Kulturnog centra Novog Sada i udruženja Jadovno 1941. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena

Igor Premužić: Ludilo morona, a toliki ljudi pobijeni, tolika mržnja posijana…

Pojedini portali forsiraju priču o akciji „Una“ koja je pokrenuta krajem septembra 1995. Priča je klasična propagandna, bez imalo želje da objektivno prikaže događaj. Piše: Igor Premužić Mutan je razlog poduzimanja ove akcije i njenog cilja. Službena verzija je poštivanje dogovora Izetbegović – Tuđman, ali svjedoci tog vremena znaju da to nema veze s onime što se događalo. Nakon VRA „Oluja“ promijenio se odnos snaga, HV i vojska iz Bosne su imale inicijativu, srpske snage su bile u rasulu, ofenziva je išla prema Banja Luci koja je bila pred padom. Čim su stvorene sve pretpostavke da se izvrši osvajanje tog grada, Amerikanci su – iz svojih interesa i razloga –

Promocija knjige "Krst na križu"

Večeras u Doboju Dmitrović predstavlja svoju knjigu „Krst na križu“

U Centru za kulturu i obrazovanje u Doboju, večeras će biti predstavljena knjiga Ratka Dmitrovića „Krst na križu“, koja sadrži priloge za bolje razumijevanje srpsko-hrvatskih odnosa. Dmitrović je novinar-istraživač, porijeklom sa Banije, teritorije današnje Hrvatske. Autor kaže za knjigu da je plod tridesetogodišnjeg istraživanja i pokušaja da objasni i sebi i drugima otkuda tolika mržnja iz dijela hrvatskog naroda prema svemu što je srpsko. Dmitrović ocjenjuje da je budućnost hrvatsko-srpskih odnosa u spoznajama i suočavanju sa činjenicama koje su nesporne. Predstavljanje knjige „Krst na križu“ u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje biće održano večeras u 19.00 časova. Vezane vijesti: „Krst na križu“ bez retka mržnje | Jadovno 1941. Predstavljena

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.